Warning: include(./includes/header.php) [function.include]: failed to open stream: No such file or directory in /home/bistro/public_html/index.php on line 233

Warning: include(./includes/header.php) [function.include]: failed to open stream: No such file or directory in /home/bistro/public_html/index.php on line 233

Warning: include() [function.include]: Failed opening './includes/header.php' for inclusion (include_path='.:/usr/lib/php:/usr/local/lib/php') in /home/bistro/public_html/index.php on line 233


Kratke Upute korištenja c-box-a
U polje "name" upišite svoje ime, a u polja "message" upišite poruku koja može sadržavati maximalno 200 znakova. Ubacivanje "smajliæa" ide klikom na text na dnu c-box-a "smilies", a onda kliknete na željeni "smajli". Ukoliko se sa nekim dopisujete, potrebno je da povremeno kliknete na text "refresh" jer tada pristižu nove poruke. Ugodno æaskanje!


Novo na stranici:
----------------------------------------------------
28.03.2007.

Proljeæne mušice-Ogi Davidoviæ
15.03.2007.

Otvor na Ribniku 2007. god.
Novi video klipovi
27.02.2007.

Audio zapis sa Skupštine SRS F BiH održane 17.02.2007.u Fojnici

23.02.2007.

Rajska ptica u carstvu mušica - Ogi Davidoviæ
16.02.2007.
Novi video klipovi

Riboèuvarska služba USR "Glavatica" Jablanica

USR "Sarajevo 1906" - Mala škola ribolova
11.02.2007.

Novi video klip

"Spinnerbaits" - Šta su, kako ih napraviti i tehnike ribolova by Ivan Korhner
08.02.2007.

Ribolov na fiksne plovke

06.02.2007.

Tekst iz ribolovaèke revije "Blinker" iz 2000. godine -
Razgovor s povodom - Manja Alagiæ
04.02.2007.

Novi video klipovi:
Bistro BiH NTV Hayat - Takmièenje na Sanici u fly fishing-u
SRD "Bistro" Kakanj - snimak sa TV Kakanj o "Maloj školi ribolova"

31.01.2007.
"Agrodenivet - fish sport" - uvoz, distribucija i prodaja artikala za takmièarski ribolov

28.01.2007.
Suzijevi tekstovi i tekstovi o Suziju (Nazif Fetahoviæ)

25.01.2007.

Pravljenje mušice "Crvena guza" - Suad Drkiæ - Angler

24.01.2007.

SRD "Kljuè"- Kljuè

18.01.2007.
Gamarusi - Ogi Davidoviæ
17.01.2007.

Morski ribolov - Tuna, bukva, iglica, ugor, arbun, salpa...
16.01.2007.

Reportaža - Anijev smuð

13.01.2007.

Morski ribolov - Skuša, palamida i pic

07.01.2007.

Morski ribolov-lov cipola - Mugdim Pešto
Svjetsko prvenstvo u mušièarenju 2000.god-Engleska - Suzy
06.01.2007.
Klizeæi i waggler plovci

05.01.2007.

Novi video klipovi
29.12.2006.

Novi video klipovi
27.12.2006.
Planinarski ribolov-Ogi
Davidoviæ

19.12.2006.

Ribarski list juli/avgust 1928 godine

16.12.2006.

SRD "Zlatovèica" Jajce

09.12.2006.
Ulovi trofej - Senad Kurtagiæ

06.12.2006.

Video klip - Vezanje mušica

03.12.2006.
Riboèuvar Ilija Uglješiæ
Ribolovaèka  literatura
29.11.2006.
Vrijeme podvodnih mušica - Ogi Davidoviæ
28.11.2006.
Novi video klip - Šeha u lovu na šarana
25.11.2006
Novi video klipovi
19.11.2006.
Došlo vreme da unuk djeda uèi... - Ivan Korhner

18.11.2006.
SRD "Keèiga" Brèko

14.11.2006.

Jezero Breštica
Nešto o Mušicama - Ognjen Davidoviæ
05.11.2006.

Plan gospodarenja vodama
koji je napravio Klub sportskih ribolovaca Travnik, a koji su ponudili kao pomoæ ostalim udruzenjima u izradi istog, uz prilagodjavanje svojim uslovima.
02.11.2006.
Video klip - Rijeka Ribnik
---------------------------------------

 

Poèetna

Pomozimo izgradnju ribarskog doma u Kaknju, nazovite 094-292-027 i donirajte 3 KM pozivom.


Warning: include(./news/news.php) [function.include]: failed to open stream: No such file or directory in /home/bistro/public_html/index.php on line 1005

Warning: include(./news/news.php) [function.include]: failed to open stream: No such file or directory in /home/bistro/public_html/index.php on line 1005

Warning: include() [function.include]: Failed opening './news/news.php' for inclusion (include_path='.:/usr/lib/php:/usr/local/lib/php') in /home/bistro/public_html/index.php on line 1005

25.03.2007.Završene kvalifikacije za našeg predstavnika na Svjetskom prvenstvu

Hutovo_staza1.jpgHutovo_1.jpgDanas je završeno takmièenje za izbor ekipe - predstavnika Bosne i Hercegovine na Svjetskom prvenstvu koje se održava na Hutovom blatu u junu mjesecu ove godine. Svi takmièari su bili jedinstveni u ocjeni da je vrijeme bilo katastrofalno (samo jedan dan nije padala kiša), i da je za ulov ribe od presudnog znaèaja bilo mjesto i èista sreæa. Ipak, 25 takmièara  i ostali èlanovi ekipa su izdržali sve i završili takmièenje na najbolji moguæi naèin, uz èestitke najboljim i pozdrave do nekog drugog mjesta gdje æe opet "ukrstiti štapove".

Hutovo_staza1.jpg Hutovo_staza_2.jpg Hutovo_staza_3.jpg Hutovo_1.jpg Spremanje_takmicara.jpg
Pesto_Mugdim.jpg Pesto_sprema_opremu.jpg Klepic_Bajro.jpg Mirsad_Alagic-U_ribara_mokre_________.jpg Guske_Hutovo_2.jpg
Guske_Hutovo.jpg Ekipa_SRD_Jelah_Tesanj_3.jpg Ekipa_SRD_Jelah_Tesanj.jpg Ekipa_Sarajevo_1906_nakon_takmicenja.jpg Hranjenje_ribe_nakon_takmicenja_Pesto.jpg

Click to view full size imagePlasman ekipa je sljedeæi:
1.mjesto - SRD "Jelah" Tešanj

2.mjesto - SRD "Klen" Kozarska Dubica
3.mjesto - SRD "Bosna" Žepèe
4.mjesto - USR "Sarajevo 1906"
5.mjesto - SRD "Banja Luka" Banja Luka.

SRD_Bosna_Zepce_1.jpg SRD_Bosna_Zepce_sa_nacelnikon_Sutalom_i_funkcionerima_SRS_BiH.jpg SRD_Klen_Kozarska_Dubica_1.jpg SRD_Klen_Kozarska_Dubica_2.jpg Pobjednici_kvalifikacija_za_Svjetsko_prvenstvo_Hutovo_2007_Ekipa_SRD_Jelah_Tesanj.jpg
Pobjednici_kvalifikacija_za_Svjetsko_prvenstvo_Hutovo_2007_Ekipa_SRD_Jelah_Tesanj_2.jpg Proglasenje_pobjednika_2.jpg Proglasenje_pobjednika_3.jpg Pehari_i_diplome.jpg Nikala_Puce.jpg

Poslije proglašenja, prisutnim takmièarima su se obratili naèelnik opæine Èapljina, gospodin Stjepan Šutalo, predsjednik SRS BiH, gospodin Ðorðe Klepiæ i Potpredsjednik SRS BiH, gospodin Nikola Puce.
Nacelnik_opcine_Capljina_Stjepan_Sutalo.jpg"U toku je renoviranje objekta motela Karaotok i svaki dan bi trebala zapoèeti i izgradnja pristupnog puta motelu.Izgradnja put do staze je, kao što ste vidjeli i sami, u toku, tako da æe sve to doèekati natjecatelje na Svjetskom prvenstvu u novom svjetlu.Žao mi je što danas sa nama nema nikoga od predstavnika lokalne ribolovaèke Udruge.Moram reæi da je ona nekad bila brojna, ali su se , na žalost, njeni èlanovi osuli.Ne zato što su prestali voliti ribolov i ove vode, a mi pored ovih jezera imamo i èetiri rijeke: Neretvu, Bregavu, Bunu i Trebižat, nego što su prevladali krivolovci.U zadnje vrijeme èinimo napore da ponovo okupimo èlanstvo, da im vratimo volju, te da opet gospodare ovim vodama na naèin kako to vi ribolovci najbolje i znate.
Još bih želio da ponovo èestitam svim sudionicima natjecanja i pobjednicima, te da vam zaželim ponovni dolazak u šestom mjesecu.Bistro" - rekao je gospodin Stjepan Šutalo.

SRD_Bosna_Zepce.jpg SRD_Klen_Kozarska_Dubica.jpg Keno.jpg Proglasenje_pobjednika.jpg Molitva_prirode.jpg
Ekipa_Sarajevo_1906.jpg Bimbo_maskota_SRD_Jelah_Tesanj.jpg

Bimbo - maskota pobjednièke ekipe

 

U obraæanju prisutnim, gospodin Ðorðe Klepiæ je rekao:
"Zaista vam se svima zahvaljujem.Poznato vam je da je reprezentacija Bosne i Hercegovine na evropskoj i meðunarodnoj sceni postiže dosta zapažene rezultate, a što se moglo vidjeti i prošle godine u Portugalu, posebno u ovoj disciplini ulovu ribe na plovak.
Što vam mogu ispred Saveza reæi i obeæati je da æemo pobjednièkoj ekipi omoguæiti maksimalne uslove za pripreme na ovoj stazi za predstojeæe Svjetsko prvenstvo u mjesecu junu.Oèekujem da æemo kao domaæini postiæi i zavidan rezultat.
Još jednom, zahvaljujem se svima vama uz želju da današnji prvaci budu meðu najboljim ekipama na Svjetskom prvenstvu.Bistro!"
Na ovo, gospodin Puce je dodao da je predsjednik zaboravio reæi da æe SRS BiH snositi sve troškove pripremanja i uèestvovanja našeg predstavnika na Hutovom blatu, što je obadovalo takmièare pobjednièke ekipe iz Tešnja.

Na samu stazu æe biti zamjerki od takmièara, u neformalnom razgovoru sam èuo dosta kritika, ali bi ih trebali uputiti funkcionerima u SRS BiH da iste otklone i da u ovo malo vremena koliko je ostalo do Svjetskog prvenstva ona bude besprijekorna. Ambijent u kojem se nalazi staza je jako lijep, nešto brži tok vode kojem je uzrok neprestana kiša, vjerovatno u junu neæe biti kakav je bio ovo zadnjih par dana, ali, po meni i mom laièkom mišljenju, ostaje problem podvodne vegetacije koji æe vjerovatno nekim stranim takmièarima (kao što je nekim domaæim u ovo par dana) podobro izvuæi živce, a koja se tek sada poèinje razvijati i ne znam u kojem obimu æe je u junu mjesecu biti.Nadam se da æe takmièari svojim savjetima, prijedlozima i sugestijama uputiti zvaniènike u SRS BiH, na šta su ih oni na proglašenju pobjednika i pozvali, te da æe se riješiti svi problemi koji su na ovim kvalifikacijam  primjeæeni. Bistro našim predstavnicima!!!

 

26.03.2007.Skupština SRD Ulog Kalinovik

У Улогу је 24.02.2007.г. одржана Скупштина СРД "Улог"-Калиновик на којој су чланови овог удружења, након подношења извјештаја и свеукупне анализе досадашњег рада током ког је било евидентних резултата вриједних похвала, али и озбиљних пропуста у раду, извршила избор свог новог руководства и донијале Програм рада за 2007. годину.
У наредном четворогодишњем мандату СРД "Улог" ће руководити УО у чијем су саставу: Ковач Вукан, Миликић Слободан, Мијановић Млађен, Сладоје Митар и Лаловић Сретко ком је повјерена улога предсједника овог извршног органа, док је функција предсједника Скупштине повјерена Сикимић Ратку.
Програм рада за 2007.годину у први план ставља унапређење рибљег фонда, пуну заштиту вода којим газдује ово СРД, с еколошког становишта и општег развоја риболовног спорта овог подручја за који постоје сви природни ресурси.“Пред нама су амбициозни програмски задаци, за чију реализацију нужна ангажованост сваког нашег члана, а ми ћемо дати све од себе да се добрим међуљудским односима, својим радом и успјесима докажемо и оправдамо указано повјерење“, захвали о се у име новоизабраног руководства и у своје име лично предсједник Лаловић Сретко.
У свом раду Удружење ће имати свесрдну подршку и помоћ Локалне управе СО Калиновик, која није изостајала ни до сада, а нарочито кад је вршено порибљавање. "
Свака еколошка акција у смислу очувања, заштите презентовања и искориштења природних благодети, прије свега горњег тока Неретве, апсолутно чисте ријеке лишена било каквог вида загађења чија се вода може пити, те очаравајућих језера, Кладопољског, Гвозна и Црвањског језера ће бити на сваки начин подпомогнута. Ловни и риболовни туризам, у комерцијалном смислу, имају ријетке природне предуслове који омогућавају реалну перспективу и дају шансу развоју Општине и бољег живота њеног становништва., зато су уграђени у пројекте чија је реализација кренула и већ се очитују први значајни резултати“, рекао је у свом обраћању Скупштини Начелник СО Калиновик господин Славко Сладоје, који је за "прву руку", уручио Удружењу одобрење за кориштење просторија у Улогу.
Активан учесник у Скупштини је био и господин Ђорђе Клепић, предсједник ИО СРС РС и активни предсједник СРС БиХ који је такође обећао свесрдну помоћ од оба Савеза, нарочито кад је поробљавање у питању и организовање значајних риболовних такмичења. Он је дао пуну подршку новом руководству и нада се да ће се оно доказати већ на Републичким такмичењима и у �Fly fishingu“ за сениоре и јуниоре, те �Лов пастрмке на дивљим водама“ за сениоре, који су планирани и кандидовани на такмичарској стази посебног ревира �Улог“, и тако дати значајан допринос прогресивности и развоју риболовачког спорта и туризма не само калиновачке оопштине, него уопште.
   Предраг Даничић

26.03.2007.Organizacija 27. svjetskog ribolovnog prvenstva pretvorit æe se u utrku s vremenom
Stiže novac za obnovu motela "Karaotok"

ÈAPLJINA - Veæ je izvjesno da æe se organizacija 27. svjetskog ribolovnog prven-s ?a. pretvoriti u utrku s vremenom.
Jedan od razloga za to su i problemi s konstituiranjem vlasti nakon listopadskih izbora, zbog èega odluke o sredstvima za tu svrhu kasne.
Ipak, iako u tzv. tehnièkom mandatu, vlade Fede-x ièije BiH i HNŽ nedavno su reagirale, pa su osigurana sredstva za obnovu sjedišta organizacije Svjetskog prvenstva, motela "Karaotok". Kako smo doznali od direktora JP Park prirode Nikole Zovka, Vlada Federacije BiH veæ je Sportsko-ribolovnom savezu BiH doznaèila 100.000 KM za tu svrhu, a daljnjih 200.000 KM odobrila je vlada HNŽ.
- Žurno radimo na natjeèaju za izvoðaèa radova kako bismo pravodobno završili rekonstrukciju motela - kazao je direktor Zovko. Svjetsko ribolovno prvenstvo održat æe se od 2. do 10. lipnja 2007.
(D.M.)

23.03.2007. Plasman ekipa poslije drugog kola - Hutovo blato

Danas je na Hutovom blatu održano i drugo kolo u kvalifikacijama za našeg predstavnika na predstojeæem Svjetskom prvenstvu.Vrijeme je bilo bolje, oblaèno, ali bez kiše i vjetra.Medjutim, riba i dalje jako slabo radi, tako da se desilo da u sektoru "E" niko od takmièara nije imao ulov, u sektoru "D" je samo jedan takmièar imao par ribica, a u sektoru "A" su tri takmièara ostala bez ulova.Sektori "B" i "C" su bili mnogo bolji za takmièare, tako da je na ovom takmièenju mjesto od presudnog znaèaja.
Došlo je do promjena u plasmanu, tako da on trenutno glasi:
1.mjesto - SRD "Jelah" Tešanj, sa 25,5 negativnih poena
2.mjesto - SRD "Klen" Kozarska Dubica sa 25,5 negativnoh poena(manji ulov od Tešnjaka)
3.mjesto - SRD "Banja Luka" sa 31,5 negativnih poena
4.mjesto - USR "Sarajevo 1906" sa 33,5 negativnih poena
5.mjesto - SRD "Bosna" Žepèe sa 34 negativna poena.
Predstoje još dva kola u naredna dva dana, i ništa nije konaèno.
Neka je "Bistro" takmièarima!

22.03.2007. Završeno prvo kolo kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo na Hutovom blatu

Danas je na istoj stazi gdje æe se održati Svjetsko prvenstvo, održano prvo kolo kvalifikacija za predstavnika iz Bosne i Hercegovine. Pravo nastupa je ostvarilo sljedeæih deset ekipa:
1 SRD «Klen» Kozarska  Dubica       6. SRD « Bosna «  Žepèe        
2.SRD «Rudar-Kreka Tuzla               7. SRD «Sarajevo- 1906» Sarajevo
3.SRD «Jelah-Tešanj»                                        8. SRD «Hazna»- Gradaèac
4.SRD  «Keèiga» Brèko                                     9. SRD « Prnjavor « Prnjavor
5.SRD «Banja Luka»Banja Luka                      10. SRD «Drinska jezera» -Višegrad
Medjutim, na takmièenje je došlo svega pet ekipa i to:
SRD «Sarajevo- 1906» Sarajevo
SRD «Banja Luka»Banja Luka
SRD «Klen» Kozarska  Dubica
SRD « Bosna «  Žepèe
SRD «Jelah-Tešanj».
Po jako lošem, kišovitom vremenu, ni riba nije bila voljna "raditi", tako da su plasman za prvi dan odredili sluèajni ulovi i sreæa pojedinih ekipa.
Prvo mjesto je osvojila ekipa Kozarske Dubice sa 11 negativnih poena, drugo i treæe mjesto dijele SRD Banja Luka  i SRD "Bosna" Žepèe sa po 14,5 negativnih poena, èetvrto mjesto zauzela je ekipa SRD "Jelah" iz Tešnja sa 15 negativnih poena, a peto, posljednje mjesto je zauzela ekipa USR "Sarajevo 1906" sa 20 negativnih poena.
Po sutrašnjem  planu, žrijebanje je u 07:30, a nastavak takmièenja - drugo kolo je predvidjeno za 10:30.

22.03.2007.Reakcije na otvoreno pismo iz SRD "Zlatovèica" Jajce
NIŠTA NE PADA SA NEBA...
Dva dana nakon što sam poslao otvoreno pismo upuèeno SRS Kantona Središnja Bosna, odem u internet klub da pogledam je li mi tko odgovorio i možda pobio iznijeto u tom pismu. Kad ono ništa! Veæ sam pomislio kako možda još nitko iz Saveza nije proèitao pismo, kad na Bistro BiH stranici ugledah u odijeljku za chat poruke, da se spominje moje ime. Pišu «Pliva» i Belaj_boy. Za ovog drugog nemam pojma tko je, a «Pliva» je predpostavljam predsjednik Udruženja iz Donjeg Vakufa. Zato me malo iznenadio njegov pokušaj komuniciranja sa mnom jer pravila korespodencije nalažu da se na otvoreno pismo odgovori na isti naèin, jer on je ipak predsjednik jednog Udruženja i èlan Upravnog odbora SRS Kantona SB. Ovaj put æu odgovoriti na te poruke, da ne bi ispalo da sam se povukao podvijena repa...
Nisam u tim porukama proèitao ni jedan odgovor na moja pitanja: na što su trošili novce prikupljene od svojih èlanova, gdje im je nestalo èlanstvo u prošloj godini i zašto nisu podnijeli ni jednu prijavu protiv krivolovaca. Umjesto toga gospoda su postupila po onoj narodnoj: «Kad se ne mošes braniti onda napadni». Izmeðu ostalog pitaju i konstatiraju:
- Ako nismo šlanovi SRS KSB zašto Ahmet Šeremet dolazi na sastanke i bez veze troši novce?
- Ništa oni nisu poribili, njima elektroprivreda HZHB poribljava!
- Ahmet je uposlio svog sina da radi kao tajnik\sekretar udruženja!
- Nemaju oni ribolovnu osnovu, jer im nije potpisana!
- Goran radi kao riboèuvar i na taj naèin ubire pare (tako nekako).
- Za koliko su èlanova platili doprinose SRS FBiH

Nadam se da nisam što zaboravio pa æu krenuti redom:
- Nikada Ahmet Šeremet nije otišao na Skupštinu niti Upravni odbor SRS KSB. Mi smo pozive za sastanke dobivali direktno iz Kantonalnog ministarstva zbog implementacije Zakona o slatkovodnom ribarstvu, a Vi ste te sastanke pretvarali  u Upravne odbore Kantonalnog saveza. Mi se pozivu Ministarstva moramo odazvati, jer odgovaramo direktno njima a ne Vama.
- U poslijeratnom periodu tri puta smo poribili ribolovne vode sa šaranom i amurom i na to smo utrošili 22.500 KM (3x1,5 tona x 5 KM po kilogramu). Toèno je da Elektroprivreda HZHB poribljava ove vode, ali ako mislite da nam je to palo s neba grdno se varate. Ja bih volio vidjeti komu se to Elektroprivreda dragovoljno ponudila da poribljava vode. Za to se gospodo trebalo izboriti! Èak jedan od dvojice navedenih postavlja pitanje zašto Elektroprivreda ne poribljava vode u Busovaèi, Vitezu, Kiseljaku, jer i ti ljudi plaèaju strujuš!? Ha,ha.... Ovo me je stvarno nasmijalo. Ne razumije èovjek da je «struja» proizvod koji se kupuje i prodaje, a da Elektroprivreda plaæa nadoknadu samo tamo gdje proizvodi tu «struju» jer vrši regulaciju vode i izgradila je brane te time zatvorila riblje staze. Po njegovom bi i vlasnik FIS-a trebao plaæati poribljavanje, jer ti ljudi iz navedenih gradova kupuju i plaæaju za proizvode. Probajte, možda èovjek i pristane!
- Nije Ahmetov sin tajnik\sekretar Udruženja, veæ blagajnik i nije ga Ahmet postavio na to mjesto veæ ja, dok sam bio predsjednik Udruženja, a Upravni odbor je prihvatio takvu odluku jer se radi o praktiènim razlozima. Taj èovjek prima paušal od 100 KM mjeseèno i dostupan je svaki dan izuzev nedjelje (a ni tad nije problem ako nam treba) u vremenu od 8 - 16 sati. Radi u fotografskoj radnji svoga oca, gdje mi imamo sve što nam treba za normalno funkcioniranje jednog Udruženja od kompjutera, fotokopir aparata, aparata za izradu slika itd. Ako vi imate nekog ko radi 26\27 dana u mjesecu puno radno vrijeme za 100 KM svaka vam èast!
- «Pliva», ti si bio prošle godine na sastanku u Travniku, kad se razgovaralo o provedbi Zakona i kada je predstavnik Federalnog Ministarstva pitao: Tko je izvršio poribljavanje i na osnovu èega? Pred svima Vama gospoða Snježana Maros, Kantonalni poljoprivredni inspektor, rekla je da je Jajce jedino poribljavalo i to na osnovu ribolovne osnove te proèitala dokument kojim se to potvrðuje, a kojeg je dobila od Mostarskog instituta. Toliko o valjanosti ribolovne osnove!
- Ja radim kao riboèuvar šest mjeseci u godini i za to primam 300 KM mjesešno. Ophodnju vršim sa svojim golfom (I, 1983. godište), kojeg sam dobio na poklon od svog brata. Nemam kuæu niti stan (imam dvoje prekrasne djece i suprugu koja razumije ovo što radim, hvala Bogu) te živim kao podstanar u kuæi ženinog brata. Udruženje mi ne plaæa gorivo. Možeš misliti kako sam sa obogatio na raèun Udruženja!?!?
- Vidiš, za razliku od tebe ja sam nazvao Generalnog sekretara SRS FBiH i pitao da li si ti ispunio svoje obveze prema Savezu i dobio pozitivan odgovor. Èestitam i podržavam. Samo sa nadam  ubuduæe da èeš i ti napraviti isto prije nego što budeš pisao nebuloze.
Više neæu odgovarati na chat poruke, a pogotovo na šifrirane, jer to nije komunikacija ljudi koji bi trebali biti ozbiljni jer obnašaju neke funkcije!

BISTRO... GORAN PRANJKO, 22. 03. 2007, Jajce

22.03.2007. Za ekologiju pola milijuna maraka

ZENICA - Prema ovogodišnjem proraèunu Opæine Zenica, u Ekofond bit æe utrošeno 500.000 maraka. Meðu prioritetnim projektima su, èija æe se realizacija financirati iz odobrenog iznosa, mjerenje aero zagaðenja, intervencije na postojeæem gradskom odlagalištu Siðe, èišæenje rijeènih korita te nastavak izgradnje ribarske staze u naselju Dolaca. Znaèajna sredstva planirana su i za edukaciju stanovništva iz oblasti ekologije, izradu projektne dokumentacije za smještaj napuštenih pasa i druge projekte iz oblasti ekologije.

22.03.2007. Ribe sa antifrizom

Nauènici koji se bave prouèavanjem riba zovu se ihtiolozi. Tek nedavo su otkrili tajnu prirodnog antifriza. Proteini koji spreèavaju smrzavanje nastaju u stomaku ribe i ne dozvoljavaju da se riba rashladi kad se hranom u tijelo unese i hladnu, punu ledenih kristalèiæa. Da nema ovih proteina, riba bi se "smrznula iznutra" - od stomaka prema koži! Na Antarktiku žive èudesne ribe. Uprkos tome što žive u ledenoj vodi, èija temperatura pada i do minus 1,9 stepeni Celzijusa, nijedna od njih se još nije smrzla. Veæina od 120 vrsta antarktièkih riba preživljava niske temperature zahvaljujuæi glikoproteinima u svojoj krvi koji se ponašaju kao antifriz.
Drugi stanovnici antarktièkih voda, poznatiji pod imenom ledene ribe, nemaju crvena krvna zrnca, pa im je krv potpuno bijela. Gustina takve krvi je mnogo manja od obiène krvi, pa ribe troše manje energije i ne mogu pretjerano da se rashlade.
Antarktièke crvenperke takoðer imaju prirodnu odbranu od smrzavanja - u njihovoj krvi postoji posebna bjelanèevina koja djeluje kao antifriz i održava krv u teènom stanju.

22.03.2007.LAKŠI PRISTUP DO VODOPADA BLIHE
"Izvodeæi radove, vodili smo raèuna da ne narušimo prirodni okoliš", kazao je Grbiæ
SANSKI MOST
- Mnoge znatiželjnike i ljubitelje prirodnih ljepota protekli je vikend doèekalo pravo iznenaðenje. Naime, u blizini vodopada Blihe doèekao ih je novosagraðeni put. Radovi na ureðenju prilaznih putova i staza do lokacije prekrasnog vodopada rijeke Blihe, jedinstvene prirodne ljepote na podruèju opæine Sanski Most, okonèani su proteklog tjedna. Prilaz vodopadu je sve do sada predstavljao opasnost za izletnike buduæi da je do njega vodila uska staza ispod koje se nalazi ponor dubok više od pedeset metara.
Vrijednost uraðenog posla iznosila je oko 25.000 maraka, a sredstva su osigurana iz fonda projekta GAP, koji se realizira na podruèju opæine Sanski Most, a financira sredstvima amerièkog USAID-a i švedske SIDE. "Izvodeæi radove, vodili smo raèuna da ne narušimo prirodni okoliš. Nakon izgradnje prilaznih staza ova prirodna ljepota bit æe mnogo pristupaènija za veliki broj posjetitelja", istaknuo je Zlatko Grbiæ, direktor JKP-a Sana, koji je bio izvoðaè radova.
Vodopad se nalazi u kanjonu rijeke Blihe i visok je 56 metara. Prema statistièkim podatcima, ovo je najviši vodopad u BiH. Namjera lokalnih vlasti je da ovaj prirodni fenomen uèini pristupaènijim što . veæem broju posjetitelja te ga uvrsti na turistièke mape županije i zemlje.
Rusmir Karat

21.03.2007.Velika zainteresiranost za ribarskim dozvolama(Dnevni list)

Click to view full size imageMOSTAR - U Udruženju sportskih ribolovaca “Neretva” ovih dana se užurbano radi na pripremama za predstojeæu ribolovnu sezonu na rijeci Neretvi, koja zapoèinje od 31. ožujka.
Kako smo uspjeli doznati u ribarskom Udruženju “Neretva”, sve se odvija prema planiranom, i trenutno ovih dana u prostorijama ovoga udruženja vlada velika gužva oko vaðenja potrebnih ribarskih dozvola. Zainteresiranost ribara za dozvolama je velika, a atmosfera koja vlada je prava ribarska.
Svakodnevne akcije hvatanja krivolovaca
Iz Udruženja ribara “Neretva” poruèuju da æe sve uèiniti kako bi sprijeèili krivolov na rijeci Neretvi. U prilog tome idu i brojne akcije hvatanja krivolovaca koje su èlanovi Udruženja uspješno proveli u posljednje vrijeme.
“Unatoè našim brojnim akcijama, broj krivolovaca se poveæava, ali mi æemo uèiniti sve kako bi to sprijeèili. Dosad smo proveli brojne akcije hvatanja krivolovaca, a posljednju koju smo uradili je bila u ponedjeljak kada smo uhvatili nekoliko njih”, kazao nam je Josip Praljak, predsjednik Udruženja ribolovaca “Neretva”.
Ribolovne dozvole za predstojeæu ribolovnu sezonu se vade svakodnevno, a cijene za njih su razlièite. Cijena ribolovne dozvole za umirovljenike i redovne studente iznosi 45 maraka, za žene i djecu osam maraka, a za sve ostale u stalnom radnom odnosu cijena ribolovne dozvole iznosi 75 maraka.
“Svi ribari trebaju izvaditi dozvolu, jer mi ni sluèajno neæemo dopustiti ribolov na Neretvi bez dozvole”, dodao je Praljak.
Tradicionalna Ribarska veèer
Prije poèetka ribolovne sezone, bit æe organizirana i tradicionalna Ribarska veèer, koja æe se održati 24. ožujka u svadbenom salonu Ruža. Na ovoj veèeri bit æe prisutni i brojni uglednici kako iz grada, tako i iz cijele županije, pa èak i iz Federacije, i to sve zbog toga kako bi se uvelièalo slavlje. Sve prisutne æe ovom prigodom zabavljati Trio konoba, a cijena ulaznice iznosi 40 maraka.
Piše: Dalibor Drlje

19.03.2007.Otvoreno pismo upuæeno SPORTSKO RIBOLOVNOM SAVEZU SREDNJOBOSANSKOG KANTONA.
BOLI IH ÈLAN 24. ZAKONA O SLATKOVODNOM RIBARSTVU...
Proèitah na internet stranici, Bistro BiH, izviješæe sa Skupštine SRS Kantona Središnja Bosna u kojemu se napada SRU “Zlatovèica” Jajce, kao jedan od glavnih krivaca za probleme koje ima taj Savez. Izmeðu ostalog, navodi se da  je SRU “Zlatovèica” èlan tog Saveza samo kada im to odgovara tj. kada trebaju da izganjaju neku “donaciju”...
Kao prvo: SRU “Zlatovèica” Jajce nije èlan SRS Kantona Središnja Bosna veæ punih 6 godina. Kao drugo: Nikada SRU “Zlatovèica” Jajce nije dobila ni jednu marku niti jednu ribicu za poribljavanje od SRS Kantona Središnja Bosna niti su na bilo koji naèin pomogli u radu ovog Udruženja, vec naprotiv sve suprotno. Samo jednom je izvršeno poribljavanje svih voda na podruèju Kantona Središnja Bosna i to je napravilo Kantonalno Ministarstvo a ne Savez.
Sve je to u biti šuplja prièa. Glavni razlog napada na SRU “Zlatovèica” je to, što ovo Udruženje ne dopušta tzv. “zajednièku dozvolu”, gdje bi ribolovci iz Kantona mogli da love na Jajaèkom podruèju bez ikakve nadoknade. E pa neæe moæi! Boli njih èlan 24. Zakona o slatkovodnom ribarstvu FBiH sl. Novine 64/04, u kojemu stoji  da dozvola koja je potvrðena od korisnika ribolovnog podruèja, vrijedi samo na ribolovnom podruèju, ili ribolovnoj zoni za koju je korisnik dobio ribolovno pravo.
Kada vi gospodo budete ulagali u ove ribolovne vode, koliko ulažu èlanovi SRU “Zlatovèica” Jajce, tad možemo razgovarati o tzv. “zajednièkoj dozvoli”. A napravili smo mnogo. Od izrade ribolovne osnove, profesionalne riboèuvarske službe i redovitog poribljavanja u zadnjih 9 godina. A poribili smo vode sa 200.000 komada mlaði pastrve i 15.000 komada šarana i amura. Ove godine u planu nam je izgradnja mrijestilišta za pastrvu i prirodnog mrijestilišta za šarana. Što ste Vi gospodo napravili svih ovih godina? Na što ste trošili novce prikupljene od vaših èlanova? Na sastanke, na kojima ste blatili ovo Udruženje i na ona suluda takmièenja, gdje se unaprijed zna tko æe biti kandidat za reprezentativaca BiH! Ili vam je bivši predsjednik SRS Kantona pokupio sve pare za izgradnju svoje kafane. Na mene ste bacali i drvlje i kamenje kad sam vas upozoravao na tog gospodina. Sad se ja vama smijem!
Gdje vam se izgubilo èlanstvo u prošloj godini? Èlanstvo vam se smanjilo u prosjeku od 50-70%, a broj ribolovaca na vašim vodama je ostao isti. Nemojte se vaditi na cijenu ribolovne dozvole, dok je u pitanju vaš nerad. Nijednu prijavu niste podnijeli protiv prekršitelja, što mi je potvrdila gospoða Snježana Maros, kantonalni poljoprivredni inspektor. SRU „Zlatovèica“ Jajce, zakljuèila je prošlu godinu sa 195 èlanova, što je manje za 25 èlanova u odnosu na godinu prije, ali smo isto tako podnijeli i 22 prekršajne prijave protiv krivolovaca i sve su realizirane.
Zakon se treba èitati, a ne prelistavati. Zato gospodo predsjednici Udruženja dobro proèitajte koje vas novèane kazne sljeduju u sluèaju da izdajete ribolovne dozvole ispod cijene, koju je propisao Federalni ministar, jer èujem da imate namjeru to uraditi.
Èudim se samo gospodinu Marcelu, kojeg osobno poznajem, da je mogao objaviti odreðene informacije, a da ih prije toga nije provjerio.
Uz dužno poštovanje isprièavam se onim predsjednicima i riboèuvarima, koji èine sve da “njihove” vode budu primjer poštenog bavljenja sportskim ribolovom, ali znam da je takvih malo na podruèju SB Kantona.BISTRO...
Goran Pranjko, SRU "Zlatovèica" Jajce, 19.03.2007

19.03.2007.PRVA ZVANIÈNA PRIJAVA ZA 27.WCFC -EKIPA IZ IRSKE (IRELAND)

Danas 19.03.2007 godine e-mailom smo od kluba "FERMOY COARSE ANGLING ASSOCIATION" gospodina Tommy Lawtona primili zvaniènu prijavu tog kluba koji æe predstavljati IRSKU (IRELAND) na 27. Svjetskom klupskom prvenstvu svijeta koje se održava u našoj zemlji od 03-10.juna (lipnja) 2007 godine na Karaotoku Hutovo Blato opæina Èapljina.
U goste nam dolazi ekipa "Fermoy Coarse Angling Association" - IRELAND u sastavu:
- Tommy Lawwton
- Martin Keating
- Thomas Lawton
- Gordon Moss
- Kieran Crean
- Ken Wilson
Dobro došli dragi ribolovni prijateljii u Bosnu i Herzegovinu.
WELCOME, dear angler friends to Bosnia and Herzegovina

Sportsko Ribolovni Savez Bosne i Hercegovine

19.03.2007.Završene prijave za Premijer ligu BIH u lovu šarana i amura

Poštovane kolege ribolovci,sa zadovoljstvom objavljujemo da su završene prijave za Premijer ligu BIH u lovu šarana i amura za 2007. godinu.
Prijavljene su sljedeæe ekipe:
-CT “Uhvati i Pusti” Bijeljina - Dušan Tuzlanèiæ, cap., Nebojša Tuzlanèiæ, Vladimir Šatara
-CT “FOKE” Brèko - Radenko Stankiæ cap., Miodrag Todoroviæ, Nemanja Stankiæ
-CT “Matkiæ” Gradaèac - Ivica Matkiæ cap., Marko Gojkoviæ
-CT “HAZNA” Gradaèac - Mehmed Mandžiæ cap., Radovan Supiæ
-CT “SRD Prnjavor” - Nedeljko Kneževiæ cap., Jovica Saviæ
-CT “Red Star” Pelagiæevo Šamac - Stanko Stankoviæ cap., Jovan Kovandžiæ, Miroslav Joviæ
-CT "Milivojevic" Doboj  - Milivojeviæ Davor cap., Milivojeviæ Dalibor, Popadiæ Èedo
-CT "Blinker" Sarajevo - Praèljiviæ Almir cap., Caro Nermin
-CT "DISA" Èelinac - Dujakoviæ Pero cap., Kokan Zoran, Dujakoviæ Saša
-CT "Parado" Brèko - Saša Mièeviæ cap., Smiljan Milanoviæ
-CT "F&A" Orašje - Ivo Baotiæ cap., Admir Biseroviæ-Ado, Zlatko Zlatareviæ- Faso
-CT "Trend MV" Banja Luka - Æorkoviæ Igor cap., Topiæ Zoran, Æorkovic Damir
-CT___________ Kiseljak - Danijel Kobaèiæ cap., Mladen Vidoviæ, Josip Budimir
-CT "Kiko" Bijeljina - Stojanoviæ Jovo cap., Iviæ Savo, Todiæ Stevica
-CT "__________" Banja Luka - Branko Vuèiæ cap., Aleksandar Gudurus
-CT "Saran" Pelagicevo - Kuslakoviæ Goran cap., Pavloviæ Predrag
-CT "Liman" Tešanj - Hasanbasiæ Suad cap., Terziæ Amir, Piknjaè Nermin
-CT "_________" Busovaca - Agatiæ Zdravko cap., Agatiæ Mladen, Deljkiæ Sead
-CT "Mange team 2" Sarajevo - Gligoreviæ Zoran cap., Baliæ Eso, Baliæ Enver
-CT "_________" Bijeljina - Igor Novakoviæ cap., Mirko Novakoviæ
-CT "N/M" Sarajevo - Nijaz Dizdar cap., Muharem Kadriæ
Ukupno 21 ekipa.
Iako se prijavio nešto veæi broj od oèekivanog, UO Šaranske federacije je odluèio da se neæe održati kvalifikaciono predkolo.Smatramo da se Pelagiæevo može podijeliti u 3 kvalitetna sektora sa po 7 ekipa.Iskreno, bilo bi nam žao da 4-5 ekipa peca predkolo, a jedna ili dvije otpadnu i ne takmièe se u Ligi.
UO ŠF æe se još jednom sastati tokom ove sedmice, da bi se dogovorili do kog datuma se moraju uplatiti kotizacije i registracije ekipa i takmièara.
Liga æe se održati u 3 kola u ranije dogovorenom terminima na jezeru Pelagiæevo i to:
I kolo 13-15.04.2007.,50 sati
II kolo 11-13.05.2007.,50 sati
III kolo 01-03.06.2007.,50 sati
Informacije na:
uhvati_i_pusti@yahoo.com ; ideaplus@telrad.net  065/713-713,Nebojša
Za OU ŠF Nebojša Tuzlanèiæ

19.03.2007.Osloboðenje - Rubrika "Lov i ribolov" - Priprema: Alija Pušina
Novosti iz SRSBiH - Startuje Premijer liga u ulovu ribe na plovak

U Parku prirode Hutovo blato, na stazi u Karaotoku, æe se od 22. do 25. marta održati sva èetiri kola Premijer lige ribolovaèkih ekipa u ulovu ribe na plovak. Prvoplasirana ekipa æe pored šampionskog pehara steæi i pravo da pretstavlja našu zemlju na 27. svjetskom klupskom prvenstvu koje æe se, kako smo pisali u više navrata, održati u Hutovom blatu od 2. do 10. juna 2007. godine i na kojem æe uèestvovati veliki broj ekipa iz više od 25 zemalja.
"Naši prvoligaši æe odigrati sva èetiri kola" - kaže generalni sekretar Sportsko-ribolovnog Saveza Bosne i Hercegovine mr. Rifet Hadžihasanoviæ - "i koplja æe ukrstiti deset ekipa koje su u prethodnim predtakmièenjima stekli provoligaški status. To su: Banja Luka, Sarajevo-1906, Hazna - Gradaèac, Klen - Kozarska Dubica, Prnjavor, Rudar - Kreka iz Tuzle, Drinska jezera -Višegrad, Keèiga - Brèko, Bosna - Žepèe i Jelah iz Tešnja.SSRBiH æe tri prvoplasirane ekipe nagraditi peharima, a ekipa koja pobijedi i stekne pravo da pretstavlja našu zemlju na 27. svjetskom klupskom prvenstvu æe obaviti i pripreme u Karaotoku o našoj brizi i našem trošku" - kaže Hadžihasanoviæ.
Na kraju možemo samo poželjeti našim prvoligašima dobro vrijeme i što bolje rezultate, naravno uz tradicionalni ribarski pozdrav: Bistro, svim premijerligašima.

DSR "Šaran" Pelagiæevo - Prijave za "Carp Cup 2007"

Click to view full size imageSportski ribolovci - šarandžije, se pozivaju da se prijave za tradicionalni ulov šarana Carp Cup Pelagiæevo 2007, koje æe se održati od 25. do 27. maja 2007. godine na jezeru Žabar bara, Pelagiæevo. Takmièenje æe se održat u organizaciji Društva sportskih ribolovaca Šaran - Pelagiæevo, sa ciljem upoznavanja i afirmacije modernog šaranskog ribolova u BiH, te okupljanja što veæeg broja pristalica ove tehnike ribolova.
Organizator takmièenja omoguèiæe svakom uèesniku maksimalnu zaštitu i da, uz obavezu poštovanja Pravilnika o modernom šaranskom ribolovu, ravnopravno uèestvuje u fer i sportskom takmièenju.
Kotizacija je 150 eura (300 KM), a broj mjesta ogranièen. Ekipu èine 2+1 takmièar i sva trojica mogu aktivno uèestvovati u takmièenju.
Takode, vrše se pripreme i za organizaciju nagradama daleko bogatijeg Mercedes Carp Cupa, koje æe se održati takoðe na jezeru u Pelagiæevu u junu ove godine.

SRD "Klen" Banoviæi - Aktivni banoviæki ribolovci

Èlanovi Sportsko-ribolovnog društva Klen iz Banoviæa poznati su po brojnim akcijama èiji je cilj ureðenje ovdašnjih jezera i rijeka, njihovom obogaæivanju novim vrstama ribe te omasovljanje Društva novim èlanovima.
Izvedeno je nekoliko akcija na èišæenju jezera, a posebno na ureðenju obala. Tako se prošlog vikenda izveli masovnu akciju na kojoj su se ureðivale obale jezera, Breštica nadomak Banoviæa, a u planu je da narednih dana slièno urade i na Ramiækom jezeru, te jezerima na kopovima Rudnika ali i rijeka koje protièu kroz banoviæki kraj: Turija, Trešnjeva, Oskova...
Na akciji na jezeru Breštica odazvalo se stotinjak banoviækih ribara SRD Klen, a akciju su podržali i brojni mještani nastanjeni blizu jezera.
U SRD Klen su nam kazali da æe se i ubuduæe organizovati sliène akcija kako bi se stvorili još bolji uslovi za bavljenje sportskim ribolovom u banoviækom kraju. Trebali napomenuti da su za svoje dosadašnje aktivnosti banovicki riblovci dobili su brojna priznanja na kantonalnim i državnim takmièenjima. Veliku pomoæ banoviækim ribolovcima pružaju i Opæina Banoviæi, opæinski naèelnik Pašaga Avdiæ, te brojna privatna preduzeæa medu kojima je i Eliden.S.K.

Ribolovaèki ispiti u Livanjskom kantonu - Prvi diplomirani ribolovci
Èlanovi USR "Unac" iz Drvara polagali ispit • Najstariji "diplomac" je 72-godišnji Milan Stevandiæ iz sela Prekaje
Udruženje sportskih ribolovaca Unac u Drvaru osnovano je pedesetih godina prošlog vijeka. Uvijek je bilo aktivno, iako nema baš dosta rijeka sa vodom preko cijele godine. Koristi se svojim rijekom Unac, zatim kratkom, svega jedan kilometar dugom, rjeèicom Bastašicom, te nešto dužom ali sa manje vode Gudajomi Visoèicom. Prije tridesetak godina u selu Prekaji podignuto je vještaèko jezero Župica površine 805.551 kvadratnih metara.
Odmah poslije rata obnovljen je rad USR Unac. O radu Udruženja, uspjesima, neuspjesima, disciplini, krivolovu (kojeg je sve manje), prièali su nam bivši predsjednik Milutin Lukaè, sadašnji Hrvoje Krivošiæ, blagajnik Srðan Mariæ i riboèuvar Drago Sabiæ.
Prošle godine u Udruženju je bilo 137 èlanova raznih uzrasta i nacionalne strukture. Za ovu godinu tek se sada vrši upis i uplata èlanarine. Disciplinovani èlanovi, na èelu sa Predsjedništvom USR Unac, prvi su se na teritoriji Livanjskog kantona prijavili za polaganje ribolovaèkih ispita. Oni su održani 9. marta, a pred komisiju koji su saèinjavali predsjednik Zeljko Mišiæ, te èlanovi Samir Muhamedagiæ, Rifet Hadžihasanoviæ (svi iz Sarajeva, kao predstavnici SSR-FBiH), Igor Gromiliæ iz Livna i Jakov Pokrajèiæ iz Tomislav-Grada izašlo je 87 ribièa.
Od èlanova komisije saznali smo da su drvarski ribolovci ozbiljno shvatili ispite, pripremali se i pokazali solidno znanje prilikom ispunjavanja testa u slici i rijeèi.
Pohvalno je od ribolovaca što su bez pogovora prihvatili odreðenu visinu èlanarine kao i plaæanje ispita, odvajajuæi od svojih usta 20 KM, iako su svi povratnici i izbjeglice i to uglavnom nezaposleni, za razliku od nekih udruženja koja su odbijala plaæati visinu èlanarine i plaæanje ispita iako su u daleko boljoj materijalnoj situaciji.
Kada je predao svoj ispunjeni test najstariji po godinama, 72-godišnji bivši penzionisani bivši milicioner Milan Stevandiæ iz sela Prekaje, reèe: "Postao sam diplomirani ribolovac", nakon èega se u sali ugostiteljskog objekta Rimini 22, gdje su se polagali isipti, zaorio gromoglasan smijeh.Nakon završetka nastavilo se sa druženjem i prièama, zaorila se i pjesma kako to samo znaju ribièi.
H. G.

19.03.2007.U èetvrtak obilježavamo SVJETSKI DAN VODA - Voda za život!
NEW YORK - Više od milijardu ljudi na Zemlji nema stalan pristup zdravoj vodi, pokazuju podatci UN-a koji je razdoblje od 2005. do 2015. proglasio desetljeæem voda.
Potrebna nam je svima
Voda za piæe je jedina namirnica koju koristi cjelokupno stanovništvo, i to bez obzira na geografski položaj (otoèani/ kontinentalci), socioekonomski status (siromasi, bogataši), vjeru i rasu, jer je potreba za vodom opæepoznata za normalno funkcioniranje ljudskog organizma.
Click to view full size imageOpæa skupština UN-a je svojom rezolucijom A/RES/47/193 od 22. veljaèe 1993. odluèila da se 22. ožujka svake godine obilježi kao Svjetski dan voda. To je bilo svojevrsno upozorenje da je potrebno mijenjati ponašanje i odnos prema vodi i aktivnije se ukljuèiti u njezinu zaštitu. Ideja se sastoji u tome da se na taj dan, diljem svijeta, posebno skrene pozornost na probleme vezane uz vodu i vodne resurse. Kako to nije bilo dovoljno, Deklaracijom od 22. ožujka 2003. na Ministarskoj konferenciji UN-a razdoblje od 2005. do 2015. proglašavaju meðunarodnim desetljeæem akcije pod nazivom "Voda za život", s njezinim poèetkom na sam Svjetski dan voda, 22. ožujka 2005. Saznanja o ozbiljnošæu problema o vodama prisutna su godinama. Prve važne preporuke bile su formulirane na Konferenciji UN-a o vodama koja je održana 1977. u Mar del Plati (Argentina). I drugi skupovi su se bavili problemima voda, kao što je Meðunarodna konferencija o vodama i okolišu, koja je održana 1992. u Dublinu (Irska), kao i Konferencija UN o okolišu i razvoju, koja je održana 1992. u Rio de Jeneiru (Brazil). Godine 1994. Komisija UN-a za održivi razvoj donijela je zakljuèak da je potrebna opsežna procjena vodnih resursa slatkih voda ukljuèujuæi i buduæe potrebe za vodama.
Ministarska deklaracija s Meðunarodne konferencije o pitkoj vodi (Bonn, 2001.) apelira na jaèanje koordinacije aktivnosti unutar sustava UN-a glede pitanja pitke vode. UNESCO-u je, u sustavu organizacije UN-a, dodijeljena vodeæa uloga.

19.03.2007.Akcija Osloboðenja - Da Neretvu ne presuše.
Meðunarodni dan borbe protiv brana ◙ Prije deset godina usvojena je Deklaracija iz Kuritibe za zabranu izgradnje velikih brana ◙ Šta ne valja u ovoj vrsti "osvjetljavanja boljega života"?

Ovih se dana navršilo punih deset godina od usvajanja Deklaracije iz Kuritibe (Brazil) nazvane još i Potvrda prava na život i sredstava za život ljudi afektiranim velikim branama. Deklaracija je usvojena na Prvom meðunarodnom sastanku ljudi ugroženih branama u Kuritibi, 14. marta 1997. godine. U završnom dijelu Deklaracije je reèeno: "Da bismo ojaèali svoj pokret izgraditi æemo i ojaèati regionalne i meðunarodne mreže. Da bismo simbolizirali svoje rastuæe jedinstvo proglašavamo da æe od sada 14. mart biti Meðunarodni dan borbi protiv brana i borbi za rijeke, vode i život".
Kao i obièno, prvi su se i na ovu temu javili iz Ekološkog udruženja, sada veæ prepoznatljiva imena i van njihova grada, Zeleni Neretva iz Konjica, preporuèujuæi mi da se i ovime zabavim. Naravno, zahvaljujem, i uz njihovu pomoæ, nešto æe se više na ovome mjestu èuti o reèenoj Deklaraciji.
Svjetski ekološki pokret zbog ogromne destrukcije velikih brana na ekosisteme rijeka uvijek je isticao i društvenu nepravdu koje velike brane i akumulacije donose lokalnoj zajednici i naroèito ugroženom stanovništvu. Zbog toga a i solidarnosti sa unesreæenim stanovništvom ekolozi ovaj dan obilježavaju i kao svoj, jaèajuæi time svoj otpor destruktivnim branama.
Svi poznati ponori
Važno je još jednom podsjetiti na odredbe Deklaracije, posebno ove: "Mi, ljudi iz 20 zemalja okupljeni u Curitibi, predstavljajuæi organizacije ljudi ošteæenih branama i oponenata destruktivnim branama, podijelili smo iskustva gubitaka koje smo pretrpjeli i prijetnji s kojima smo se suoèavali zbog brana... Svugdje brane prisiljavaju ljude da napuštaju svoje domove, preplavljuju plodna polja, šume i sveta mjesta, uništavaju ribarstvo i isporuku èiste vode te izazivaju socijalne i kulturne dezintegracije i ekonomska osiromašenja naših zajednica... Uvijek i svugdje postoji široki ponor izmeðu ekonomskih i socijalnih dobiti koje su graditelji brana obeæali i realnosti koja se dogaða nakon što je brana sagraðena. Brane skoro uvijek koštaju više nego što je planirano, èak i prije ukljuèivanja okolišnih i socijalnih troškova. Brane daju manje energije i navodnjavaju manje zemlje nego što se obeæava.
One èine poplave još destruktivnijim... Mi se borimo protiv sliènih interesa moænika, istih meðunarodnih zajmodavaca, istih kompanija graditelja i isporuèilaca opreme, istih inžinjera i okolinskih konsultanata, i istih korporacija umiješanih u teške subvencione energetsko - intenzivne industrije... Svugdje su ljudi koji najviše ispaštaju zbog brana iskljuèeni iz donošenja odluka. Umjesto toga odluke donose tehnokrate, politièka i poslovna elita koja poveæava sopstvenu moæ i bogatstvo gradeæi brane... Potrebno je i moguæe privesti kraju eru destruktivnih brana. I moguæe je implementirati alternativne naèine osiguravanja energije i upravljanje èistim vodama koji su pravièni, održivi i efektivni. Da bi se ovo dogodilo zahtijevamo pravu demokratiju koja ukljuèuje uèešæe javnosti i transparentnost u razvoju i implementaciji politika energije i voda, zajedno sa decentralizacijom politièke moæi i osnažavanjem lokalnih zajednica. Mi moramo smanjiti nejednakost putem mjera koje ukljuèuju pravièan pristup zemlji... Mi takoðer, insistiramo na neotuðivom pravu zajednice da kontrolira upravljanje svim vodama, zemljom, šumama i drugim resursima i na pravu svake osobe na zdravu okolinu... Mi moramo uèiniti napredak gdje ljudska biæa nisu više reducirana na iskljuèivu logiku tržišta gdje je jedina vrijednost roba i jedini cilj profit... Mi æemo se protiviti izgradnji svake brane koju nisu odobrili ošteæeni ljudi nakon transparentnog i participativnog donošenja odluka... Mi tražimo pregovore o šteti sa milionima ljudi èija su sredstva za život veæ ugrožena zbog brana... Mi tražimo da budu poduzete akcije na restauraciji okoliša ošteæenim branama èak i ako ovo zahtijeva ukljanjanje brana... Tražimo da se implementiraju politike o energiji i èistim vodama te na taj naèin ohrabre korištenja održivih i prihvatljivih tehnologija i prakse upravljanja, koristeæi doprinose i moderne nauke te tradicionalnih znanja.... Razotkrili smo korupciju, laži i lažna obeæanja industrije brana... Mi se obavezujemo intenziviranju borbe protiv rušilaèkih brana. Od sela Indije, Brazila i Lesota, do kancelarija upravnih odbora Vašingtona, Tokija i Londona, prisilit æemo graditelje brana da prihvate naše zahtjeve... "
Šta uradi Jablanica
Poslije desetine hiljada izgraðenih brana, a meðu njima visoko destruktivnih za hidroelektrane, poslije 80 miliona iseljenih i 400 hiljada km potopljene zemlje ovakva Deklaracija je i oèekivana. Ni na ovim našim prostorima nismo pošteðeni takvih destruktivnih projekata velikih brana, izgraðenih, ali i planiranih, podsjeæaju Zeleni. Prije punih 50 godina pušten je u pogon i posljednji agregat hidroelektrane Jablanica, tako slavljenog i hvaljenog prvijenca druge Jugoslavije. Široku i plodnu dolinu Neretve od Konjica do ušæa Rame ispunila je voda jablanièke akumulacije, što je rezultiralo prisilnim egzodusom oko 5 hiljada stanovnika kojima je zauzeto i oteto ponuðena nemoralno niska naknada koju mnogi nisu nikada ni naplatili. Uz obale nove akumulacije i okruženja ostao je još najmanje dvostruko veæi broj ljudi od iseljenih. Ljudi koji
su izgubili zemlju, radna mjesta, bez puteva i perspektive. I tada su graditelji obeæavali i lagali.I danas kada se pedeset godina poslije nazire realizacijClick to view full size imagea nekih davno obeæanih projekata kao što je izgradnja jedinog mosta od sedam obeæanih mnogi su spremni da likuju i dijele hvalospjeve. A fabrika struje desetine godina ostvaruje ekstra profit koji najveæim dijelom završava daleko od unesreæenog afektiranog stanovništva. Neka nam to bude opomena i oprez pri svakom novom projektu izgradnje velikih brana, opominju iz Udruge Zeleni Neretva.
Put se samo popravlja
Najprije sam, prije koji dan, dobio "poziv na uzbunu" od Adi ja Porobiæa iz Udurge za zaštitu Rakitnice, koji piše kako su pripreme za izgradnju brana na gornjem toku Neretve (Glavatièevo) veæ poèele! Naime, put od Ladanice do Glavatièeva odjednom je oživio bagerima, kamionima, radnicima. Treba vikati protiv na sve strane, zavapio je ekolog Adi. No, ispostavilo se kako se ovaj put ipak radi tek da ga se sredi i uredi za saobraæaj na ovoj dionici a za potrebe lokalnog stanovništva i turista(?). Još æe se o ovome èuti...
Trn u oku
Krajem marta državna æe televizija (BHT1) emitirati, film o vodi, Neretvi i vlasti. Njegov autor i režiser, poznati tv autor i još poznatiji kao zaštitar prirode, Dinno Kassalo, ga je naslovio kao Trn u oku. Film govori o vodi i nedogovornoj vlasti. Kassalo njime pokušava probuditi svijest i odgovornost prema onome što smo samo naslijedili od predaka i moramo isto to ostaviti svojim nasljednicima i generacijama koje dolaze.
Piše: Ramo Kolar       Fotosi: Lola Kasstelo

19.03.2007.Trebinjski izviðaèi pokrenuli akciju zaštite posebne životinje u rijekama
Neka vidra ostane naš komšija

Rijetke su rijeke i gradovi u Evropi koji se mogu pohvaliti da za svog stanovnika imaju vidru, pa treba sve da uèinimo da Trebišnjica i Trebinje ostanu medu njima, kaže Nebojša Ratkoviæ, starješina trebinjskih izviðaèa.
Odred izviðaèa Trebinje nedavno je pokrenuo akciju "Saèuvajmo vidru u Trebišnjici", a rijeè je o borbi ne samo za opstanak te životinje u rijeci Trebišnjici i njenim pritokama, veè i o borbi za èistoæu samih rijeka.
"Štiteæi vidru, štitimo rijeku Trebišnjicu i njenu pritoku Sušicu, èiji kvalitet vode je još na zavidnom nivou, ali se ugrožava nekontrolisanim bacanjem otpada na njihove obale. Ovaj problem je naroèito izražen u naselju Lastva, jer nije organizovan odvoz smeæa", prièa Ratkoviæ.
Drugi problem je magistralni pravac Trebinje - Nikšiæ, èiji jedan dio ide uz samu rijeku, uz koju se na proširenjima uz put stvaraju divlje deponije smeæa.
"Smeæe se baca i na Graniènom prelazu Klobuk, izmeðu BiH i Crne Gore, ali se ovaj dio i èisti, pa smo nedavno mi iz Odreda izviðaèa i pripadnici DGS-a organizovali takvu jednu akciju", dodaje Ratkoviæ.
S obzirom da sva ova voda èini izvorište Vrelo oko, s kojeg se èitavo Trebinje napaja vodom, nesavjesnim postupanjem bi moglo doæi do pogoršanja stanja kvaliteta dragocjene teènosti.
Vidra, meðutim, više od èovjeka traži èistu vodu, hrani se rakovima, insektima i ribom, a svoja gnijezda pravi i do nekoliko stotina metara udaljenosti od rijeke.
"Ova životinja najviše živi u potocima i pritokama Trebišnjice, kakva je rijeka Sušica u Lastvi i njena pritoka Mirotinka, ali je nemali broj puta viðena i u podnožju brane Granèarevo i oko potoka nadomak naselja Lastva", kaže Ratkoviæ.
U Odredu izviðaèa istièu da je "vidra naš komšija" i da æe se potruditi da to i dalje tako ostane, pa su u cilju njene zaštite izdali i afišu, a ukoliko budu u moguænosti, pripremiæe i kratki film o tome.
Osnovne karakteristike vidre su da živi kao samac, plaha je i prema ljudima suzdržljiva, aktivna je uglavnom u sumrak i noæu, a prelazi veliku udaljenost tokom lova i živi u jazbini uz obalu, sa izlazom na vodu. Vidra u Trebinju je nedavno viðena izmeðu dva mosta u samom gradu, a nedavno su izviðaèi pronašli i jednog uginulog mužjaka vidre, što je takode nesumnjiv dokaz o njenom postojanju na Trebišnjici.Buduæi da je za vidru najveæi neprijatelj èovjek, odnosno zagaðenje njenog staništa, izviðaèi su bili ti koji su su prvi alarmirali grad kada se poèetkom februara na Trebišnjici pojavila velika masna mrlja.
"Ekološki ukaljana Trebišnjica predstavlja opasnost za ljude i za životinjski, kao i za biljni svijet. Ne samo da je opasno, nego je i ružno vidjeti da ulje pluta Trebišnjicom. Osim vidre, imamo bogat riblji fond, gnjurce, èaplje, divlje patke, a opstanak svega toga zavisi samo od nas", kaže Ratkoviæ.On navodi da su na poèetku ribolovne sezone svim ribarima i ljubiteljima prirode podijeljene afiše i pozivi da se èuva rijeka Trebišnjica i njena okolina.U Odredu izviðaèa kažu da podaci koje dobijaju iz preduzeæa Hidroelektrane na Trebišnjici govore da je voda u rijeci Trebišnjici èista, ali su, istièu, svjesni i èinjenice da iz dana u dan ima sve više njenih zagaðivaèa.Takode, i nemaran odnos èovjeka je velika prijetnja životinjskom svijetu.
Trebinjski izviðaèi kažu da su otvorili i lokalni volonterski servis, u kome bi dobrovoljnim radom Trebinjci dali svoj doprinos, izmeðu ostalog, i u ovom segmenti življenja.Dobili su saglasnost od Hidroelektrana na Trebišnjici da na njihovom prostoru izgrade omladinski ekološki centar koji æe biti u Lastvi. Takode, nastavljaju i s organizacijom sportsko-rekreativnih manifestacija u cilju promovisanja zdravog života.

19.03.2007.Foèa Èišæenje obala Drine uoèi prvenstva u raftingu

Click to view full size imageFOÈA - U susret Otvorenom prvenstvu BiH u raftingu, koje æe se u Foèi održati od 30. marta do 1. aprila, juèe je poèela akcija èišæenja obala Æehotine, Drine i rafting staze.
U akciji èišæenja uèestvuju rafting klubovi "Encijan", "Drina-Tara" i "Branko", te ekipe KP "Komunalaca". U sklopu priprema za predstojeæe prvenstvo na Gradskom stadionu biæe napravljen improvizovani kamp za smještaj takmièara.
Na prvenstvu æe uèestvovati takmièari iz BiH, Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Slovenije i Èeške, a takmièiæe se u dvije discipline - slalom i hed hed. Organizator takmièenja je opština Foèa, a Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS snosiæe troškove prvenstva, èiji predraèun iznosi oko 13.000 KM.
D.Vu.

17.03.2007.Polaznici "Male škole ribolova" u Zemaljskom Muzeju

Nedavno su, u sklopu projekta "Mala škola sportskog ribolova" a u organizaciji USR "Sarajevo 1906"  iz Sarajeva, polaznici ove škole bili u posjeti Zemaljskom Muzeju. Težište ove posjete je trebalo biti na ihtiološkom odjelu muzeja, no isti nije u funkciji i preparati još nisu izloženi u adekvatnom prostoru.Uprkos tome, mali ribari su bili i više nego zadovoljni, mnoštvo drugih exponata im je bilo isto tako zanimljivo i akustiène prostorije su odjekivale od  njihovih glasova.

Instruktori su se našli u novoj ulozi - iskusni ribari su se morali uživjeti u ulogu kustosa i objašnjavati izložene eksponate (sreæom, svi eksponati su imali ploèice sa osnovnim opisomLaughing). Posjeta muzeju je veæini malih ribara bila prvi susret sa prirodnim izgledom mnogih životinjskih vrsta koje su do sada mogli vidjeti samo na TV ekranima.Jedan lijep potez organizatora "Male škole ribolova" koji u narednom periodu planiraju, osim još teoretske obuke, i praktièni dio koji æe, po sadašnjim planovima, biti proveden negdje uz rijeku Drinu. Bistro, mali ribari!

16.03.2007.UPOZORENJE RIBOLOVACA(SAN)
U Neretvi ugrožena pastrmka

Ako se u najskorije vrijeme ništa ne preduzme, mekousna pastrmka u rijeci Neretvi æe biti istrijebljena. Ovo upozorenje uputili su mostarski ribolovci koji istièu da se na posljednji tender za poribljavanje ovom endemskom neretvanskom vrstom ribe niko nije javio.
Izlovu ove vrste pastrmke znatno su doprinijeli i krivolovci, posebno u vrijeme mriještenja kada je ribolov zabranjen.U Neretvi je ostao vrlo mali broj matiènih primjeraka mekousne pastrmke i nadležni moraju hitno reagovati inaèe æe ova vrsta ribe za sva vremena biti izgubljena - kažu ribolovci.

15.03.2007.ODRŽANA IZBORNA SKUPŠTINA SRS SBK

U nedelju 11.03.2007 godine sa poèetkom u 11 sati u prostorijama Lovaèkog doma Kiseljak održana je Izvještajno-Izborna Skupština sportsko ribolovnog saveza SREDNJE BOSANSKOG KANTONA. Obiman dnevni red i prisustvo veæine delegata iz društava (nisu bili predstavnici Jajca, Fojnice i Uskoplja) doprinjeli  su  po pojedinim toèkama dnevnog reda vodila vrlo žuèna rasprava. Posebno se raspravljalo o opstrukciji svih zajednièkih akcija koje vodi SRS SBK od strane SRD Jajce. Navedeno društvo je praktièki formalno veæ par godina èlan SRS SBK, ne poštuju  Statut i sporazum o udruživanju s SRS SBK ili to rade samo kada im to odgovara (poribljavanje i razne benificije).Raspravljalo se o polaganju ribarskog ispita (cijena za stare ribolovce 7 KM), cijenama ribolovnica, riboèuvarskoj službi, takmièenjima u 2007 god  itd.
Sportsko ribolovna društva SBK dobila su vode na upravljanje i oèekuje ih izrada Ribolovne osnove, za što je veæinu sredstava osiguralo kantonalno Ministarstvo vodoprivrede i šumarstva.Izvještaj o radu, te Plan i program rada za 2007 godinu su jednoglasno usvojeni..Pošto je nesavjesnim poslovanjem SRS SBK doveden u situaciju da mu je žiro raèun blokiran, zakljuèeno je da se protiv dosadašnjeg Predsjednika upravnog odbora Miroslava Pavloviæa pokrene krivièna prijava i zatraži odgovornost za prièinjenu štetu SRS SBK.
Na kraju izabrano je novo rukovodstvo i to:
Za predsjednika Skupštine
izabran je Tadija Šugiæ iz Dobretiæa, za zamjenika Faruk Puhaloviæ, Travnik
Za predsjednika Upravnog odbora izabran je  Mirko Viciæ iz Kiseljaka, za zamjenika Dino Koloniæ, Novi Travnik.
Za sekretara
je izabran Milorad Æuriæiæ, Novi Travnik.
U Nadzorni odbor izabrani su; Ivica Pecirep, Fojnica, Letiæ Mesud, Donji Vakuf i Šariæ Novak iz Viteza.
U Takmièarsku komisiju izabrani su
; Armin Plivèiæ, Donji Vakuf, Tomièiæ Ivica i Ðenan Mahmutbegoviæ, Bugojno,
U komisiju za poribljavanje izabrani su  Ðeno Duriæ Fojnica, Boškiæ Slavko, Uskoplje-G.Vakuf i Branko Šakiæ Vitez..
Na kraju sjednice delegati su informirani o stanju priprema i organizaciji 27. SKP 2007 ,u sportskom ribolovu i zamoljeni da podrže ovu najveæu ribolovnu manifestaciju, te da u svojim društvima rade na promociji svjetskog prvenstva.
MARCEL KUÈINSKI

14.03.2007. Nacrt BILTENA br.1 Takmièarske Komisije SRS BiH za 2007. godinu.

Iz Sportsko ribolovnog Saveza, taènije, gospodina Marcela Kuèinskog je stigao mail sa nacrtom Biltena br.1 Takmièarske komisije SRS BiH za 2007 godinu u kom su dati svi relevantni podaci vezani za takmièenja po ligama kao što su: mjesta takmièenja, spisak sudija, delegata i takmièara koji su ostvarili plasman za pojedinu ligu i kategoriju u 2007 godinu....
Pošto se radi o Nacrtu dokumenta, Takmièarska komisija poziva takmièare i ekipe da do 01.04.2007 godine daju eventualne primjedbe i sugestije, jer se poslije tog roka neæe uvažavati nikakve izmjene.
Upravni odbor SRS BiH æe takoðer na sjednici razmatrati Program takmièenja dat u BILTENU 1, razrješiti pitanje staze za "fly fishing" u  Ribniku koja je za sada sporna za održavanje takmièenja.
Pozivam vas da pogledate nacrte biltena i u datom roku prosljedite eventualne primjedbe i sugestije na
srsbih@bih.net.ba ili marcelkucinski@yahho.com
Preuzmi Bilten br.1

14.03.2007. I ribolovci moraju na popravni ispit (Dnevni list)
"Mislim da je ovo netko smislio kako bi uzeo novac od ribolovaca", smatra ribar Zijad Hasanèiæ • Stari miljenici rijeka nezadovoljni novim zakonom i njegovom provedbom

Click to view full size imageSANSKI MOST - Protekli vikend u Sanskom Mostu je organizirano polaganje ribolovnog ispita, koji su polagala 52 sanska ribolovca.Prema rijeèima predsjednika sanskog Saveza ribolovaca Fikreta Kurtoviæa, radi se o provedbi novih elemenata zakona o slatkovodnom ribarstvu koji je prošle godine usvojen na razini Federacije. Ribolovci su polagali pismeni ispit te odgovarali na pitanja koja su se odnosila na poznavanje rijeènih vodotoka, života i anatomije riba, ekologije, te zakonskih odredbi koje se odnose na ribolovstvo. Za polaganje ispita svaki od novih èlanova je morao uplatiti dvadeset maraka, a rezultati ispita, koje ocjenjuje ta komisija, sastavljena od predstavnika nadležnog županijskog ministarstva te udruge ribolovaca, objavljuju se naknadno.
Ribolovci koji ispite ne polože s uspjehom neæe moæi dobiti ribolovnu dozvolu i bit æe upuæeni na popravni ispit. Takav naèin dobivanja dozvole izazvao je nezadovoljstvo kod odreðenog broja ribolovaca.
Zijad Hasanèiæ je istaknuo kako se gotovo cijeli životni vijek bavi ribolovom te da mu nitko nikada nije tražio nikakav certifikat. "Mislim da je to netko smislio kako bi uzeo novce od ribolovaca", smatra Hastaèiæ, a njegovo mišljenje dijele i ostali ribolovci.
Rusmir Karat

14.03.2007.Nezaboravno druženje ribara iz BiH i Evrope(www.glassrpske.com)

Najsreæniji meðu iskusnim vukovima bio  je Benjamin  Alagiæ iz Sarajeva koji je na posebnom reviru Izvor ulovio  potoènu pastrmku od 65 centimetra
RIJEKA Ribnik,  bogata plemenitom ribom privukla je proteklog vikenda više  od dvije stotine ribolovaca na otvorenju   sezone  lova na pastrmku. Na Ribniku  se lovi samo "flaj fišing" tehnikom, odnosno mahaèem sa jednom muvom, bez otezanja.
Na prekrasnim terenima Ribnika okupila se ribolovna elita Evrope.Upravnik voda Ribnika Goran Vukoviæ rekao je da su na otvaranje  ribolovne sezone   došli ribolovci po pozivu iz svih krajeva bivše Jugoslavije,  Maðarske, Èeške....  
- Sve je  proteklo u najboljem redu - zadovoljan je Vukoviæ i dodaje da je na vodi bilo više od  dvjesta ribara i lovilo se s manje ili više uspjeha. Za razliku od prošlih sezona, od ove sezone obavezna je upotreba meredova prilikom vaðenja ribe.Dozvoljen ulov je pet pastrmki dnevno dužine od 25 do 45 centimetara ili jedne duže od 45 centimetara. Sva ulovljena riba se pušta.  
Najsreæniji meðu iskusnim vukovima bio  je Benjamin  Alagiæ iz Sarajeva koji je na posebnom reviru Izvor ulovio je potoènu pastrmku od 65 centimetra.
Benjamin kaže da je u trenutku padanja na vodu strimera, pastrmka žestoko udarila. Borba s kapitalnim ulovom odvijala se uz savjete starijih i iskusnijih ribolovaca koji su uz mezu i piæe savjetovali i bodrili Benjamina. Za njega je ovo bio neopisiv dogaðaj. Inaèe, na Ribniku nije prvi put i za  ove vode ima samo rijeèi hvale.
Bobo Jovanoviæ,  akademski slikar i zaljubljenik u flaj fišing iz Novog Sada na Ribnik je došao sa društvom.
- Riba radi i ima je duž cijele rijeke Ribnika, doduše u ovom gornjem toku ima krupnijih primjeraka, koji su i borbeniji. To je pravi izvor adrenalina za ribolovce, kaže Jovanoviæ i dodaje da je ipak najbitnije druženje i susret s starim prijateljima.
Za Draška Matavulja iz Banje Luke rijeka Ribnik se ne može porediti ni sa èim sliènim, jer je ova voda  sama za sebe nešto posebno.
U poslijepodnevnim èasovima nebo nad Ribnikom se naoblaèio i poèeo je da duva i vjetar. To je bio dovoljan razlog za rozoèarenje  iskusnog ribara Mile Kerkeza iz Banje Luke.
- Svrbili su me dlanovi dva mjeseca, a sad kad sam došao rijeka nije za ribolov- kaže Kerkez i dodaje:- Voda je u porastu, vrijeme je takvo kao da se sprema kiša, barometarski pritisak opada, riba se zalijepila za dno. Iako od ribarenja nema ništa, vrijeme æu iskoristiti za druženje sa ribarima. Inaèe Kerkez se aktivno bavi vezanjem muva, uèestvuje na takmièenjima, kako evropskim tako i svjetskim, i ima zapažene rezultate.
Da bi na vodi proteklo sve kako treba budnim okom to prate èetiri riboèuvara. Jovica Dumanoviæ kaže da dan protièe bez problema i da  svi ribari na vodi love po pravilima. Ali bez obzira na to njih èetvorica imaju pune ruke posla, jer se u svojstvu domaæina trude da  budu  na usluzi ribarima ako se za to ukaže prilika.
I dok ribari uživaju u svom hobiju na vodama Ribnika za to vrijeme poznati lovac i kuvar Makso iz Banje Luke brine se da ribari ne ostanu gladni. Za oko 300 njih spremio je lovaèku i riblju èorbu, pasulj, specijalitet  štuku sa kajmakom ispod saèa, donesena iz Gradiške. Pored ovoga ribari su se sladili jagnjeæim, jareæim i praseæim peèenjem.Naime, ovo je druga godina od kada je banjaluèka  "LTG  kompani" koncesionar na  svih 5.363 metara toka rijeke Ribnik. Njen vlasnik Goran Taliæ, i sam zaljubljenik u ribnièke vode, svoja obeæanja ispunjava. Kompanija je u Velijama, uz samu obalu Ribnika napravila luksuzne bungalove u kojima može smjestiti trideset turista.
- Mušièarenje je jedan od najskupljih sportova na svijetu. Ono što on donosi mještanima  Ribnika  je veliko ulaganje "LTG kompanije" u smislu izgradnje smještaja, poribljavanja, poboljšanja uslova za dolazak stranih turista na rijeku Ribnik - kaže Taliæ. Pored "LTG kompanije" i lokalno stanovništvo Ribnika  se sve više ukljuèuje u sigurne poèete ribolovnog turizma na ovim prostorima.
Takav primjer su Gojko Kaurin i Milenko  Krajcer, njihove porodice rade na turistièkom angažmanu, odnosno izdaju svoje kapacitete za smješaj ribolovaca.

Vesna KEVAC (Snimio Hadži-Dušan BORKOVIÆ)

14.03.2007.Hoæe li nestati nekadašnje „bosansko more"(Avaz)
Umjesto turista, sada na modrac dolaze pjevaljke Ljudski nemar kriv što je jezero zagaðeno • Hoæe li se opet govoriti „pravac Modrac"

Ljudski nemar glavni je krivac što je sada veæ bivše „bosansko more", jezero Modrac, palo u zaborav, posebno zbog zagaðenosti. Prošla su vremena kada je naèelnik Lukavca Sejad Hasanhodžiæ pred kamerama iz Modraca pio vodu... I novinarske regate, kanu takmièenja, jedrilièari... sve je prošlost. Sve to je zamijenio noæni život uz folk zvijezde i nezaustavljiva gradnja ugostiteljskih objekata.
Ipak, na Modracu nije baš sve crno kako izgleda. Za to su se pobrinuli entuzijasti koji æe 22. marta, na Svjetski dan voda, doæi i oèistiti obale jezera.
- Mi smo još u ratu 1994. godine poèeli ureðivati plažu od dva kilometra i uspjeli. Stvorili smo tada turistièko èudo. Svi putevi su vodili ka Modracu. Zato ga neæemo ni danas dati -kaže Bego Mujkiæ, nekadašnji drugi èovjek u lukavaèkoj opæinskoj vlasti.
Da se u Lukavcu ne predaju, govori i Sajam turizma, lova i ribolova. Opet æe se kao prije desetak godina govoriti „pravac Modrac", kaže direktor Sajma Izet Nuhanoviæ.
Ugostiteljski objekt „Plaža" poznat je u cijeloj regiji kao mjesto gdje su gostovale najpoznatije zvijezde. A do nje nièu objekti kao gljive poslije kiše...
H. ÈALIÆ

14.03.2007. Festival podvodnog filma (Veèernji list)

PANÈEVO - U Panèevu æe od 19. do 24. ožujka biti održan 4. meðunarodni festival podvodnog filma, praæen Meðunarodnom izložbom podvodne fotografije. Manifestacije æe biti održane u povodu 22. ožujka, Svjetskog dana voda, a pod geslom "Neka nam vode budu èiste". Bit æe prikazano osam filmova iz Srbije, Hrvatske, Švicarske i Francuske, od kojih neki spadaju u sam svjetski vrh. Osnovna ideja ovih manifestacija jest da se kod publike probudi ekološka svijest o potrebi oèuvanja èistoæe voda i biljnog i životinjskog svijeta u njima.

13.03.2007.USR "Krušnica" Bosanska Krupa - Otvor na pastrmku
Mail koji je stigao iz USR "Krušnica" iz Bosanske Krupe o otvaranju sezone u Bosanskoj Krupi i reagovanje na tekst izašao u Osloboðenju 12.03.2007.

Pozdrav sa UNE! Dok svi drugi šalju slike kako roštiljaju i kažu da riba nije radila, mi sa Une, taènije, iz Udruženja "Krušnica" - Bosanska Krupa smo u isto vrijeme i uživali kraj vode, ali malo i lovili, pa zbog tog "lovili",  šaljem par slika i sa ulovima.
Kapitalne pastrmke ulovio je Hadžiæ Edin, dužine: 65 cm , i 50 cm  Bravo i bistro, Edo!

Drugi Hadžiæ zvani Roša sa ulovom od 3 lijepa primjerka.
Dokazalo se što tvrdimo - u Bosanskoj Krupi, dijelu Une kojim gazduje USR "Krušnica"  ima jako mnogo krupnih primjeraka.Nema ribolvca koji je bio na vodi a da nije ulovio.
Uporan rad upravnog odbora na èelu sa predsjednikom Nijazom  Tatareviæem je dao rezultate, iako iskljuèivo svojim sredstvima od èlanarine i donacijama prijatelja društva poribljavamo svake godine.
Do sada smo, od 1996.godine poribili sa 150000 komada 6-mjeseène mlaði, a prošle godine smo poribili i sa 2200 komada jednogodišnjih lipljena dužine od 15-17 cm.
Na afirmativni tekst iz Oslobodjenja o gospodinu Midhatu Midžiæu, mi bi imali par stvari reæi koje bi bile negacijske, a koje su potkrijepljene èinjenicama (
tekst iz Osloboðenja na koji se odnosi ovaj dio maila se nalazi ispod ovog-S.K.)
Udruženje "Krušnica" je pokradena od strane presjednika udruženja "UNA" iz Bihaæa u visini  od 20000 KM, a evo i kako.
Gospodin Midžiæ je bio predsjednik kantonalnog Saveza te je ukinuo žiro raèun tog istog Saveza, a  kad je pravio ugovor sa Elektroprivredom za uplatu sredstava koje je Elektroprivreda dužna svake godine uplatiti, "podmetnuo" je žiro raèun USR "UNA",  tako da su pare išle samo na njihov raèun.
Zakon kaže: "Ako udruženje ima centralu na vodi kojom ono upravlja, Elektroprivreda je dužna platiti štetu u visini 0,005 feniga po protoku 1³m. vode. Za centralu na rijeci Krušnici to godisnje iznosi oko 5000 KM.
Na naš upit Elekroprivredi o raspodjeli sredstava, došao je odgovor od direktora gos. ENVERA  KRESE da je gos. Midžiæ dužan  prebaciti svake godine 5000 KM.
Na žalost, gos Midžiæ je sebi uzeo za pravo da raspolaže tim novcem, a danas, jednom udruženju èiji je godišnji budžet 18000 KM, za 4 godine uzeti 20000 KM nije mala stvar.
Mi smo sudu predali tužbu prije dvije godine, i do danas nije održano ni prvo roèište te se pitamo ko je i tu umješao svoje prste i kome je interes da se ne kažnjavaju malverzacije i samovolja.
Click to view full size imageOvo je napisano da bi se èula i druga strana medalje, da i na ovaj naèin pokušamo izganjati našu i jedinu istinu, nadajuæi se da æemo ovim ubrzati i pravdu.Žalosno je da je u to vrijeme, kada je gosp. Midžiæ oštetio naše Udruženje, da li u liènu korist, ili u korist matiènog Udruženja - to æe dokazati sud, isti bio predsjednik Sportsko ribolovnog Saveza Federacije Bosne i Hercegovine!?!?!?
Sav taj novac je namjenjen za poribljavanje voda, te bi time one, iako na našem podruèju jako bogate ribom, bile još bogatije i atraktivnije ne samo bosansko-hercegovaèkim ribolovcima, nego i stranim turistima kojih je sve više i gdje postajemo jako interesantna ribolovno-turistièka destinacija.Konkretno mjesto koje je u planu za poribljavanje a koje mislimo napraviti kao posebni revir je rijeka Krušnica.Nadamo se da æemo iduæe godine, izvještavajuæi o otvoru ribolovne sezone na tom novom reviru, izvjestiti vas i da smo ovim gore pomenutim sredstvima, revir "Krušnica" i poribili.BISTRO!
 USR "Krušnica" Bosanska Krupa.

13.03.2007. Osloboðenje - "Lov i ribolov" - Priprema: Alija Pušina

Midhat Midžiæ - ribolovaèki entuzijasta
Una i ribolov u srcu
Jedan od najaktivnijih ribolovaca i robolovaèkih radnika u Bihaæu, svakako, je i Midhat Midžiæ, predsjednik Sportsko-ribolovnog društva Una iz Bihaæa. Povodom Dana oslobaðanja Bihaæa Midžiæ je nedavno dobio visoko priznanje Grada, i to je bila prilika da sa njim porazgovaramo i o ribolovaèkom sportu.
- Kako je i kad poèeo Vaš ribolov? - bilo je naše prvo pitanje.
"Ribolovom se bavim od svoje devete godine, taènije od 1955, jer sam roðen kraj Une i naravno to je imalo uticaja. Uèestvovao sam u svim ribolovaèkim i ekološkim takmièenjima i aktivnostima u ovom kraju i veliku zahvalnost za uspjehe u toj aktivnosti dugujem i pokojnom Bošku Marjanoviæu. Trenutno sam predsjednik SRD Una i zajedno sa Upravnim odborom i mnogobrojnim ekološkim društvima u Krajini uèestvujem u akcijama zaštite Une i njene okoline."
- Koji su vaši najveæi ribolovaèki ulovi?
"Potoèna pastrmka od 7,5 kg i mladica od 14,5 kg."
- Dosadašnja priznanja - bilo je naše pitanje na kraju razgovora.
"Priznanje Zlatna udica od strane SRD Una 1995. godine, kao i izbor za predsjednika SSRFBiH, a trenutno sam njegov potpredsjednik" -rekao je Midžiæ.
Valja napomenuti da je Midhat Midžiæ dao veliki doprinos u objedinjavanje entitetskih ribolovaèkih saveza i stvaranje krovnog saveza za cijelu BiH, da svoja iskustva rado i stalno izmjenjuje sa mlaðim ribolovcima i ekolozima i da zahvaljujuæi takvim aktivnostima danas sportski ribolovci i ekolozi imaju punu podršku svih gradskih i kantonalnih organa.
F. P.

Ribolovni revir Klokot - Otvorena sezona
Click to view full size imageViše od 50 ribolovaca iz Èeške, Slovenija, Hrvatske, te èlanova lokalnih udruženja, okupilo se u posebnom ribolovnom reviru Klokot na otvaranju ribolovne sezone. Lovilo se po sistemu uhvati i pusti.
Meðu uèesnicima bio je i Karel Krotka, strastveni ribiolovac iz Èeške, koji veæ devet godina dolazi na premijerno takmièenje sezone. Krotka je veliki zaljubljenik Une i njenih pritoka, posebno prelijepih vodopada Klokota, i sigurno je jedan od najboljih promotora prirodnih ljepota ovoga kraja, o èemu èesto prièa svojim kolegama u Èeškoj.
F. P.

USRD Jelah - Tešanj - Škola ribarenja za najmlaðe
Raznovrsne su aktivnosti koje preko cijele godine provode èlanovi Udruženja sportsko-ribolovnog društva Jelah - Tešanj. Osim poribljavanja rijeke Usore, èišæenja njenih obala, ureðenja ribarske staze u Jelahu, ribolovci veliku pažnju posveæuju i najmlaðima, koji su odluèili da svoje slobodno vrijeme provedu kraj rijeka. Predsjednik Udruženja Hilmija Širbegoviæ nas je upoznao da æe i ove godine organizirati Školu za najmlaðe kategorije ribolovaca. To se, kako tvrdi Širbegoviæ, pokazale veoma korisnim i edukativnim.
Tokom prošle godine veliki broj najmlaðih ribolovaca je prošlo kroz ovu školu, a najbolje rezultate postigli su, za što su i nagraðeni na posljednjoj redovnoj godišnjoj skupštini, Belmin i Ajdnin Mustajbašiæ, te Haris Hopo iz Jelaha.
M. Al.

13.03.2007.Na tržištu u BiH - "IT computers"
Sluèajno mi doðe pod ruke katalog firme "IT computers" i u njemu vidjeh i ove proizvode.
Fishfinder Garmin I60C (84050040)
FF I60C predstavlja trenutno najjeftiniji kolor kfishfinder na tržištu. Ovaj ureðaj radi na vekvenciji od 200 kHz s dva kuta: uski od 14 i Broki od 45 stupnjeva, a ima i poboljšano djelovanje u plitkoj vodi. FF I60C ima ugraðenu "Ultrascroll" funkciju za brzo pomicanje slike po ekranu i novu "Auto Gain" tehnologiju za bolju separaciju riba od okoline. Ovaj fishfinder može se naruèiti kao samostalni ureðaj za ugradnju ili u portabilnom izdanju (FF I60C Portable). FF I60C ima ugraðen hrvatski jezik. Osnovne karakteristike: - ekran diagonale 4.5", rezolucije 128x128 pixela, izlazna snaga 150 W (RMS), -max. dubina oko 280 m. Garancija 6 mjeseci


Fishfinder Garminf90 (84050030)
FF 90 je osnovni GARMIN-ov fishfinder idealan za ribièe-poèetnike rezolucije ekrana: 64 x 128 pixela, dimenzije ekrana: 5,2 x 8.5 cm, izlazna jaèina: 100 W (RMS), 180 m maximalne dubine, osvjetljene tipke, prikaz temperature vode, vodootporan, alarmi za plitku vodu i ribu, ugraðena zaštita od prevelikog napona. FF 90 isporuèuje se iskljuèivo sa plastiènom krmenom sondom frekvencije 200kHz/20°, te ima software samo na engleskom jeziku. FF 90 je iznimno jednostavan za uporabu, a sondu je moguæe montirati na više naèina. Ukoliko imate mali "gumenjak" i ne želite fiksno montirati sondu, onda je rješenje - "FF90 Portabil", gdje se uz ureðaj i sondu dobiva prenosna kutija, nosaèi za baterije te vacuumski nosaè za sondu.

13.03.2007.Rubrika "Kako je riba grizla" - AVAZ

U èuvaricama i po pet pastrmki
Ribolovci iz prozorskog kraja, zajedno s gostima iz Sarajeva, Livna, Jablanice i Konjica, sveèano su obilježili poèetak ribolovne sezone.
Posebno veselo bilo je uz obale Ramskog jezera, gdje su ribari na trenutak zaboravili na svakodnevne obaveze i opustili se uz pecanje i nezaobilazni roštilj. Neki su u èuvaricama imali i po pet pastrmki.
Meðu najraspoloženijima bili su: Ermin i Mujo Sefo, Ivan Ziliæ, Senad Avdibegoviæ, Kemal Mulaosmanoviæ, Mirsad Sehoviæ, Draško Borišiæ, Boban Bakoviæ, Tihomir Jurin, Ivan Nareteviæ, Oliver Knezoviæ, Ervin Bejdiæ...
IB.

Smuð težak 11 kilograma
Ramsko jezero krije kapitalce, a to potvrðuje i smuð težak 11 kilograma kojeg je upecao Slavko Žiliæ iz Prozora. Nakon što se pohvalio pred prijateljima, ovaj pravi majstor za ribolov, kako ga u njegovom kraju zovu, ulov je odmah odnio na prepariranje.
- U posljednjih nekoliko dana upecao sam dva kapitalca. Nakon smuða od 11 kilograma, upecao sam još jednoga koji je bio težak sedam kilograma -otkrio nam je Žiliæ svoje uspjehe rado pozirajuæi pored prepariranog smuða.
I.B.

13.03.2007.Vitinjani vrjedniji i složniji nego ikad(Dnevni list)

LJUBUŠKI/VITINA - Nekolicina mladih entuzijasta iz Vitine nakon nedavnog pronalaska èovjeèje ribice u tome mjestu osnovala je ekološku udrugu "Vitina-Vrioštica" koja je u proteklu subotu odradila svoju prvu akciju. Naime, Vitinjani su za prvi potez svoje udruge odabrali èišæenje lijevog toka Vrioštice, èije se izvorište u njihovu mjestu, naziva vitinsko Vrilo. Vrilo je jedno od upeèatljivijih prirodnih ljepota na podruèju ljubuške opæine, a složne mlade snage odluèile su uèiniti sve ne bi li saèuvali zdrav okoliš i prirodno okružje. Na inicijativu mlade udruge spontano se pridružio veæi broj mještana koji su nesebiènom voljom pomogli u akciji, te je broj sudionika dosegao njih oko 25, koji su slobodno subotnje popodne proveli u èišæenju.
Takoðer, pomoæ za mlade aktiviste stigla je i od JKP-a Ljubuški, a lokalni vitinski ugostitelji za uloženi trud podržali su ih te poèastili hranom i piæem. "Oèišæeni potez nekada je bio rezervat i mrjestilište potoène pastrve i zaista je bilo potrebno rašèistiti tu šikaru koja godinama nije èišæena, a èuva prirodnu ljepotu. Akciju nismo u cijelosti dovršili jer je rijeka bila godinama zapuštena i prepuštena ljudskom nemaru, pa æemo svakako nastaviti zapoèeto i to ubrzo", kazao je predsjednik Udruge Petar Vištica.
Iz udruge, osim zahvala na pomoæi svim sudionicima, stiže i napomena za te aktiviste, udruge ili bilo kakav oblik pomoæi pojedinaca koji su se izrazom dobre volje, voljni ukljuèiti i pomoæi u cilju dovršenja ove, kao i u buduænosti planiranih akcija.
Andriana Šimiæ

13.03.2007.PRED RIBOLOVNU SEZONU(SAN)
Neretva poribljena mlaðu pastrmke

U rijeku Neretvu tokom vikenda je ubaèeno više od 40 hiljada komada mladi potoène pastrmke, što je prvo poribljavanje ove godine pred otvaranje ribolovne sezone.
Potpredsjednik Udruženja ribara Mostar Zoran Periæ izjavio je da je izvršeno poribljavanje rijeke Neretve na potezu od Avijatièarskog mosta, južno od Mostara, do Starog mosta, koji se nalazi u središtu grada.
- Ovo je prvo od èetiri ovogodišnja planirana poribljavanja. Veæ narednih dana 40 hiljada komada zlatice biæe ubaèeno u mostarsko jezero, sjeverno od grada - kazao je Periæ.
On je dodao da je ovo poribljavanje izvršeno zahvaljujuæi sredstvima Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, dok æe za naredne akcije poribljavanja sredstva osigurati Elektroprivreda Bosne i Hercegovine.

13.03.2007.Izumire drevna pastrmka u Ohridskom jezeru

OHRID - Èuvena pastrmka iz Ohridskog jezera još krasi menije mnogih makedonskih restorana, uprkos tome što je na ivici istrebljenja.
Èuvena ohridska pastrmka, ili salmo letnica, što je njeno nauèno ime, identifikovana je kao jedinstvena 1924. godine, ali lokalno stanovništvo je èešæe zove "drevna", jer su joj najbliži srodnici naðeni jedino meðu fosilima.
Ova riba jedino se može naæi u Ohridskom jezeru, jednom od najstarijih na svijetu zajedno s Bajkalskim na jugoistoku Rusije i Tanganjikom na istoku Afrike. Godinama je veæ ova riba ugrožena vrsta zbog izlovljavanja i zagaðenja.
"Ljudi su nauèili da žive od ribolova i ne znaju ništa drugo da rade", kaže 71-godišnji Nomèe Jakov, lokalni ribar.
Lokalno stanovništvo kaže da su nekada dnevno lovili tri tone ribe u jezeru, a danas se smatraju sreænima ako ulove jednu tonu, što pokazuje da je ribe sve manje. Nakon niza upozorenja meðunarodnih eksperata, Makedonija je konaèno zabranila komercijalni lov na ovu ribu 2005. Nauènici, meðutim, kažu da ova mjera nije dovoljna da sprijeèi istrebljenje pastrmke, jer je toj ribi težine oko 11 kilograma potrebno sedam godina da dostigne samo jedan kilogram. Meðutim, najveæa prijetnja su sada ribari, odnosno vlasnici restorana koji za velike pare naruèuju lov na ove pastrmke.
Meðu poznatim ljudima koji su voljeli da jedu ovu ribu bio je i bivši jugoslovenski predsjednik Tito, koji je insistirao da mu se ova riba služi najmanje jednom mjeseèno. Jedan od ljubitelja ove ribe je i holandska kraljica Beatris.
Vlasnici restorana kažu da ribu èesto kupuju od ribara iz Albanije i da je plaæaju oko 10 evra za kilogram, a prodaju je u restoranima po 30 evra.
Ohridsko jezero nalazi se izmeðu Makedonije i Albanije i dugo je više od 30 kilometara, a na nekim mjestima dostiže dubinu od 290 metara. Sam grad Ohrid i cijela okolina na Listi su svjetske baštine UN od 1979. godine.

13.03.2007.Spašavanje ribljeg fonda u Ramskom jezeru(Osloboðenje)
Spaljene mreže koje su postavili  krivolovci

Krivolov na vodama kojima upravlja SRD „Rama" raširena je pojava. I dok su u godinama nakon rata krivolovci koristili eksplozivne naprave, u posljednje vrijeme sve je èešæa upotreba mreža.
Zbog toga je riboèuvarska služba na Ramskom jezeru u prošloj godini pojaèala mjere nadzora, što je rezultiralo otkrivanjem mreža na nekoliko lokacija.
Trojica ribokradica prijavljena su nadležnom sudu, a zaplijenjeno je 700 metara razlièitih vrsta mreža. U prisustvu ribarske komisije mreže su ovih dana spaljene.
H. M.

13.03.2007.Uskoro æe poèeti izvoz ribe i ribljih proizvoda u EU

Click to view full size imageSARAJEVO - Bosna i Hercegovina uskoro æe poèeti izvoziti ribu i proizvode od ribe u zemlje Europske unije, prvi put poslije sedam godina veta na izvoz u EU, najavio je Nihad Fejziæ, zamjenik direktora Ureda za veterinarstvo BiH. "Inspektori Agencije za hranu i veterinarstvo EU-a zabranili su izvoz 2000. jer su tada bili ovdje i ustanovili da BiH ne ispunjava njihove uvjete i standarde. Od tog trenutka na snazi je kompletna zabrana za izvoz žive stoke, mesa i proizvoda od svih vrsta mesa iz BiH, kazao je Fejziæ. Istaknuo je da su ispunili sve uvjete za izvoz ribe, od formalnog zahtjeva do jamstva zdravlja životinja. Prije mjesec dana, dodao je, BiH je stavljena na listu zemalja iz kojih je moguæ izvoz ribe i ostalo je riješiti samo birokratski dio. Izvoz ostalih vrsta mesa i mesnih preraðevina u EU, naglasio je Fejziæ, u ovom trenutku je neizvjestan. Sudbina izvoza tih proizvoda bit æe poznata kada inspektori Europske unije ponovno posjete BiH

13.03.2007.Ministarstvo vodoprivrede TK - Obnova brane Modrac poèinje u ovoj godini

Prema informacijama Ministarstva za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Tuzlanskog kantona, ove godine poèet æe obnova brane na jezeru Modrac, koje povezuje opæine Tuzla, Lukavac i Živinice.

Tehnièkim promatranjem utvrðeno je da je neophodna popravka, odnosno cjelovita obnova brane, navode iz resornog ministarstva. Potpuna obnova brane koštat æe pet miliona KM i trajat æe tri godine.(Osloboðenje)

 

13.03.2007.Grad nastavlja aktivnosti na ureðenju Sarajeva
U pripremi plan èišæenje Korita Miljacke od Bembaše do Haliloviæa • Za ovu namjenu u budžetu izdvojeno 70.000 KM • Udružiti sredstva

Odlukom o vodotocima, koju je Gradsko vijeæe usvojilo u decembru prošle godine, Služba za komunalne poslove Grada zadužena je za izradu plana i programa reguliranja korita Miljacke i ostalih vodotoka.
Kako saznajemo od Hamde Kariæa, pomoænika gradonaèelnice za komunalne poslove, korito ove sarajevske rijeke bit æe ureðeno na potezu od Bembaše do Haliloviæa.
- Napravit æemo plan i program naèina ureðenja korita Miljacke. Za tu smo aktivnost u ovogodišnjem budžetu izdvojili 70.000 KM - kazao je Kariæ.
Programom æe biti obuhvaæeno košenje trave, sadnja cvijeæa, èišæenje i izbacivanje otpada, izvlaèenje viška materijala s dna rijeke...
- Kljuèna stvar za kvalitetno ureðenja korita je preraspodjela sredstava koja nam pripadaju prema Zakonu o vodama. Takoðer, Opæina Centar je u svom budžetu za ovu godinu planirala sredstva za isti projekt i bilo bi dobro da ta sredstva udružimo - rekao je Kariæ.
Opæina Stari Grad nosilac je projekta za izgradnju kaskada na Miljacki, ali on ne može biti realiziran bez saglasnosti Grada.
N. P.

13.03.2007.Elektrane i okolina - Ni na svakom mjestu, ni po svaku cijenu(Osloboðenje)

Najavljujuæi poèetak ovogodišnje ljetne škole Regionalnog centra za edukaciju i informisanje iz održivog razvoja jugoistoène Evrope, predsjednik ovog centra dr. Aleksandar Kneževiæ smatra da se izgradnja i eksploatacija energetskih postrojenja u BiH odvijaju naopaèke.
"Dobra praksa u svijetu pokazuje da se studije uticaja na okolinu rade tek onda kada postoji opšti konsenzus da se gradi neko energetsko ili industrijsko postrojenje. Ovdje, posebno u sluèaju gradnje hidrocentrala, takav konsenzus oèito ne postoji, te je izrada pomenute studije bila preuranjena", ocjena je ovog struènjaka.
Tema ovogodišnje ljetne škole je "Društveni i okolinski aspekti izgradnje i eksploatacije energetskih postrojenja", što æe ovog ponedjeljka biti i ozvanièeno na skupu zakazanom na Mašinskom fakultetu u Sarajevu.Predavaèi na školi biæe struènjaci UNESCO-a iz Venecije koji su procjenjivali i okolinsku podobnost izgradnje hidroelektrana Buk Bijela u Crnoj Gori, a tokom njenog trajanja biæe obraðeni i neki aspekti gradnje ovih objekata na bazi iskustava steèenih i u drugim zemljama regije.
Prezentirajuæi Osloboðenju osnovne naznake pomenute teme i tragajuæi za odgovorom na sve prisutniju dilemu da li graditi ili ne graditi termoelektrane i hidorelektrane u Bosni i Hercegovini - profesor Aleksandar Kneževiæ je izrièit:
"Treba ih graditi, ali ne na svakom mjestu i ne po svaku cijenu, i to ne za svako tehnološko rješenje."
Nadalje kaže da se i u BiH javlja svjetski sindrom NIMBY ("Not In Back - Yard" - "Ne u mom dvorištu"), što æe reæi da svako želi elektriènu energiju, ali pod uslovom da se elektrana gradi na nekom drugom mjestu. To je refleks na loša iskustva sa elektranama graðenim prije 30 ili 40 godina, kada su nepovoljni uticaji na okolinu bili izraženi i gdje je do današnjih dana bilo moguæe izvršiti samo ogranièenu sanaciju zagaðivanja.
"Kada se govori o zahvatima u prostoru, danas je kljuèno osigurati podudarnost želje graðana i stava struènjaka. A to je zadatak politièara. Mogu ekonomske studije i kompjutersko simuliranje pokazati jedno, ali ukoliko graðani žele drugo, onda do gradnje ne može doæi koliko god se to èinilo objektivno štetnim za stanovništvo tog ili drugih podruèja", smatra ovaj sagovornik.
Na kraju podsjeæa da u našoj zemlji nedostaju strategije razvoja, meðu njima i snabdijevanja energijom, a prostorni planovi su èesto zastarjeli. No, nema drugog puta nego uspostaviti konsenzus oko procedure donošenja odluke, oko provoðenja procedure u koju æe biti ukljuèeni vlast, struka i graðani, te nametanja obaveze da svi poštuju rezultat analize dobijene po usvojenoj proceduri.
"Ne vidi se drugi naèin izlaska iz zaèaranog kruga ni u sluèaju hidroelektrane Konjic", zakljuèio je dr. Aleksandar Kneževiæ, uz najavu da æe na današnjem skupu u Regionalnom centru za edukaciju i informisanje iz održivog razvoja jugoistoène Evrope biti više rijeèi i o nekim aspektima gradnje termoelektrana na primjeru buduæe TE Stanari kod Doboja. H.A.

09.03.VITINA 2007-NATJECANJE U RIBOLOVU PASTRVE UMJETNIM MAMCIMA
Sistem "Ulovi i pusti"


Natjecanje æe se održati 05.05. 2007. (subota) godine na rijeci Trebižat, predio Otoèke Mlade u blizini Vitine, Ljubuškog, Hercegovina, B i H
-Zbog specifiènosti ovog naèina ribolova, broj natjecatelja je ogranièen na 50, te je potrebna rezervacija i najava dolaska.
-Za SVE sudionike koji dolaze iz udaljenih dijelova B i H ili susjednih zemalja, osiguran je besplatan smještaj u Vitini po obiteljskim kuæama organizatora samog takmièenja.
-Uz ribolov organizirano je i poribljavanje rijeke "Vrioštice" u samom centru naselja, rijeke koja je ove godine izazvala pozor javnosti kako u B i H tako i svijeta. otkriæem "gigantskih" èovjeèijih ribica.
-Naglasak je da æe poribljavanje izvršiti prisutna djeca koja æe za uspomenu dobiti fotografiju na dar.
-Naveèer je organizirano druženje ribolovaca uz bogatu zakusku ( veèeru ), glazbu, uživo naravno, i proglašenje pobjednika.
-Organizatori su osigurali bogate nagrade za prvoplasirane

Propozicije i satnica samog takmièenja
◙ Propozicije takmièenja su sukladne natjecanjima i pravilima pod okriljem CIPS-e i FIPS-e
◙ Trajanje samog ribolova je 3 sata cca 180 min (4 x 35 min, 1 x 40 min)
◙ Obavezna promjena mjesta na svaki zvuèni signal glavnog suca
◙ Lovi se iskljuèivo umjetnim mamcima (spineri, vobleri, zlice, silikonci, i dr.)
◙ Upotreba mušica za ribolov je zabranjena isto kao i bilo kakvi dijelovi gore pomenutih varalica sa kiæankom (dodatcima vunice ili perja)
◙ Napomena je da udice moraju imati stisnutu kontra kuku radi lakšeg oslobadjanja i puštanja ulova.
◙ Prihvat ribe vrši se podmetaèem (sakom) ili mokrom rukavicom da se riba što manje osteæuje skidanjem zaštitne sluzi.
◙ Riba ulovljena te isforsirana na obalu, izbaèena štapom na "prsa" neæe se bodovati.
◙ Svaka ulovljena riba nosi jedan bod bez obzira na težinu i dužinu.
◙ Ribolovac æe za svaku ulovljenu ribu dobiti jedan kupon koje na kraju takmièenja predaje glavnom sucu.
◙ Broj kupona ribolovca i suca na stazi moraju se poklapati, ukoliko se ne poklapaju brojevi kupona suca i ribolovca uzima se prvi manji broj koji se slaže.
◙ Ulazak u vodu nije dopušten.

Satnica
◙ Okupljanje ribolovaca u samom središtu Vitine od 7 do 9 sati
◙ Doruèak (hladni naresci, kava, èaj, rakija...)
◙ Polazak na Mlade i natjecateljsku stazu oko 9:30 (vožnja osobnim automobilima ili osiguranim prijevozom cca 2 km od samog središta naselja)
◙ Izvlaèenje startnih brojeva u 10 h te obilazak staze do 11 h
◙ Poèetak natjecanja 11: 30 h (zvuèni signal)
◙ Prva obavezna promjena mjesta 12:05 h
◙ Druga obavezna promjena 12:40 h
◙ Treæa obavezna promjena 13:15 h
◙ Èetvrta obavezna promjena 13:50 h
◙ Peta promjena i kraj natjecanja 14:30 h
◙ Povratak u Vitinu do 16 h te zakuska (roštilj i lovaèki gulaš)
◙ Poribljavanje Vrioštice
◙ 19 h poèetak veèere i proglašenje pobjednika
Kontakt osobe: trenutno(samo jedna
Laughing)
Mijo Boras - Klapna +385 91 492 77 77
mijo.boras@euroagram.hr

08.07.2007.Otvorena ribolovna sezona na potoènu pastrvu(Veèernji list)

Click to view full size imageKISELJAK - Druženjem ribolovaca u Kiseljaku je otvorena ribolovna sezona na potoènu pastrvu. Kiseljaèki ribolovci okupljeni u Udrugu sportskih ribolovaca koja ima oko 70 èlanova, a predsjednik je Mirko Vrciæ. Županijsko Ministrastvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donijelo je Odluku kojom su vode na podruèju opæine Kiseljak date na korištenje kiseljaèkim ribolovcima (adr)

08.03.2007.SRD "Šaran" Pelagiæevo-Nova takmièenja - nova iznenaðenja(naravno, pozitivna)

TAKMIÈARSKO DRUŽENJE ŠARANDŽIJA "CARP-CUP" PELAGIÆEVO 2007.
( 24, 25. i 26. Maj 2007. GOD. )

PROPOZICIJE TAKMIÈENJA
  
Poštovane kolege, sportski ribolovci - šarandžije, pozivamo Vas da prisustvujete tradicionalnom takmièarskom druženju u lovu šarana " CARP - CUP Pelagiæevo 2007 ", koje æe se održati 25. 26. i 27. Maja 2007. godine na jezeru "Žabar bara", Pelagiæevo.
   Takmièarsko druženje održat æe se u organizaciji Društva Sportskih Ribolovaca "ŠARAN" Pelagiæevo, sa ciljem upoznavanja, razvoja i afirmacije modernog šaranskog ribolova u B i H , te okupljanja, upoznavanja i druženja što veæeg broja pristalica ove vrste ribolova.
   T
akmièenje æe se održati u skladu sa Pravilnikom o modernom šaranskom ribolovu, èije æe pravilno sprovoðenje nadzirati èlanovi Sudijske organizacije, odnosno Takmièarske Komisije.
   Organizator takmièenja omoguæiæe svakom uèesniku maksimalnu zaštitu i da, uz obavezu poštovanja Pravilnika o modernom šaranskom ribolovu, ravnopravno uèestvuje u fer i sportskom takmièenju.
Kotizacija 150 eura (300 KM)
Broj mjesta ogranièen.
Nagradni fond 60%.
Ekipu èine 2+1 takmièar. Sva trojica mogu aktivno uèestvovati u takmièenju.
Dodjela nagrada i proglašenje pobjednika je pored jezera, a poslije provod do jutra.

MERCEDES CARP CUP (juni 2007) Jezero Pelagicevo
100 sati pecanja 30 EKIPA 4 štapa
kotizacija 1500 eura
maksimalan broj èlanova po ekipi 3
22 ekipe iz inostranstva, 8 ekipa iz Srbije i BiH


1. MESTO Mercedes B klase
2. MESTO 6.000. eura
3. MESTO 3000. EURA
4. MESTO 3 štapa sa mašinicama marke FOX
5. MESTO 3 štapa sa futrolom marke FOX
6. MESTO 3 INDIKATORA DELKIM Plus txi sa centralom
7. MESTO 3 INDIKATORA DELKIM Plus

NAJVEÆA RIBA 1000.eura


Uskoro æe biti objavljen pravilnik za takmièenje a informacije i prijavljivanje ekipa
(obavezno imena takmièara,ime ekipe ) na email :
carpcompetition07@yahoo.com
Dan uoèi takmièenja biæe prezentacija firme VENTURE, koju æe voditi SAJMON KROU, STIV BRIGS, ROB HJUDZIS I RENEE, njeni vlasnici i osnivaèi.Uz dobar meni i muziku oèekujemo dobar provod, a za provod æe se pobrinuti najlepša srpska pevacica....VELIKO IZNENADJENJE.
preuzeto sa
www.carppelagicevo.com

06.03.2007.DRUŽENJE SPORTSKIH RIBOLOVACA

 Dana 03.03.2007. godine na obali Grabovièkog jezera, pored Ribarskog doma organizovano je druženje sportskih ribolovaca èlanova USR «Sarajevo 1906» iz Sarajeva i USR «Glavatica» iz Jablanice. Druženju je prisustvovalo oko 50-tak ribolovaca, a pored èlanova ova dva Udruženja na druženju su bili prisutni i predstavnici USR «Vogošæa», USR «Bistro» Mostar- Sjever i USR «Mostar» Mostar, kao i predstavnici Opštine Jablanica.Druženje je uprilièeno povodom otvorenja ribolovne sezone (01.03.) za 2007. godinu pa je bilo i onih koji su na kratko okušali svoje ribolovaèko umjeæe, ali bez uspjeha. Riba jednostavno nije htjela da uzima tog dana «kao naopako».

 Druženje smo poèeli na platou pored Doma i isto je proteklo u jako lijepoj i veseloj atmosferi uz šale, pjesmu i prièe o ribolovu i iz ribolova. Iskoristili smo priliku kako bi, uz prisustvo Predsjednika SRS F BiH Arapoviæ Vjekoslava,  izvršili spaljivanje još 30-tak ribarskih mreža koje su riboèuvari pronašli u Jablanièkom jezeru kako nam iste nebi smetale po prostorijama.

 Na kraju smo se »preselili» u Dom gdje smo nastavili druženje uz svirku i pjesmu. Ovo je bilo jedno lijepo druženje samo je šteta što nije bilo više èlanova iz oba Udruženja, èemu je vjerovatno razlog i kiša koja je padala dan prije.

 Svi smo se složili da ovo treba ponoviti i da ovakvih druženja treba što više. Nadamo se da na novo druženje èlanova ova dva Udruženja pa i èlanova ostalih zainteresovanih Udruženja neæemo dugo èekati.  BISTRO!Kovach

06.03.2007.RADNA AKCIJA NA ZENIÈKOM KAMBEROVIÆA POLJU(SAN)
Rade s pjesmom

Tradicionalna akcija proljetnog èišæenja grada Zenice poèela je aktivnostima na ureðenju zelenih površina na Kamberoviæa Polju i obala rijeke Bosne, na dijelu kojim prolazi kroz grad. Ovogodišnja akcija, deseta po redu, održava se pod geslom "Zenico, volimo te". U akciji uèestvuju graðani iz 32 gradske i prigradske mjesne zajednice, pripadnici civilne zaštite, zenièkih obdaništa, škole, èlanovi ekoloških organizacija i udruženja, izviðaèi, ribari, planinari, radnici javnih preduzeæa "Alba" i pripadnici Policijske uprave Zenica. Planirano je da se oèiste šume, potoci, dvorišta, trotoari, saobraæajnice, parkovi, površine oko javnih ustanova, parkirališta, rijeèna korita.

06.03.2007.Radobolja i dalje èista(Veèernji list)

MOSTAR - lako su djelatnici Komosa i JP-a Parkovi Radobojju oèistili prošle godine, još uvijek u njoj nema baèenog otpada. Nahne, na pojedinim mjestima koja su dosadašnjih godina bila prepuna raznoraznog otpada, od kuæanskih aparata do odjeæe, starog željeza i sliènih stvari, trenutaèno nema nikakvog otpada. Sudeæi po ovome, izgleda da su se pojedini graðani ipak nauèili gdje treba odlagati otpad te da rijeke nisu odlagališta. M. M.

05.03.2007.OTVOR RIBOLOVNE SEZONE U SRD  “ULOG”  ULOG

Dana 24.02.2007.godine otvorena je ribolovna sezona u SRD “Ulog”. Na redovnoj skupštini društva koja je održana istog dana izabrano je novo rukovodstvo SRD-a. Za predsjednika skupštineje izabran Ratko Sikimiæ, za predsjednika upravnog odbora Sretko Laloviæ, a sekretar drustva izabran je Mitar Sladoje.
           Sportsko ribolovno društvo ”Ulog” iz Uloga  gazduje sa rijekom Neretvom i njenim pritokama u granicama opštine Kalinovik, rijekom Dobropoljkom i njenim pritokama u granicama opštine Kalinovik,Graiseljiækim potokom sa vještackom akumulacijom i svoim pritokama te Kladopoljskim jezerom, “Crvanjskim jezerom” (Jezero u selu Jezeru) i jezerom na Simoviæa bari (Gvozno).
Ribolovna sezona traje:
¨na  Neretvi sa pritokama, Dobropoljci sa pritokama i Graiseljiækom potoku sa vještaèkom akumuacijom i pritokama od 24.02. do 01.10., 
¨na pomenutim jezerima od 01.04. do 01.11. tj od 01.07. do 01.11. na šarana
Vode kojima gazduje SRD "Ulog" su nastanjene iskljuèivo salmonidnim vrstama ribe i to autohtonom potoènom pastrmkom osim “Crvanjskog jezera” gdje ima i cipiridnih vrsta ribe(šarana).
SRD raspolaže i sa dva posebna revira i to
¨poseban revir  salmonidnih vrsta ribe “Ulog” koji se nalazi na rijeci Neretvi i poèinje od mjesta zvanog “Brana” nizvodno do iznad vira zvanog “Zelenac” u dužini od 2 (dva) kilometra.Poseban revir “Ulog” je namjenjen za fly fishing i organizovan po sistemu “uhvati pa pusti”.
¨drugi poseban revir je cipiridni revir “Crvanjsko jezero”  n
Click to view full size imagea Jezeru u selu Jezero.  
Iznos godišnjih èlanarina za èlanove SRD je:

¨za seniore 50,00 KM
¨za seniorke, omladince i omladinke do 18 godina života 25,00 KM
¨za RVI od 4. do 6. kategorije 25,00 KM
¨za RVI od 1. do 4. kategorije 10,00 KM
¨za pionire do 15 godina života 10,00 KM
¨za penzionere preko 65 godina života 10,00 KM
Cijena dnevne dozvole na rijekama i jezerima osim posebnih revira je:
¨za gradjane Republike Srpske i Federacije BiH 10,00KM
¨za strane državljanine 20,00 KM
Click to view full size imageZa poseban revir “Ulog” izdaju se posebne ribolovne dozvole i to:
Dnevne:
za èlanove Sportsko Ribolovnog Saveza RS 20,00 KM
za ostale èlanove i gradjane 30,00 KM
za strane državljanine 50,00 KM
Vikend dozvole (petak, subota i nedelja)
za èlanove Sportsko Ribolovnog Saveza RS 50,00 KM
za ostale èlanove i gradjane 80,00 KM
za strane državljanine 120,00 KM
Cijena dnevne dozvole na posebnom reviru „Crvanjsko jezero“ je:
za sportske ribolovce Republike Srpske i Federacije BiH  10,00 KM
za domaæe turiste  20,00 KM
za strane turiste  30,00 KM

Godišnje èlanarine se mogu uplatiti u Mjesnom uredu Ulog u Ulogu kod Mladjena Mijanoviæa i Danice Æekliæ.
           Dnevne dozvole za rijeke i jezera kao i posebne dozvole za revir „Ulog“ mogu se kupiti u SUR „Vir“ Ulog i SUR  „Neretva“  Ulog.
           Dnevne dozvole za revir „Crvanjsko jezero“ se mogu kupiti u selu Jezero kod Vojka Golijanina.
Dragièeviæ Ðorðe

05.03.2007.Rubrika "Lov i ribolov" - Osloboðenje
Braæa Pešto, istaknuti ribolovci.Uèestvovali na èetiri svjetska prvenstva.

Braæa i to još blizanci, Vehid i Mugdim Pešto iz Sarajeva su ribolovci više od 30 godina i isto toliko èlanovi sarajevskog ribolovaèkog udruženja. Teško je nabrojati sva takmièenja u ulovu ribe na plovak na kojima su uèestvovali ovi ribolovaèki majstori i zaljubljenici u prirodu. Još je teže nabrojati sve osvojene pehare i diplome koje krase njihove vitrine.No,možda je najznaèajnije pomenuti podatak da su braæa Pešto pretstavljali našu zemlju na dosad èetiri svjetska prvenstva u ulovu ribe na plovak i da su veoma aktivni u prenošenju svog znanja i iskustva na mlade ribolovce, pogotovu takmièare.
Da iver ne pada daleko od klade, potvrðuju Vehidovi sinovi Adnan i Nedim koji su izuzetno talentovani ribolovci-takmièari, što potvrðuje i njihovo èlanstvo u reprezentaciji BiH u mladim kategorijama.

Godišnja skupština USR Livno - Ribolovaèki ispit u cijeni dozvole
Opæina Livno dala na 10-godišnje upravljanje vodama USR Livno, poslije provedenog natjeèaja, i to po cijeni od 150 KM godišnje

Godišnja skupština Udruženja sportskih ribolovaca (USR) Livno protekla je u rezimiranju uspjeha, kao i svih propusta u 2006. godini, te o smjernicama za rad u narednom periodu.
Ribarstvo u livanjskom kraju ima višedecenijsku tradiciju i datira od vremena Austro-Ugarske, kada je rijeka Ploviæa poribljena kalifirnijskom pastrmkom i plemenitim rakom. Zvanièno Udruženje ribolovaca je osnovano u proljeæe 1948. godine i uskoro æe proslaviti 60 godina postojanja. Okuplja oko 250 èlanova raznih kategorija. Na Skupštini su osvojene cijene dozvola i one su: seniori 100, juniori 25 i penzioneri 50 KM, dok su dozvole za žene i osobe starije od 70 godina godišnje dozvole besplatne. Dnevne dozvole koštaju 10 KM.
U toku prošle godine vode su poribljene ribljom mladi u vrijedenosti više od 10 hiljada KM. Izvršeno je nekoliko akcija pošumljavanja, popravka puta od Popoviæa kuæa do Kelavina mlina u dužini od oko 1.000 metara, a besplatnu mehanizaciju za ove radove je dao Hamdija Jandriæ. Oèišæeno je i korito rijeke Žabljak u dužini od 2.000 metara. Izmeðu ostalih manifestacioja ovo udruženje je bilo domaæin dvodnevne proslave 100-godišnjice sportskog ribolova u BiH.
Ribolovaèka sezona je završena sa finansijskim prihodom od 10.000 KM i on æe u narednom periodu biti upotrebljen za poribljavanje. Mada u Udruženju rade èetiri stalna riboèuvara, Skupština je zatražila njihovu veæu angažovanost i iskorištavanje pogodnosti dobre sradnje sa kantonalnim inspektorom Draškom Doliæem. Ovom prilikom su formirane i ribolovaèke patrole koje æe biti od pomoæi riboèuvarima.
Da bi Udruženje što bolje funkcionisalo, oformljene su neke komisije koje do sada nisu postojale, a donesena je i odluka o promjeni Statuta radi njegovog usklaðivanja sa Zakonom o slatkovodnom ribarstvu FBiH.
Posebno oduševljenje kod ribolovaca je izazvalo saopštenje Predsjedništva USR da je Opæina Livno dala rješenje na 10-godišnje upravljanje vodama USR Livno, poslije provedenog natjeèaja, i to po cijeni od 150 KM godišnje. Skupština je i usvojila stav SRSFBiH o polaganju ribolovaèkih ispita, uz napomenu da æe troškovi ribolovaèkog ispita uæi u cijenu koštanja godišnje dozvole. Sezona u Livnu je poèela 1. marta, a na mušièarskim revirima poèet æe 10. marta.
Hajro GROMILIÆ

05.03.2007.- 5. MEÐUNARODNO TAKMIÈENJE POTRAGA  ZA  KRALJICOM  UNE
15/16 JUNI  2007 BOS. KRUPA

PROGRAM

PONEDELJAK, 11. JUNI 2007
Registacija takmièara i smještaj—upoznavanje i lov bez nadoknade do 23ooh
UTORAK, 12. JUNI 2007
Registacija takmièara i smještaj—upoznavanje i lov bez nadoknade do 23ooh
SRIJEDA, 13. JUNI 2007
Registacija takmièara i smještaj—upoznavanje i lov bez nadoknade do 23ooh
ÈETVRTAK, 14. JUNI 2007
Registacija takmièara i smještaj---nema izlaska na vodu
PETAK, 15. JUNI 2007
19h00   izvlaèenje startnih brojeva (za oba dana)
20h00   izlazak na stazu (lanch paket za veèeru)
21h00   poèetak takmièenja
01h00   završetak takmièenja prvi dan (16, juni 2007)

SUBOTA, 16. JUNI 2007
09h00---10h00 doruèak
10h00---17h00 druženje svih uèesnika i okretanje janjaca na raznju
18h00  izlazak na stazu (upoznavanje sa vodièima)
19h00   poèetak takmièenja (lanch paket za veèeru)
01h00   završetak takmièenja drugi dan (17, juni 2007)

NEDELJA, 17. JUNI 2007
09h00---10h00   doruèak
12h00---14h00   sveèani ruèak u restoranu i proglašenje pobjednika
14h00---............   ispraæaj takmièara.

KOTIZACIJA:Raiffeisen BANK dd KONTO (KM) : 1610350018650038
KORISNIK : Udruženje sportskih ribolovaca „ KRUŠNICA“
Devizni raèun: SWIFT kode RZBABA2S.  502012000-0351228  u  ( € )  Udruženje sportskih ribolovaca "Krušnica" Bosanska Krupa BiH
UPLATE ÆE SE PRIMATI DO 10. JUNA 2007 POSLIJE OVOG DATUMA NEÆE SE PRIMATI UPLATE ZBOG NAÈINA ORGANIZOVANJA TAKMIÈENJA
CIJENOVNIK: (na ukupnu sumu 17% pdv)
VODIÈ SA ÈAMCEM DVA DANA                       40 KM....18 VESLAÈA
SUDIJA DVA DANA                                               50 KM....14 SUDIJA
DELEGAT TAKMIÈENJA                                    134 KM
DORUÈAK, RUÈAK, VEÈERA ( X 2 -40 KM) 2000 KM....50 TAKMIÈARA
OBRAZLOŽENJE:
Iz ovog finansiskog izvještaja proizilazi cijena kotizacije po jednom takmièaru a ona je 150 KM ili 77 eura . Pošto je broj takmièara ogranièen na 50 a veæ do sada imamo prijavljenih 20 od prošle godine tako da je ostalo samo 30 slobodnih mjesta za prijavu novih takmièara.
Prijave takmièara i sve informacije na njemaèkom jeziku sa uplaæenom kotizacijom prijaviti na e mail adresu:
kadicelvis@hotmail.com
Na bosanskom jeziku iste informacije i prijave ne e mail adresu: ekoribakrusnica@bihnet.ba . Kontakt telefoni na njemaèkom jeziku 0038761395510 Kadic Elvis, na bosanskom jeziku 0038761476141 Harbas Hikmet.
SMJEŠTAJ:
HOTEL ILMA tel. 0038737471061 mob.0038761163559
MOTEL EKI    tel/fax 0038737472170 mob.0038761105308
Za takmièare koji žele kampovati obezbjeðen je auto kamp uz cijenu za šator i auto od 10 KM po danu.
NAÈIN LOVA:
Lovi se iskljuèivo iz èamca sa vještaèkim mamcima, ulov se pušta uz vaganje težine i mjerenje dužine (težina + dužina npr. 10 kg=10 000 poena + 1m=1000 poena ukupno =11 000 poena). Riba se može zadržati ako je duža od 120 cm uz nadoplatu od 10 KM po kilogramu.
LOVNA PODRUÈJA:
1.Centar grada 6 takmièara
2.Krupatrans 4 takmièara
3.Mašiæi  12 takmièara
4.Goša  6  takmièara
5.Crno jezero, žile, tabla  8 takmièara
6.Splav  14  takmièara
Napomena: U toku takmièenja vršiti æe se rotacija takmièara tako da æe svaki takmièar loviti u dva sektora.
NAGRADE:
1. MJESTO
Isto kao prošle godine kanu HNK-Comp. Bos. Krupa u vrijednosti 2000 eura dužine 5,5 metara i nosivosti 380 kg.
2. MJESTO
Štap ruène izrade MONARCH DOK -Varaždin u vrijednisti 500 eura i varalice istog prizvoðaèa iznenaðenje.
3. MJESTO
Kožna fotelja VIZOR- Novi Sad za ljuljanje za iscrpljene ribare u vrijednosti 400 eura.
V INTERNATIONAL COMPETITION "POTRAGA  ZA  KRALJICOM  UNE"
15/16 JUNE 2007 BOSANSKA  KRUPA
PROGRAM
Monday 11.06.2007: Registration and
accommodation for competitors ; Introduction ; Fishing -  free of charge till 11:00 PM
Tuesday 12.06.2007: Registration and
accommodation for competitors ; Introduction ; Fishing -  free of charge till 11:00 PM
Wednesday 13.06.2007: Registration and accommodation for competitors ; Introduction ; Fishing -  free of charge till 11:00 PM
Thursday 14.06.2007: Registration and accommodation for competitors ; Fishing prohibition
Firday 15.06.2007
7:00 PM    Drawing of lots( for booth days)

8:00 PM    Appearance of competitors on track(lunch package for dinner)
9:00 PM  Start of competition
1:00 AM    Finish of competition – first day (16.june 2007)
Saturday, 16. 06 2007
9:00 AM -10:00 AM    Breakfast
10:00 AM – 5:00 PM 
Association for competitors and barbecue
6:00 PM  Appearance of competitors on track  (introduction with guide)
7:00 PM   Start of competition (lunch package for dinner)
1:00 AM   Finish of competition – second day (17.june 2007)
Sunday, 17. 06. 2007
9:00 AM – 10:00 AM   Breakfast
12:00 - 2:00 PM   Ceremonial lunch in restaurant and proclamation of winners
2:00 PM - See off competitors
Participation for competitors:

Raiffeisen BANK dd ; ACCOUNT NUMBER KM:1610350018650038
Beneficiary: Udruženje sportskih ribolovaca „ KRUŠNICA“
ACCOUNT NUMBER( € ): SWIFT kode RZBABA2S.  502012000-0351228  u  ( € )  Udruženje sportskih ribolovaca "Krušnica" Bosanska Krupa BiH
Receive of payment till 10.june 2007
We do not accept payment after this date.
PRICE (plus 17% VAT on total sum)
Guide with boat – two days                                      40 KM....18 boatman
Referee – two days                                                  50 KM....14 referees
Commissioner for competition                                134 KM
Breakfast, lunch, dinner ( X 2 - 40 KM)                  2000 KM....50 competitors
From this finance report we conclude that the participation for competitor should be 150 KM or 77 EUR.
Explanation:Number of participants is limited on 50.Now we have 20 registered participants.The number of available places for participants:30 
Application for competitor (on German) with proof ( payment for competition) Please send on e mail adress
kadicelvis@hotmail.com
Application for competitor (on Bosnian) with proof ( payment for competition) Please send on e mail adress
ekoribakrusnica@bihnet.ba
Contact phones – on German: 0038761395510 Kadic Elvis
Contact phone on Bosnian: 0038761476141 Harbas Hikmet.
Accommodation: HOTEL ILMA tel. 0038737471061 mob.0038761163559 ; MOTEL EKI tel/fax 0038737472170 mob.0038761105308
Camping site: Auto camp – price 10 KM per day for tent and car
FISHING:
Fishing – only from boat with artificial bait ; Catch and release – before that we check weight and do measurement (For example: weight + lenght 10kg = 10 000 points + 1 m = 1 000 points     total: 11 000 points).You may keep the fish (minimum 120 cm) if you pay 10 KM per kilo
FISHING PLACES:
1.Center of the town  6 competitors ; 2.Krupatrans 4 competitors ; 3.Mašiæi  12 competitors ; 4.Goša  6  competitors ; 5.Crno jezero, žile, tabla  8 competitors ; 6.Splav  14  competitors Comment:During the competition all competitors will be rotated – Each competitor will fish in two different Divisions
PRIZES:
1. PLACE: Canoe HNK – Comp.Bosanska Krupa - Value: 2 000 EUR. Lenght 5,5 meter,Capacity 380 kilos
2. PLACE: Hand made fishing stick MONARCH DOK Varaždin Value - 500 EUR Bait – MONARCH DOK Varaždin
3. PLACE Leather chair VIZOR- Novi Sad - For exhausted fisherman.Value 400 EUR

04.03.2007.SPORTSKO RIBOLOVNI SAVEZ BiH
SPORTS FISHING ASSOCIATION OF BOSNIA AND HERZEGOVIINA
Takmièarska Komisija
Dana 04.03.2007 godine
Mobilni: 061-217-870 Tel/Fax:033/ 209-407 ; 033/ 485-719
Ulica Zmaja od Bosne 8.

SATNICA TAKMIÈENJA U OKVIRU   I LIGE  SRS BIH
KARAOTOK-Hutovo Blato – 22,23,24 i 25 Mart (Ožujak) 2007.god.

Disciplina: ........................................   ULOV RIBE NA PLOVAK
Kategorija:........................................   SENIORI
Rang takmièenja : ...........................    
PRVA LIGA SRS BiH
PRAVO NASTUPA: .........................    Ostvarile su ekipe iz prethodne godine te po 2 ekipe iz entitetskih takmièenja.Pravo nastupa imaju:
1 SRD «Klen» Kozarska  Dubica                       6. SRD « Bosna «  Žepèe        
2.SRD «Rudar-Kreka Tuzla                               7. SRD «Sarajevo- 1906» Sarajevo
3.SRD «Jelah-Tešanj»                                        8. SRD «Hazna»- Gradaèac
4.SRD  «Keèiga» Brèko                                     9. SRD « Prnjavor « Prnjavor
5.SRD «Banja Luka»Banja Luka                      10. SRD «Drinska jezera» -Višegrad
REGISTRACIJA: ..............................    Ekipe i takmièari se registruju u Kancelariji SRS BiH do 16 marta 2007 god.
PRIJAVE ZA UÈEŠÆE.........................    Do 16. Marta 2007 godine
PRIJAVE ZA NASTUP do.................     22.Mart 2007 godine sekretaru SRS BiH 061/217-870

SATNICA TAKMIÈENJA:

             ÈETVRTAK 22.03.2007 god.

PETAK 23.03.2007

 8,30                  Žrijeb

7,30                Žrijeb

 9,30                  Priprema i otvaranje staze

8,30                Otvaranje staze

11,30-14,30      Takmièenje

10,30-13,30    Takmièenje

14,30                Vaganje ulova

13,30              Vaganje ulova

16,00                Objava rezultata

16,00              Objava rezultata

18,30-19,00      Sastanak voða ekipa Motel

18,30-19,00    Sastanak voða ekipa Motel

 

SUBOTA 24.03.2007 god.

NEDELJA 25.03.2006 god.

7,30                 Žrijeb

6,00-6,30         Žrijeb

8,30                 Otvaranje staze

6,30-8,30         Priprema  i otvaranje staze

10,30-13,30    Takmièenje

8,30-11,30       Takmièenje

13,30               Vaganje

13,00               Proglašenje pobjednika dodjela

                         pehara i medalja

16,30               Objava rezultata

14,00               Zatvaranje takmièenja

18,30-19,00     Sastanak voða ekipa Motel

 

Za sve ekipe obavezna je Kotizacija po Odluci Upravnog odbora SRS BiH iz 2006 god.20 KM / takm.
KONTAKT OSOBE: Hodžiæ Bajro, Vrhovni sudija takmièenja i Hadžiasanoviæ Rifet,sek.
                                  
  061/217-870
INFO ZA SMJEŠTAJ: Prskalo Željka ( zeljka.prskalo@tel.net.ba) tel:036 / 814-265 Agenc.Karaotok Agencija Fortuna Mostar  063/319-057 Snježana (fortuna_mostar@bih.net.ba ) Smještaj moguæ u Motelu Karaotok, kuænoj radinosti i drugim hotelima i motelima.
VRSTE RIBA: U rijeci Krupa na kojoj ce se održati takmièenje živi 25 vrsta riba od kojih su
                           najpoznatije :klijen, šaran, podustva, potoèna pastrva, kalifornijska pastrva,
                           plotica, vijun, linjak, svað, cipol, babuška, itd.
HRANA I MAMCI:Može se nabaviti putem dobavljaèa za  27 WFC 2007 AGRODENIVET FISH SPORT Breza, tel. 032-765 396 061/ 176-324 Dr.Bogiloviæ Amela i Mirsad.
INFO LINKOVI :www.srsbih.com, www.ribolovonline.com, www.lipljen.com, www.bistrobih.ba, www.bih-ribolov.com ,www.hutovo-blato.ba, www.fortuna.ba.
Domaæin i organizator izbornog  takmicenja je SRS BiH.
SUDIJE:Hodžiæ Bajro,vrhovni sudija,Živkoviæ Milovan,delegat, Nastiæ Bane i Vrgovèeviæ Fuad, sekretari,sektorske sudije:Vidosav Jeftiæ-Pr, Komeniæ Zoran-Tr,Omerbašiæ, Šefik-Sa, Nesimi Sead-Ze, Moriæ Miroslav,Tz i Marcel Kuèinski Nt.
PLASMAN: Pobjednik I lige SRS BiH, predstavlja Bosnu i Hercegovinu na 27.SKP 2007 godine èiji  je  domaæin SRS BiH u vremenu od 03-10.juna (lipnja) 2007.g.
TAKMIÈARSKA KOMISIJA SRS BiH    

04.03.2007.Svetkovina u èast potoène pastrmke(Nezavisne)
Sanaski ribolovci se okupili na obalama rijeke Dabar

SANSKI MOST - Više od hiljadu sanskih ribolovaca, njihovih gostiju te ostalih graðana Sanskog Mosta okupilo se juèe na obalama rijeke Dabar kako bi obilježili poèetak ribolovne sezona na potoènu pastrmku.
Ovaj tradicionalni dogaðaj, koji se održava nekoliko posljednjih decenija, vremenom je prerastao u svojevrsni praznik èitavog grada kojem iz godine u godinu prisustvuje sve veæi broj graðana.
Za razliku od ranijih godina, posjetioce obala rijeke Dabar ovoga puta je poslužilo i lijepo vrijeme te savršeni uslovi za ribolov.
Prema rijeèima predsjednika Društva sportskih ribolovaca "Sana" Fikreta Kurtoviæa potoèna pastrmka je "kraljica svih riba" i jedna od rijetkih vrsta kojoj je posveæena èitava svetkovina.
"Radi se o ribi koja obitava u èistim i brzim vodama koje su bogate kisikom. Ovakvih rijeka je sve manje, pa se za potoènu pastrmku danas može reæi kako je ugrožena vrsta ribe", istakao je Kurtoviæ.
Meðu ribolovcima vlada uvriježeno mišljenje kako je ribolov na potoènu pastrmku poseban dogaðaj koji se ne može usporediti niti sa jednom drugom vrstom ribolova.
"Potoèna pastrmka se lovi na poseban naèin koji se zove 'mahanje' ili 'mušièarenje', pri èemu se kao mamac koriste ruèno pravljene mušice. Ovaj naèin ribolova zahtijeva naroèitu vještinu te izgraðenu tehniku, jer pastrmku morate nadmudriti", objašnjava dugogodišnji sportski ribolovac Sead Ðumišiæ.
Dodaje kako je potoèna pastrmka poseban specijalitet koji se po ukusu ne može porediti niti sa jednom drugom ribljom vrstom.
On dodaje kako na Dabru, jednoj od rijetkih rijeka èija je voda pitka od izvora do ušæa, vladaju posebni uslovi ribolova.
Ribolovci moraju platiti posebnu dozvolu kako bi ribarili na ovoj rijeci, a pravilo je kako se može zadržati samo jedan primjerak ulovljene ribe.
Z.Èekiæ.

04.03.2007. Ribljom èorbom poèela sezona ribolova(Nezavisne)

TREBINJE - Tradicionalnim masovnim zabacivanjem udica i kuvanjem ribljeg kotliæa pored ribarske kuæe na rijeci Trebišnjici u Lastvi nadomak Trebinja, prekjuèe je zvanièno otvorena ribolovna sezona na ovoj rijeci i Lastvanskom jezeru.
Stotinak ribolovaca, okupljenih na ovoj manifestaciji, veæ treæu godinu na ovaj naèin obilježava poèetak sezone nakon zimske zabrane pecanja ribe, da bi od ulovljene kalifornijske pastrmke iz Trebišnjice kasnije pripremili èorbu.
"Najveæi juèe ulovljeni primjerci su pastrmke od kilogram do kilogram i po, a ulovljeno je ukupno oko stotinu kilograma", istakao je Miroslav Èuèkoviæ, predsjednik Upravnog odbora Sportskog ribolovnog društva Trebinje.
Èuèkoviæ, koji je posljednja dva dana proveo uglavnom u ribarskoj kuæici, zadužen za organizacione poslove ove manifestacije, istakao je da je cilj ovog okupljanja bio animiranje Trebinjaca da se vrate svojoj rijeci, sportskom ribolovu i svim onim atrakcijama vezanim za rijeku.Trebinjski ribari istièu da je ovogodišnja sezona zapoèeta nešto ranije s obzirom da je cjelokupna flora i fauna rijeka i jezera ove godine ranije poèela da se obnavlja, ali je i riblji fond dosta bolji od prošlogodišnjeg.
Èuèkoviæ to povezuje sa Ribarskom službom, koja je ove godine, kako kaže, izuzetno dobro obavila svoj posao, ali i zahvaljujuæi poribljavanjima koja su se obavila krajem prošle i poèetkom ove godine.
Iako darežljivi u sipanju riblje èorbe, koja je bila izvanredna, kuvari kotliæa sa Trebišnjice nisu željeli odati recept specijaliteta, istièuæi da je "svako stavljao svoje zaèine" i da je èorba pripremljena od svježe ribe.
V.D.

04.03.2007. Poèela ribolovna sezona na Uni(Dnevni list)

BIHAÆ - U Unsko-sanskoj županiji u èetvrtak je otvorena sezona lova na jednu od najcjenjenijih trofeja u vodotocima sliva Une - pastrvku. Tako je 1. ožujka dan kome se najviše raduju zaljubljenici u ribolov. Da bi se saèuvala populacija potoène pastrve u ribolovnim tokovima Klokot i Unac u Martinbrodu, Šrtbaèki buk pa sve do Bosanske Krupe vrijedi pravilo "ulovi, pa pusti".
Na poèetku sezone su tu i neizbježni fotoaparati te filmske kamere koje bilježe dokaze o ulovljenim i trofejima te bogatstvu rijeke Une. Meðu brojnim ribolovcima u reviru Klokot bila je i skupina zaljubljenika koja je doputovala iz Èeške Republike meðu kojima je i Karel Kratky, ribar koji veæ devet godina ne propušta ribolovnu sezonu u Bihaæu. Kazao je da je sluèajno prije devet godina boravio u Bihaæu i od tada veæ devet godina ne propušta priliku da iz svog rodnog Praga, krene na put za Bosnu na obale Une.
Ovoga puta s Karelom su doputovala još njegova èetiri sugraðana, koja prvi put dolaze u ribarenje u Bihaæ i kazali su da i sljedeæe godine dolaze na Klokotu.
Click to view full size image"Ovo je za mene ribolovni raj. Posebice me privlaèi priroda i tišina. Jedva smo èekali da svane, a moj prijatelj Pavel toliko je bio uzbuðen ljepotom Klokota da je ustao ranije i sjedio na kamenu u blizini izvorišta. To mu je bio poseban užitak'', kazao nam je Karel istaknuvši da je u Èeškoj savladao tehniku lova bijele ribe, a na Uni je postao pravi struènjak za lov s priborom za mahanje.
''Sada sam veæ iskusan ribolovac i do tri puta godišnje doðem na Unu. Put od Praga do Bihaæa je prilièno dug, ali ljubav prema ribarenju je jaèa'', isprièao nam je Karel dodavši da mu to nije teško jer Bosanci su ljubazni i susretljivi i osjeæa se kao da je negdje u svojoj zemlji.
Ribari i iz susjednih zemlja
Na Klokotu smo sreli i Drageca iz Zagreba koji je prvi put zagazio u hladnu Unu i ulovio svoj prvi ovogodišnji trofej.
''Neæe me ništa sprijeèiti da dolazim na Klokot, a èuo sam da je i Una bogata pastrvom", oduševljeno nam je kazao Dragec. Ni ovogodišnje otvorenje ribolovne sezone u USŽ-u nisu propustili ribari iz svih krajeva BiH, Hrvatske, Èeške, Srbije, a tu su bili i neizostavni Slovenci.

R. Karat

04.03.2007. Rubrika "Kako je riba grizla" (AVAZ)
Edhem Bajroviæ upecao "Zlatnu ribicu"

Na fešti održanoj prvog marta na Boraèkom jezeru, koja je oznaèila poèetak ribolovne sezone, Edhem Bajroviæ iz Sarajeva upecao je prstenovanu pastrmku.
Rijeè je o tradicionalnom èinu obilježavanja ribe, koja se potom pušta u jezero, a onaj ko upeca tzv. zlatnu ribicu dobiva novèanu nagradu.
- Svake godine dolazim na otvaranje ribolovne sezone, jer osim pecanja volim druženje i boravak u prirodi. Nisam oèekivao da æu baš ja biti taj koji æe je uloviti. Noæ prije toga proveo sam uz jezero, a poèeo sam pecati oko šest sati. Tek što sam dva puta zabacio udicu i provukao leptiricu kroz vodu, riba se zakaèila -isprièao nam je Bajroviæ.
Nagradu još nije dobio, ali je oèekuje od Organizacije sportskih ribolovaca iz Konjica.
I.B.
Bilans sa Željeznice - Pastrmka duga 40 centimetara
Miroslav Kovaè iz Sarajeva prijateljima se pohvalio još jednim kapitalnim ulovom.Ovaj vrsni dugogodišnji ribolovac u Željeznici kod Trnova na suho je izvukao potoènu pastrmku dugu 40 centimetara i tešku 700 grama.
Iskusni ribolovci znaju da je Željeznica, naroèito na podruèju Trnova, bogata pastrmkom, pa nije rijedak sluèaj na obalama rijeke vidjeti grupe zaljubljenika u ovaj hobi kako èekaju da plovak potone.
I.B.
Otvorenje sezone na Zujevini - Hadžiæi
• Èlanovi SRD "Zujevina" iz Hadžiæa ribolovnu sezonu su otvorili poribljavanjem rijeke Zujevine, u koju su ubacili 1.000 komada potoène pastrmke.U akciji poribljavanja su uèestvovali: Halid Kadriæ, Bejamil Sariæ, Mensud Aliæ, Muhamed Fatiæ, Šaæir Telo, Nurudin Dupovac...
. I.B.

04.03.2007.Nakon požara u Parku prirode Hutovo blato
Ukupne štete veæe od pola milijuna maraka

ÈAPLJINA - I dok policija još istražuje cijeli sluèaj i traga za poèiniteljima, utvrðene su sve štete u Parku prirode Hutovo blato nakon dvaju podmetnutih požara poèetkom veljaèe. Podsjetimo, u tim je požarima stradalo veæe podruèje Parka prirode, a samo zahvaljujuæi nadljudskim naporima Uprave Parka i lovoèuvara, te vatrogasaca i mještana, ogromna je vatrena stihija zaustavljena stotinjak metara od samog motela "Karaotok" i prateæih objekata. Odmah je osnovano Povjerenstvo za utvrðivanje štete, od kojeg smo juèer dobili toène podatke, ali i procjenu situacije za sljedeæe razdoblje.
- Izravne se štete procjenjuju na 130.000 KM, a s onim neizravnim posljedicama, koje æe se osjeæati najmanje još èetiri godine, ukupna je šteta nakon požara oko pola milijuna maraka. Uništena su brojna ptièja gnijezda, prije svega patke i liske, a stradale su brojne vrste drveæa i sadnice. Ukupno je opo-žareno više od 700 hektara površine Parka prirode, a godinamaæe se osjeæati posljedice na biljnom i životinjskom svijetu - rekao je Stjepan Matiæ, voditelj službe Zaštite prirode i okoliša u Parku prirode. (F. Matiæ)

04.03.2007.Antarktik otkrio do sada neviðeni živi svijet.(Nezavisne)
Raspadanje velikih lednika dovelo do znaèajnog otkriæa na polju biologije¨Cijepanje Larsenovog ledenog podruèja je otvorilo novo morsko podruèje velièine Jamajke, koje je nekoliko hiljada godina bilo prekriveno ledom¨Istraživaèi su proveli oko deset sedmica prouèavajuæi ovo podruèje veliko 10.000 kilometara kvadratnih i njegov ekosistem¨Prouèavajuæi podvodni sistem do maksimalne dubine od 850 metara oni su koristeæi kameru na daljinsko upravljanje uspjeli identifikovati 1.000 bioloških vrsta ukljuèujuæi 15 novih vrsta.
Mora oko antartikèkog pojasa predstavljaju najmisteriozniija mjesta na Zemlji. Kakav život tamo sve postoji prava je misterija, a glavni krivac su debeli slojevi leda koji se tu nalaze u posljednjih nekoliko milenijuma. Ali, raspadanje nekih od ovih ledenih bregova dalo je nauènicima rijetku priliku da pristupe ovom svijetu. Ove sedmice nauènici su otkrili nevjerovatan podvodni svijet koji se trenutno mijenja zbog procesa mijenjanja klime. Cenzus za pomorski život na Antarktiku, projekat koji se bavi prouèavanjem života u ovom dijelu svijeta, je pronašao životinjske vrste koje su mogle preživjeti samo na Antarktiku ispod leda. Dio mora smješten u blizini slonovskog ostrva na Antarktiku je u zadnjih nekoliko sedmica postao pristupaèan nauènim istraživanjima zbog kolabiranja velikih ledenih bregova Larsen A i Larsen B, koji su se odvojili prije nekoliko godina. Otkriæe ovog dijela mora æe pomoæi nauènicima da predvide šta se može dešavati sa životinjskim i biljnim vrstama zbog nastupanja klimatskih promjena. Džulijan Gat, pomorski ekolog pri njemaèkom Institutu za polarna istraživanja, koji je predvodio ekspediciju u podruèju smještenom ispod Larsenovog ledenog pojasa je rekao da ovo podruèje predstavlja najmanje istražen ekosistem na Zemlji.
"Do sada nismo imali pristup ovom podruèju, osim nekoliko izuzetaka bušenja rupa ili spuštanja kamera u neke procjepe", rekao je Gat.
Cijepanje Larsenovog ledenog podruèja je otvorilo novo morsko podruèje velièine Jamajke, koje je nekoliko hiljada godina bilo prekriveno ledom. Istraživaèi su proveli oko deset sedmica prouèavajuæi ovo podruèje veliko 10.000 kilometara kvadratnih i njegov ekosistem. Prouèavajuæi podvodni sistem do maksimalne dubine od 850 metara oni su koristeæi kameru na daljinsko upravljanje uspjeli identifikovati 1.000 bioloških vrsta ukljuèujuæi 15 novih vrsta koje lièe na raèiæe, kojima su dali ime amfipode, koje ranije nisu bile poznate nauci. Najveæa atrakcija ovog novog podvodnog života predstavlja deset centimetara dugaèak novi ljuskar iz porodice Sakletonija. Doktor Gat govori da æe nove informacije o ovoj biološkoj sredini biti fundamentalne o razumijevanju funkcionisanja ekosistema.
"Rezultati naših napora æe nam dati prednost da predviðamo buduænost biosfere u promjenljivim okolinama", rekao je Gat.
Nauènici su takode pronašli i èetiri nove vrste cnidariana, biæa koja su povezana s koralima, meduze i morske anemone. Jedno stvorenje koje lièi na anemonu je otkriveno kako živi na leðima puža i nudi zaštitu pužu a zauzvrat dobija prevoz. U relativno plitkim vodama Larsenove zone pronaðena su biæa koja u normalnim uslovima žive na dubinama od 2.000 metara. U njih spadaju ljiljani dubokih voda, morski krastavci i morski nestaško. Nauènici su takode pronašli guste nakupine morskih štrcaljki, za koje su nauènici rekli da su mogle naseliti ove vode samo nakon cijepanja Larseonovog pojasa 2002. godine.
"Ovdje smo zabilježili neoèekivano veliki broj Minke kitova. To znaèi da se ekosistemi u dubokim vodama adaptiraju veoma brzo na nove uslove jer dolazi do rasta algi. Raèiæi se hrane algama a kitovi raèiæima", rekao je doktor Gat.
Ova šema pak ne mora biti ponovljena u buduænosti. Majki Stodart, voda pomenutog projekta, rekao je da posljedica globalnog zagrijavanja može imati uticaj na razvoj algi, a samim tim i na ostale uèesnike u lancu ishrane.
"Alge predstavljaju izvor zimske hrane i imaju centralnu ulogu za zdravlje èitavog ekosistema", rekao je on. Tokom pomenute ekspedicije pronaðene su nakupine mrtvih školjki razbacanih na dnu okeana u blizini takozvanog hladnog curenja. Ovo su izvori metana i sulfida koji su u stanju da kreiraju privremeni habitat za neke životinjske vrste koji inaèe ne bi bio moguæ da nema izvora. Ekspedicija je takode prouèavala populaciju riba na antarktièkom poluostrvu i spoznali su da se biomasa antarktièkih bakalara poveæala u odnosu na 2003. godinu, dok su se mase blekfin i makerel ledenih riba smanjile", rekao je Majki Stodart.
Gotje Sapel, biolog Meðunarodne polarne fondacije, rekao je da je ovo netaknuta teritorija.
"Ako ne prouèimo kako ovo podruèje izgleda sada i koje životinjske vrste tamo žive, neæemo imati osnovu pomoæu koje možemo vidjeti kakve su se promjene desile za 20 godina i kako globalno zagrijavanje mijenja ekosistem", konstatuje Gotje Sapel.
Boris Ðuriæ

04.03.2007.Èovjeèja ribica nakon èetrnaest godina isplivala u Studencima

LJUBUŠKI/STUDENCI - Èovjeèju ribicu dugu oko 25 centimetara juèer je šeæuæi pored izvora ispod obiteljske kuæe u Donjim Studencima uoèio 44-godišnji Rade Dragièeviæ. Izvor vode na kojem je pronalazaè uoèio èovjeèju ribicu otvorenog je tipa, a obitelj ga je zaštitila i napravila slavinu kako bi je koristili za piæe. Rade oduvijek prati kretanja i pojavu ribice jer ju je veæ imao priliku vidjeti na istome mjestu.
"Prvi put sam tri komada uhvatio 1978., takoðer je bilo proljeæe. Od tada do 1992. nije se nijedna pojavila, a onda dvije godine zaredom sam uhvatio po jedan primjerak i nakon èetrnaest godina ponovno", kazao je Dragièeviæ dodavši da se vjerojatno pojavljuje i inaèe, ali da nema uvijek sreæu uoèiti je.
"Oduvijek su me zanimale, u proljeæe i kada su kiše pratim ne bi li je ugledao na izvoru, a vjerujem da ih ima dosta u podzemlju", kazao nam je Rade.
Izvor ispod njihove kuæe u Donjim Studencima Rade ne veže uz Studenèicu, smatra da je to izvor nekih podzemnih voda koje utjeèu u rijeku. Taj izvor pak, istaknuo je, nije jedini u selu, postoji ih još nekoliko. Takoðer, smatra da je brdo u Studencima najvjerojatnije iznad podzemnog jezera jer se izvori pojavljuju s obadvije strane brda, u njihovu selu i od slapova Kravica sve do kupališta Božjaka.
Nakon što je Dragièeviæ pronašao taj endemièni primjerak istu je u kratkom roku vratio na izvorište gdje je i pronaðena, a ribica je otplivala u svoje stanište. Poznato je da èovjeèje ribice traže tamu i posebne uvjete, a Dragièeviæ ju je zadržao kako bismo je mogli fotografirati. Podsjetimo, krajem studenoga prošle godine veæi broj èovjeèjih ribica, dugih i do 32 centimetra, pojavio se u Vitini te bi se s razlogom iste mogle nazvati "stanovnicima zapadne Hercegovine".
Kako je veæ navedeno, ovaj izvor vode obitelj Dragièeviæ koristi za piæe, a pojavljivanje èovjeèje ribice još jednom svjedoèi koliko je ovaj kraj bogat pitkom i èistom vodom.

Andriana Šimiæ



DVD sa emisijama "Bistro BiH"
u prodaji u svim
veæim centrima

Sponzori nagrada za nagradnu igru
2006. godine

1.mjesto

2.mjesto
"Uhvati i pusti"
Bijeljina

"Bejuti sport"
Mostar

3.mjesto
USR "Sarajevo 1906"


Mjeseèeve_mjene


Vremenska prognoza
za mjesta:

Sarajevo
Banja Luka
Mostar
Bihaæ
Tuzla
Livno
Zenica
Bugojno
Èemerno
Bjelašnica
Trebinje

Arhiva vijesti
Februar 2007.
Januar 2007.
Decembar 2006
Novembar 2006
Oktobar 2006.
Septembar 2006
Avgust 2006.
Juli 2006.
Juni 2006.
Maj 2006.
01-04 2006.
2005.2004.2003.

2002,2001,.......








Turistièke ponude

Zepter Passport
Lov štuke na Baltiku, oktobar 2006.

Online ribarske igrice za preko zime
Reel-fishing
Superfishing
Fishing Trip
Fishing for Kids
Survivor III - Fishing
Fishy
Fishing game


Na ovom mjestu možete skinuti kartu Bosne i Hercegovine
 koja je veæeg formata i 1,8 MB memorije



Svi linkovi proizvoðaèa ribolovne opreme

Abu Garcia
Aarcom
Abel Reels
Accurate
Action Optics
AFTCO MFG
Airflo
Aitor Knifes
Albacore lines
All Star Rods
Alvey Reels
American Classic
American Tackle Co.
Angling Record Swe
Antique Lures
Antique Reels
Aries Tackle
ARTiFLY
Atelier Edelweiss
Atlantic Salmon Flies
ATN - Night Vision
Aurora Rods
Ayr Reels
Ashima Hook
Atom Lures
Dan Bailey
Bill Ballan Reels
Bauer Fly Reels
Bead Fly
L.L. Bean
Bellinger Reel Seats
Berkley
BigJon
Blakemore Lures
Blue Fox Normark
BlueMarlin Fishing Rods
Blue Ridge Rods
Bluestone Rods
British Wax Jackets
Broadbill Lures
Brodin Landing Nets
Browning
Bruce & Walker
Buck's Bags
C F Burkheimer
C&F Design
Cabela´s
Cajun Line Company
Cal's reel  conversions
Calstar Rods
Cane Rodmakers
Cape Fear Rod
Capricorn Fly Sweden
Cascade Crest Tools
Castle Arms
CD Rods
Charlton reels
Chattahoochee Rods
Chest Fly Box
Clan Rods
Classic Salmon Flies
Climax
Cloudberry Fly
CND Spey Rods
Coast Trout w.p.r
Colmic
Cork Specialties
Cortland
CountryCoats.com
CTS Fishing Blanks
Culprit Baits
Ed Cumings Inc
Crocheted Flies
Dan Craft
Custom Jigs&Spins Inc
C Rod Builders Guild
Custom Tackle
Daiichi
Dai-Riki
Daiwa
DAM
Damon Flyrods
Dania Flyrods Den
Danielsson flyreels
Dave's Custom Rods
Deepwater Release
Demon Jigs
L.H.Design
Diamondback Rods
Dick Nite Spoons
Dutch Reels
Dymara lures
Dyna-King
Eagle Claw
Elbe Norway
Eppinger Lures
Eur-flyfish@
Euro-Fly
Everol Reels
EZ Knot
Falcon Rods
False Hair Flies
Fenwick
Finnseeker
FINS Fishing
Filson
Fin-Nor
Fiorini
Fishing AC Sweden
Fish Sponge
Fishstix Rods
Fjällräven
Flambeau Products
FF's Classic Library
Fly Logic
Fly-Rite Inc.
Folstaf
J. Austin Forbes
Fourseas brothers Ltd
Fox
Alenko Franolic´Reels
Freightrain FF products
Bjarne Fries Rods
Frosts knife factory
Fuji Tackle
Fulling Mill Ltd
Fultz Rod Co.
Fällkniven
G&L FlyCraft
Galvan Fly Reels
Gamakatsu
Gatti
Gearkeeper
Gibbs/Nortac Lures
Gilmore Fly Reel
GoldenFly
Golden Nymphs
Golden Witch Rods
GORE-TEX
Jim Grandt Rods
Green River Rodmakers
Greys of Alnwick
W.W. Grigg
Gudebrod
Hagen's
Haglöfs
Hardy
Hareline' Watershed
Hayden Reels
Hedron Inc.
Helle Knives
Helly Hansen
Henschel Reels
Hexagraph Fly Rods
Hexastyle
Hildebrandt
Hilleberg
Hodgman
Holdzit
Hook collections
Horizon Lures
Humminbird
Ice Fishing Equipment
Islander
C.W.Jenkins & Son
Johnson Outdoors Inc
T.L. Johnson Rod Co
Joslin's Bamboo Rods
JW Bamboo Flyrods
Kalax Flytesting Device
Kamasan
Kane Klassics
Keone Rodsmiths
Kilwell
Knifes
Kreha fishing line
Kreinik
Kristal
Fishing
Ron Kusse Rods
LaCrosse
Lakeland Flytying
Lamiglas
Lamson
Larva Lace
Lazzeri
Leatherman Tool
Lennox Rods
H.L. Leonard Rod
Lew's
Linder Aluminiumboats
Llama Dubbing Brush
G. Loomis
Loon Outdoors
Loop Tackle
Lowrance
Lundhags
Lureflash
Lure Net Inc.
Luhr Jensen
Mag-Lite
Maynard's Tackle
Marado
March Brown Ltd
Marryat
Martin Fishing
Arne Mason
Maxima Lines
Megoff Fly Reels
R.B. Meiser Rods
Mepps
Metz Hackle
J Miles Custom Rods
MillenniumCustom Rods
Mister Twister Lures
Mitchell
Mizmo
Monic Fly Lines
MudHole Rodbuilding
Mustad
Nautilus Fly Reels
Niemiera Fly Rods
Night Vision Binoculars
McNeese Reels
Nils Master Lures
Normark
Okuma
Ono Custom Rods
Orvis
Outcast Sporting Gear
OutrageousCustomRods
Pacific Eagle
Panther Martin Lures
Partridge
Patagonia
Peerless Reel Co
Peetz
Penn Reels
Performance Fly Rods
Marc Petitjean
Peux fly reels
Pflueger
Phoenix Lines
Poon Harpoons
PHOS
Reels
Piranha Lures
Piranha Reels
P-line
Plano Molding Co
Point 65°N Sea Kayaks
Popular Fishing Flies
Powell Rods
PowerPro lines
Pozò Fly ...
Precision Reels
Ken Preston Rods
Progear reels
Enrico Puglisi Ltd
Quantum Fishing
Rainbow Exports
Rapala Normark
Raven Fly Rods
REC Components
Reddi Ware cases
Redington Fly Tackle
Reel Colors
Renzetti
Rhino
Rick´s Rods
Riesenblinker
Rifflewater Rod Co
Right Angle Fly Reels
Rippler Lures
T Morgan Rodsmiths
RIO Products
RodMounts
J.Roland Rods
Roman Moser
Rosco-Rome
Ross Reels
Russett Rods
RST
J. Ryall Reels
Saber-Tooth
Sage
Dave Scadden
Scientific Anglers
Scierra
Scintilla Dubbing
Scott Fly Rods
Scotty
SD Reels
Seaguar Lines
Seamaster Reels
Seeker Rods
Sensas
Shakespeare
Sharpe's of Aberdeen
Shelbyville Rod Co
Shenandoah Rods
Shikäri Rod Blanks
Shimano
Sierra-Classic Rods
Silstar
Silva
Siman Ltd
Simms
Simrad
Siskiyou Aviary
Solitude Reels
South Bend
SpiderCast
SpiderWire
Spirit River
SPRO Products
Van Staal
Stabor line lock
STAG Flies
Staub Reels
Stearns Inc.
Steelfin Reels
Stenzel
St. Croix
STH Reels
Storm Lures
Stren
Sufix line
Sunrise International
Surgitech tools
Swiss Bamboo Rods
Tackle Master
Talon
Jim Teeny
Trail tents
Teton Fly Reels
Tibor Reels
Dr. Slick
TH Custom Rods
Tiemco (TMC)
Thomas & Thomas
F.E.Thomas Rod Co.
D.H. Thompson
Len Thompson Lures
Top Brass Tackle
Tri Flash
Tyneside Leathercrafts
T.V. Tyr
Uma International
Umpqua
UNI Products Glo Yarn
Urban Angler Ltd.
VMC
Wade Fishing Rods
Valentine Fly Reels
Walker Downriggers
Varivas
Water Master Rafts
Vedette
Versitex
VersaColors clip-on
Weihai Yiya Fishing Co
Whiting Farms Inc
Victorinox Knifes
Wiggler AB
VKV Kayaks
VXB Ball Bearings
R.L.Winston Rods
Virtual Nymph
Vision
Wohlford Bamboo Rods
Jack Wolfskin
Volvo Penta Co.
Worm Farming
WristSaver Rods
Lee Wulff
Yakima Bait Co
Yo-Zuri
Jiu Yang Fishing Co
Zebco
Carl Zeiss Binoculars
J.C. Zimny Rod

UKUPNO POSJETILACA
australias biggest loser
australias biggest loser Counter

counterdata.com
Sve svoje sugestije, kritike i pohvale, te materijal za stranicu možete poslati na
bistrobih@yahoo.com, bistrobih@gmail.com ili bistro@bistrobih.ba
Unaprijed veliko i srdaèno HVALA !

UKUPNO POGLEDA
free web counters
Spiegel Coupons