Warning: include(./includes/header.php) [function.include]: failed to open stream: No such file or directory in /home/bistro/public_html/index.php on line 233
Warning: include(./includes/header.php) [function.include]: failed to open stream: No such file or directory in /home/bistro/public_html/index.php on line 233
Warning: include() [function.include]: Failed opening './includes/header.php' for inclusion (include_path='.:/usr/lib/php:/usr/local/lib/php') in /home/bistro/public_html/index.php on line 233
Kratke Upute korištenja c-box-a U polje "name" upišite svoje ime, a u polja "message" upišite poruku koja
može sadržavati maximalno 200 znakova. Ubacivanje "smajliæa" ide klikom na text
na dnu c-box-a "smilies", a onda kliknete na željeni "smajli". Ukoliko se sa
nekim dopisujete, potrebno je da povremeno kliknete na text "refresh" jer tada
pristižu nove poruke. Ugodno æaskanje!
Warning: include(./news/news.php) [function.include]: failed to open stream: No such file or directory in /home/bistro/public_html/index.php on line 1005
Warning: include(./news/news.php) [function.include]: failed to open stream: No such file or directory in /home/bistro/public_html/index.php on line 1005
Warning: include() [function.include]: Failed opening './news/news.php' for inclusion (include_path='.:/usr/lib/php:/usr/local/lib/php') in /home/bistro/public_html/index.php on line 1005
25.03.2007.Završene kvalifikacije za našeg predstavnika na Svjetskom
prvenstvu Danas je završeno takmièenje za izbor ekipe - predstavnika Bosne i Hercegovine
na Svjetskom prvenstvu koje se održava na Hutovom blatu u junu mjesecu ove
godine. Svi takmièari su bili jedinstveni u ocjeni da je vrijeme bilo
katastrofalno (samo jedan dan nije padala kiša), i da je za ulov ribe od
presudnog znaèaja bilo mjesto i èista sreæa. Ipak, 25 takmièara i ostali
èlanovi ekipa su izdržali sve i završili takmièenje na najbolji moguæi naèin, uz
èestitke najboljim i pozdrave do nekog drugog mjesta gdje æe opet "ukrstiti
štapove".
Poslije proglašenja, prisutnim takmièarima
su se obratili naèelnik opæine Èapljina, gospodin Stjepan Šutalo, predsjednik
SRS BiH, gospodin Ðorðe Klepiæ i Potpredsjednik SRS BiH, gospodin Nikola Puce. "U
toku je renoviranje objekta motela Karaotok i svaki dan bi trebala zapoèeti i
izgradnja pristupnog puta motelu.Izgradnja put do staze je, kao što ste vidjeli
i sami, u toku, tako da æe sve to doèekati natjecatelje na Svjetskom prvenstvu u
novom svjetlu.Žao mi je što danas sa nama nema nikoga od predstavnika lokalne
ribolovaèke Udruge.Moram reæi da je ona nekad bila brojna, ali su se , na
žalost, njeni èlanovi osuli.Ne zato što su prestali voliti ribolov i ove vode, a
mi pored ovih jezera imamo i èetiri rijeke: Neretvu, Bregavu, Bunu i Trebižat,
nego što su prevladali krivolovci.U zadnje vrijeme èinimo napore da ponovo
okupimo èlanstvo, da im vratimo volju, te da opet gospodare ovim vodama na naèin
kako to vi ribolovci najbolje i znate.
Još bih želio da ponovo èestitam svim sudionicima natjecanja i pobjednicima, te
da vam zaželim ponovni dolazak u šestom mjesecu.Bistro" - rekao je gospodin
Stjepan Šutalo.
Bimbo - maskota pobjednièke ekipe
U obraæanju prisutnim, gospodin Ðorðe
Klepiæ je rekao:
"Zaista vam se svima zahvaljujem.Poznato vam je da je reprezentacija Bosne i
Hercegovine na evropskoj i meðunarodnoj sceni postiže dosta zapažene rezultate,
a što se moglo vidjeti i prošle godine u Portugalu, posebno u ovoj disciplini
ulovu ribe na plovak.
Što vam mogu ispred Saveza reæi i obeæati je da æemo pobjednièkoj ekipi
omoguæiti maksimalne uslove za pripreme na ovoj stazi za predstojeæe Svjetsko
prvenstvo u mjesecu junu.Oèekujem da æemo kao domaæini postiæi i zavidan
rezultat.
Još jednom, zahvaljujem se svima vama uz želju da današnji prvaci budu meðu
najboljim ekipama na Svjetskom prvenstvu.Bistro!"
Na ovo, gospodin Puce je dodao da je predsjednik zaboravio reæi da æe SRS BiH
snositi sve troškove pripremanja i uèestvovanja našeg predstavnika na Hutovom
blatu, što je obadovalo takmièare pobjednièke ekipe iz Tešnja.
Na samu stazu æe biti zamjerki od takmièara, u neformalnom razgovoru sam èuo
dosta kritika, ali bi ih trebali uputiti funkcionerima u SRS BiH da iste otklone
i da u ovo malo vremena koliko je ostalo do Svjetskog prvenstva ona bude
besprijekorna. Ambijent u kojem se nalazi staza je jako lijep, nešto brži tok
vode kojem je uzrok neprestana
kiša, vjerovatno u junu neæe biti kakav je bio ovo zadnjih par dana, ali, po
meni i mom laièkom mišljenju, ostaje problem podvodne vegetacije koji æe
vjerovatno nekim stranim takmièarima (kao što je nekim domaæim u ovo par dana)
podobro izvuæi živce, a koja se tek sada poèinje razvijati i ne znam u kojem
obimu æe je u junu mjesecu biti.Nadam se da æe takmièari svojim savjetima,
prijedlozima i sugestijama uputiti zvaniènike u SRS BiH, na šta su ih oni na
proglašenju pobjednika i pozvali, te da æe se riješiti svi problemi koji su na
ovim kvalifikacijam primjeæeni. Bistro našim predstavnicima!!!
26.03.2007.Skupština SRD Ulog Kalinovik
У Улогу је
24.02.2007.г. одржана Скупштина СРД "Улог"-Калиновик на којој су чланови овог
удружења, након подношења извјештаја и свеукупне анализе досадашњег рада током
ког је било евидентних резултата вриједних похвала, али и озбиљних пропуста у
раду, извршила избор свог новог руководства и донијале Програм рада за 2007.
годину.
У наредном четворогодишњем мандату СРД "Улог" ће руководити УО у чијем су
саставу: Ковач Вукан, Миликић Слободан, Мијановић Млађен, Сладоје Митар и
Лаловић Сретко ком је повјерена улога предсједника овог извршног органа, док је
функција предсједника Скупштине повјерена Сикимић Ратку.
Програм рада за 2007.годину у први план ставља унапређење рибљег фонда, пуну
заштиту вода којим газдује ово СРД, с еколошког становишта и општег развоја
риболовног спорта овог подручја за који постоје сви природни ресурси.“Пред нама
су амбициозни програмски задаци, за чију реализацију нужна ангажованост сваког
нашег члана, а ми ћемо дати све од себе да се добрим међуљудским односима,
својим радом и успјесима докажемо и оправдамо указано повјерење“, захвали о се у
име новоизабраног руководства и у своје име лично предсједник Лаловић Сретко.
У свом раду Удружење ће имати свесрдну подршку и помоћ Локалне управе СО
Калиновик, која није изостајала ни до сада, а нарочито кад је вршено
порибљавање. " Свака еколошка
акција у смислу очувања, заштите презентовања и искориштења природних благодети,
прије свега горњег тока Неретве, апсолутно чисте ријеке лишена било каквог вида
загађења чија се вода може пити, те очаравајућих језера, Кладопољског, Гвозна и
Црвањског језера ће бити на сваки начин подпомогнута. Ловни и риболовни туризам,
у комерцијалном смислу, имају ријетке природне предуслове који омогућавају
реалну перспективу и дају шансу развоју Општине и бољег живота њеног
становништва., зато су уграђени у пројекте чија је реализација кренула и већ се
очитују први значајни резултати“, рекао је у свом обраћању Скупштини Начелник СО
Калиновик господин Славко Сладоје, који је за "прву руку", уручио Удружењу
одобрење за кориштење просторија у Улогу.
Активан учесник у Скупштини је био и господин Ђорђе Клепић, предсједник ИО СРС
РС и активни предсједник СРС БиХ који је такође обећао свесрдну помоћ од оба
Савеза, нарочито кад је поробљавање у питању и организовање значајних риболовних
такмичења. Он је дао пуну подршку новом руководству и нада се да ће се оно
доказати већ на Републичким такмичењима и у �Fly fishingu“ за сениоре и јуниоре,
те �Лов пастрмке на дивљим водама“ за сениоре, који су планирани и кандидовани
на такмичарској стази посебног ревира �Улог“, и тако дати значајан допринос
прогресивности и развоју риболовачког спорта и туризма не само калиновачке
оопштине, него уопште.
Предраг Даничић
26.03.2007.Organizacija 27. svjetskog ribolovnog prvenstva pretvorit æe se
u utrku s vremenom
Stiže novac za obnovu motela "Karaotok"
ÈAPLJINA - Veæ je izvjesno da æe se organizacija 27. svjetskog ribolovnog
prven-s ?a. pretvoriti u utrku s vremenom.
Jedan od razloga za to su i problemi s konstituiranjem vlasti nakon listopadskih
izbora, zbog èega odluke o sredstvima za tu svrhu kasne.
Ipak, iako u tzv. tehnièkom mandatu, vlade Fede-x ièije BiH i HNŽ nedavno su
reagirale, pa su osigurana sredstva za obnovu sjedišta organizacije Svjetskog
prvenstva, motela "Karaotok". Kako smo doznali od direktora JP Park prirode
Nikole Zovka, Vlada Federacije BiH veæ je Sportsko-ribolovnom savezu BiH
doznaèila 100.000 KM za tu svrhu, a daljnjih 200.000 KM odobrila je vlada HNŽ.
- Žurno radimo na natjeèaju za izvoðaèa radova kako bismo pravodobno završili
rekonstrukciju motela - kazao je direktor Zovko. Svjetsko ribolovno prvenstvo
održat æe se od 2. do 10. lipnja 2007.
(D.M.)
23.03.2007. Plasman ekipa poslije drugog kola - Hutovo blato
Danas
je na Hutovom blatu održano i drugo kolo u kvalifikacijama za našeg predstavnika
na predstojeæem Svjetskom prvenstvu.Vrijeme je bilo bolje, oblaèno, ali bez kiše
i vjetra.Medjutim, riba i dalje jako slabo radi, tako da se desilo da u sektoru
"E" niko od takmièara nije imao ulov, u sektoru "D" je samo jedan takmièar imao
par ribica, a u sektoru "A" su tri takmièara ostala bez ulova.Sektori "B" i "C"
su bili mnogo bolji za takmièare, tako da je na ovom takmièenju mjesto od
presudnog znaèaja.
Došlo je do promjena u plasmanu, tako da on trenutno glasi:
1.mjesto - SRD "Jelah" Tešanj, sa 25,5 negativnih poena
2.mjesto - SRD "Klen" Kozarska Dubica sa 25,5 negativnoh poena(manji ulov od
Tešnjaka)
3.mjesto - SRD "Banja Luka" sa 31,5 negativnih poena
4.mjesto - USR "Sarajevo 1906" sa 33,5 negativnih poena
5.mjesto - SRD "Bosna" Žepèe sa 34 negativna poena.
Predstoje još dva kola u naredna dva dana, i ništa nije konaèno.
Neka je "Bistro" takmièarima!
22.03.2007. Završeno prvo kolo kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo na
Hutovom blatu
Danas
je na istoj stazi gdje æe se održati Svjetsko prvenstvo, održano prvo kolo
kvalifikacija za predstavnika iz Bosne i Hercegovine. Pravo nastupa je ostvarilo
sljedeæih deset ekipa:
1 SRD «Klen» Kozarska Dubica 6. SRD «
Bosna « Žepèe
2.SRD «Rudar-Kreka Tuzla
7. SRD «Sarajevo- 1906» Sarajevo
3.SRD «Jelah-Tešanj»
8. SRD «Hazna»- Gradaèac
4.SRD «Keèiga» Brèko
9. SRD « Prnjavor « Prnjavor
5.SRD «Banja Luka»Banja Luka
10. SRD «Drinska jezera» -Višegrad
Medjutim, na takmièenje je došlo svega pet ekipa i to:
SRD «Sarajevo- 1906» Sarajevo
SRD «Banja Luka»Banja Luka
SRD «Klen» Kozarska Dubica
SRD « Bosna « Žepèe
SRD «Jelah-Tešanj».
Po jako lošem, kišovitom vremenu, ni riba nije bila voljna "raditi", tako da su
plasman za prvi dan odredili sluèajni ulovi i sreæa pojedinih ekipa.
Prvo mjesto je osvojila ekipa Kozarske Dubice sa 11 negativnih poena, drugo i
treæe mjesto dijele SRD Banja Luka i SRD "Bosna" Žepèe sa po 14,5
negativnih poena, èetvrto mjesto zauzela je ekipa SRD "Jelah" iz Tešnja sa 15
negativnih poena, a peto, posljednje mjesto je zauzela ekipa USR "Sarajevo 1906"
sa 20 negativnih poena.
Po sutrašnjem planu, žrijebanje je u 07:30, a nastavak takmièenja - drugo
kolo je predvidjeno za 10:30.
22.03.2007.Reakcije na otvoreno
pismo iz SRD "Zlatovèica" Jajce NIŠTA NE PADA SA NEBA... Dva
dana nakon što sam poslao otvoreno pismo upuèeno SRS Kantona Središnja Bosna,
odem u internet klub da pogledam je li mi tko odgovorio i možda pobio iznijeto u
tom pismu. Kad ono ništa! Veæ sam pomislio kako možda još nitko iz Saveza nije
proèitao pismo, kad na Bistro BiH stranici ugledah u odijeljku za chat poruke,
da se spominje moje ime. Pišu «Pliva» i Belaj_boy. Za ovog drugog nemam pojma
tko je, a «Pliva» je predpostavljam predsjednik Udruženja iz Donjeg Vakufa. Zato
me malo iznenadio njegov pokušaj komuniciranja sa mnom jer pravila
korespodencije nalažu da se na otvoreno pismo odgovori na isti naèin, jer on je
ipak predsjednik jednog Udruženja i èlan Upravnog odbora SRS Kantona SB. Ovaj
put æu odgovoriti na te poruke, da ne bi ispalo da sam se povukao podvijena
repa...
Nisam u tim porukama proèitao ni jedan odgovor na moja pitanja: na što su
trošili novce prikupljene od svojih èlanova, gdje im je nestalo èlanstvo u
prošloj godini i zašto nisu podnijeli ni jednu prijavu protiv krivolovaca.
Umjesto toga gospoda su postupila po onoj narodnoj: «Kad se ne mošes braniti
onda napadni». Izmeðu ostalog pitaju i konstatiraju:
- Ako nismo šlanovi SRS KSB zašto Ahmet Šeremet dolazi na sastanke i bez veze
troši novce?
- Ništa oni nisu poribili, njima elektroprivreda HZHB poribljava!
- Ahmet je uposlio svog sina da radi kao tajnik\sekretar udruženja!
- Nemaju oni ribolovnu osnovu, jer im nije potpisana!
- Goran radi kao riboèuvar i na taj naèin ubire pare (tako nekako).
- Za koliko su èlanova platili doprinose SRS FBiH
Nadam se da nisam što zaboravio pa æu krenuti redom:
- Nikada Ahmet Šeremet nije otišao na Skupštinu niti Upravni odbor SRS KSB. Mi
smo pozive za sastanke dobivali direktno iz Kantonalnog ministarstva zbog
implementacije Zakona o slatkovodnom ribarstvu, a Vi ste te sastanke pretvarali
u Upravne odbore Kantonalnog saveza. Mi se pozivu Ministarstva moramo odazvati,
jer odgovaramo direktno njima a ne Vama.
- U poslijeratnom periodu tri puta smo poribili ribolovne vode sa šaranom i
amurom i na to smo utrošili 22.500 KM (3x1,5 tona x 5 KM po kilogramu). Toèno je
da Elektroprivreda HZHB poribljava ove vode, ali ako mislite da nam je to palo s
neba grdno se varate. Ja bih volio vidjeti komu se to Elektroprivreda
dragovoljno ponudila da poribljava vode. Za to se gospodo trebalo izboriti! Èak
jedan od dvojice navedenih postavlja pitanje zašto Elektroprivreda ne poribljava
vode u Busovaèi, Vitezu, Kiseljaku, jer i ti ljudi plaèaju strujuš!? Ha,ha....
Ovo me je stvarno nasmijalo. Ne razumije èovjek da je «struja» proizvod koji se
kupuje i prodaje, a da Elektroprivreda plaæa nadoknadu samo tamo gdje proizvodi
tu «struju» jer vrši regulaciju vode i izgradila je brane te time zatvorila
riblje staze. Po njegovom bi i vlasnik FIS-a trebao plaæati poribljavanje, jer
ti ljudi iz navedenih gradova kupuju i plaæaju za proizvode. Probajte, možda
èovjek i pristane!
- Nije Ahmetov sin tajnik\sekretar Udruženja, veæ blagajnik i nije ga Ahmet
postavio na to mjesto veæ ja, dok sam bio predsjednik Udruženja, a Upravni odbor
je prihvatio takvu odluku jer se radi o praktiènim razlozima. Taj èovjek prima
paušal od 100 KM mjeseèno i dostupan je svaki dan izuzev nedjelje (a ni tad nije
problem ako nam treba) u vremenu od 8 - 16 sati. Radi u fotografskoj radnji
svoga oca, gdje mi imamo sve što nam treba za normalno funkcioniranje jednog
Udruženja od kompjutera, fotokopir aparata, aparata za izradu slika itd. Ako vi
imate nekog ko radi 26\27 dana u mjesecu puno radno vrijeme za 100 KM svaka vam
èast!
- «Pliva», ti si bio prošle godine na sastanku u Travniku, kad se razgovaralo o
provedbi Zakona i kada je predstavnik Federalnog Ministarstva pitao: Tko je
izvršio poribljavanje i na osnovu èega? Pred svima Vama gospoða Snježana Maros,
Kantonalni poljoprivredni inspektor, rekla je da je Jajce jedino poribljavalo i
to na osnovu ribolovne osnove te proèitala dokument kojim se to potvrðuje, a
kojeg je dobila od Mostarskog instituta. Toliko o valjanosti ribolovne osnove!
- Ja radim kao riboèuvar šest mjeseci u godini i za to primam 300 KM mjesešno.
Ophodnju vršim sa svojim golfom (I, 1983. godište), kojeg sam dobio na poklon od
svog brata. Nemam kuæu niti stan (imam dvoje prekrasne djece i suprugu koja
razumije ovo što radim, hvala Bogu) te živim kao podstanar u kuæi ženinog brata.
Udruženje mi ne plaæa gorivo. Možeš misliti kako sam sa obogatio na raèun
Udruženja!?!?
- Vidiš, za razliku od tebe ja sam nazvao Generalnog sekretara SRS FBiH i pitao
da li si ti ispunio svoje obveze prema Savezu i dobio pozitivan odgovor.
Èestitam i podržavam. Samo sa nadam ubuduæe da èeš i ti napraviti isto prije
nego što budeš pisao nebuloze.
Više neæu odgovarati na chat poruke, a pogotovo na šifrirane, jer to nije
komunikacija ljudi koji bi trebali biti ozbiljni jer obnašaju neke funkcije! BISTRO... GORAN PRANJKO, 22. 03. 2007, Jajce
22.03.2007. Za ekologiju pola milijuna maraka
ZENICA
- Prema ovogodišnjem proraèunu Opæine Zenica, u Ekofond bit æe utrošeno 500.000
maraka. Meðu prioritetnim projektima su, èija æe se realizacija financirati iz
odobrenog iznosa, mjerenje aero zagaðenja, intervencije na postojeæem gradskom
odlagalištu Siðe, èišæenje rijeènih korita te nastavak izgradnje ribarske staze
u naselju Dolaca. Znaèajna sredstva planirana su i za edukaciju stanovništva iz
oblasti ekologije, izradu projektne dokumentacije za smještaj napuštenih pasa i
druge projekte iz oblasti ekologije.
22.03.2007. Ribe sa antifrizom
Nauènici
koji se bave prouèavanjem riba zovu se ihtiolozi. Tek nedavo su otkrili tajnu
prirodnog antifriza. Proteini koji spreèavaju smrzavanje nastaju u stomaku ribe
i ne dozvoljavaju da se riba rashladi kad se hranom u tijelo unese i hladnu,
punu ledenih kristalèiæa. Da nema ovih proteina, riba bi se "smrznula iznutra" -
od stomaka prema koži! Na Antarktiku žive èudesne ribe. Uprkos tome što žive u
ledenoj vodi, èija temperatura pada i do minus 1,9 stepeni Celzijusa, nijedna od
njih se još nije smrzla. Veæina od 120 vrsta antarktièkih riba preživljava niske
temperature zahvaljujuæi glikoproteinima u svojoj krvi koji se ponašaju kao
antifriz.
Drugi stanovnici antarktièkih voda, poznatiji pod imenom ledene ribe, nemaju
crvena krvna zrnca, pa im je krv potpuno bijela. Gustina takve krvi je mnogo
manja od obiène krvi, pa ribe troše manje energije i ne mogu pretjerano da se
rashlade.
Antarktièke crvenperke takoðer imaju prirodnu odbranu od smrzavanja - u njihovoj
krvi postoji posebna bjelanèevina koja djeluje kao antifriz i održava krv u
teènom stanju.
22.03.2007.LAKŠI PRISTUP DO VODOPADA BLIHE
"Izvodeæi radove, vodili smo raèuna da ne narušimo prirodni okoliš", kazao je
Grbiæ SANSKI MOST
- Mnoge znatiželjnike i ljubitelje prirodnih
ljepota protekli je vikend doèekalo pravo iznenaðenje. Naime, u blizini vodopada
Blihe doèekao ih je novosagraðeni put. Radovi na ureðenju prilaznih putova i
staza do lokacije prekrasnog vodopada rijeke Blihe, jedinstvene prirodne ljepote
na podruèju opæine Sanski Most, okonèani su proteklog tjedna. Prilaz vodopadu je
sve do sada predstavljao opasnost za izletnike buduæi da je do njega vodila uska
staza ispod koje se nalazi ponor dubok više od pedeset metara.
Vrijednost uraðenog posla iznosila je oko 25.000 maraka, a sredstva su osigurana
iz fonda projekta GAP, koji se realizira na podruèju opæine Sanski Most, a
financira sredstvima amerièkog USAID-a i švedske SIDE. "Izvodeæi radove, vodili
smo raèuna da ne narušimo prirodni okoliš. Nakon izgradnje prilaznih staza ova
prirodna ljepota bit æe mnogo pristupaènija za veliki broj posjetitelja",
istaknuo je Zlatko Grbiæ, direktor JKP-a Sana, koji je bio izvoðaè radova.
Vodopad se nalazi u kanjonu rijeke Blihe i visok je 56 metara. Prema
statistièkim podatcima, ovo je najviši vodopad u BiH. Namjera lokalnih vlasti je
da ovaj prirodni fenomen uèini pristupaènijim što . veæem broju posjetitelja te
ga uvrsti na turistièke mape županije i zemlje.
Rusmir Karat
21.03.2007.Velika zainteresiranost za ribarskim
dozvolama(Dnevni list)
MOSTAR
- U Udruženju sportskih ribolovaca “Neretva” ovih dana se užurbano radi na
pripremama za predstojeæu ribolovnu sezonu na rijeci Neretvi, koja zapoèinje od
31. ožujka.
Kako smo uspjeli doznati u ribarskom Udruženju “Neretva”, sve se odvija prema
planiranom, i trenutno ovih dana u prostorijama ovoga udruženja vlada velika
gužva oko vaðenja potrebnih ribarskih dozvola. Zainteresiranost ribara za
dozvolama je velika, a atmosfera koja vlada je prava ribarska. Svakodnevne akcije hvatanja krivolovaca
Iz Udruženja ribara “Neretva” poruèuju da æe sve uèiniti kako bi sprijeèili
krivolov na rijeci Neretvi. U prilog tome idu i brojne akcije hvatanja
krivolovaca koje su èlanovi Udruženja uspješno proveli u posljednje vrijeme.
“Unatoè našim brojnim akcijama, broj krivolovaca se poveæava, ali mi æemo
uèiniti sve kako bi to sprijeèili. Dosad smo proveli brojne akcije hvatanja
krivolovaca, a posljednju koju smo uradili je bila u ponedjeljak kada smo
uhvatili nekoliko njih”, kazao nam je Josip Praljak, predsjednik Udruženja
ribolovaca “Neretva”.
Ribolovne dozvole za predstojeæu ribolovnu sezonu se vade svakodnevno, a cijene
za njih su razlièite. Cijena ribolovne dozvole za umirovljenike i redovne
studente iznosi 45 maraka, za žene i djecu osam maraka, a za sve ostale u
stalnom radnom odnosu cijena ribolovne dozvole iznosi 75 maraka.
“Svi ribari trebaju izvaditi dozvolu, jer mi ni sluèajno neæemo dopustiti
ribolov na Neretvi bez dozvole”, dodao je Praljak. Tradicionalna Ribarska veèer
Prije poèetka ribolovne sezone, bit æe organizirana i tradicionalna Ribarska
veèer, koja æe se održati 24. ožujka u svadbenom salonu Ruža. Na ovoj veèeri bit
æe prisutni i brojni uglednici kako iz grada, tako i iz cijele županije, pa èak
i iz Federacije, i to sve zbog toga kako bi se uvelièalo slavlje. Sve prisutne
æe ovom prigodom zabavljati Trio konoba, a cijena ulaznice iznosi 40 maraka.
Piše:
Dalibor Drlje
19.03.2007.Otvoreno pismo
upuæeno SPORTSKO RIBOLOVNOM SAVEZU SREDNJOBOSANSKOG KANTONA. BOLI IH ÈLAN 24. ZAKONA O SLATKOVODNOM
RIBARSTVU... Proèitah
na internet stranici, Bistro BiH, izviješæe sa Skupštine SRS Kantona Središnja
Bosna u kojemu se napada SRU “Zlatovèica” Jajce, kao jedan od glavnih krivaca za
probleme koje ima taj Savez. Izmeðu ostalog, navodi se da je SRU “Zlatovèica”
èlan tog Saveza samo kada im to odgovara tj. kada trebaju da izganjaju neku
“donaciju”...
Kao prvo: SRU “Zlatovèica” Jajce nije èlan SRS Kantona Središnja Bosna veæ punih
6 godina. Kao drugo: Nikada SRU “Zlatovèica” Jajce nije dobila ni jednu marku
niti jednu ribicu za poribljavanje od SRS Kantona Središnja Bosna niti su na
bilo koji naèin pomogli u radu ovog Udruženja, vec naprotiv sve suprotno. Samo
jednom je izvršeno poribljavanje svih voda na podruèju Kantona Središnja Bosna i
to je napravilo Kantonalno Ministarstvo a ne Savez.
Sve je to u biti šuplja prièa. Glavni razlog napada na SRU “Zlatovèica” je to,
što ovo Udruženje ne dopušta tzv. “zajednièku dozvolu”, gdje bi ribolovci iz
Kantona mogli da love na Jajaèkom podruèju bez ikakve nadoknade. E pa neæe moæi!
Boli njih èlan 24. Zakona o slatkovodnom ribarstvu FBiH sl. Novine 64/04, u
kojemu stoji da dozvola koja je potvrðena od korisnika ribolovnog podruèja,
vrijedi samo na ribolovnom podruèju, ili ribolovnoj zoni za koju je korisnik
dobio ribolovno pravo.
Kada vi gospodo budete ulagali u ove ribolovne vode, koliko ulažu èlanovi SRU
“Zlatovèica” Jajce, tad možemo razgovarati o tzv. “zajednièkoj dozvoli”. A
napravili smo mnogo. Od izrade ribolovne osnove, profesionalne riboèuvarske
službe i redovitog poribljavanja u zadnjih 9 godina. A poribili smo vode sa
200.000 komada mlaði pastrve i 15.000 komada šarana i amura. Ove godine u planu
nam je izgradnja mrijestilišta za pastrvu i prirodnog mrijestilišta za šarana.
Što ste Vi gospodo napravili svih ovih godina? Na što ste trošili novce
prikupljene od vaših èlanova? Na sastanke, na kojima ste blatili ovo Udruženje i
na ona suluda takmièenja, gdje se unaprijed zna tko æe biti kandidat za
reprezentativaca BiH! Ili vam je bivši predsjednik SRS Kantona pokupio sve pare
za izgradnju svoje kafane. Na mene ste bacali i drvlje i kamenje kad sam vas
upozoravao na tog gospodina. Sad se ja vama smijem!
Gdje vam se izgubilo èlanstvo u prošloj godini? Èlanstvo vam se smanjilo u
prosjeku od 50-70%, a broj ribolovaca na vašim vodama je ostao isti. Nemojte se
vaditi na cijenu ribolovne dozvole, dok je u pitanju vaš nerad. Nijednu prijavu
niste podnijeli protiv prekršitelja, što mi je potvrdila gospoða Snježana Maros,
kantonalni poljoprivredni inspektor. SRU „Zlatovèica“ Jajce, zakljuèila je
prošlu godinu sa 195 èlanova, što je manje za 25 èlanova u odnosu na godinu
prije, ali smo isto tako podnijeli i 22 prekršajne prijave protiv krivolovaca i
sve su realizirane.
Zakon se treba èitati, a ne prelistavati. Zato gospodo predsjednici Udruženja
dobro proèitajte koje vas novèane kazne sljeduju u sluèaju da izdajete ribolovne
dozvole ispod cijene, koju je propisao Federalni ministar, jer èujem da imate
namjeru to uraditi.
Èudim se samo gospodinu Marcelu, kojeg osobno poznajem, da je mogao objaviti
odreðene informacije, a da ih prije toga nije provjerio.
Uz dužno poštovanje isprièavam se onim predsjednicima i riboèuvarima, koji èine
sve da “njihove” vode budu primjer poštenog bavljenja sportskim ribolovom, ali
znam da je takvih malo na podruèju SB Kantona.BISTRO...
Goran Pranjko, SRU "Zlatovèica" Jajce,
19.03.2007
19.03.2007.PRVA ZVANIÈNA PRIJAVA ZA 27.WCFC -EKIPA IZ IRSKE
(IRELAND)
Danas
19.03.2007 godine e-mailom smo od kluba "FERMOY COARSE ANGLING ASSOCIATION"
gospodina Tommy Lawtona primili zvaniènu prijavu tog kluba koji æe predstavljati
IRSKU (IRELAND) na 27. Svjetskom klupskom prvenstvu svijeta koje se održava u
našoj zemlji od 03-10.juna (lipnja) 2007 godine na Karaotoku Hutovo Blato opæina
Èapljina.
U goste nam dolazi ekipa "Fermoy Coarse Angling Association" - IRELAND u
sastavu:
- Tommy Lawwton
- Martin Keating
- Thomas Lawton
- Gordon Moss
- Kieran Crean
- Ken Wilson
Dobro došli dragi ribolovni prijateljii u Bosnu i Herzegovinu.
WELCOME, dear angler friends to Bosnia and Herzegovina
Sportsko Ribolovni Savez Bosne i Hercegovine
19.03.2007.Završene prijave za
Premijer ligu BIH u lovu šarana i amura
Poštovane kolege
ribolovci,sa zadovoljstvom objavljujemo da su završene prijave za Premijer ligu
BIH u lovu šarana i amura za 2007. godinu. Prijavljene su sljedeæe ekipe:
-CT “Uhvati i Pusti” Bijeljina - Dušan Tuzlanèiæ, cap., Nebojša Tuzlanèiæ,
Vladimir Šatara
-CT “FOKE” Brèko - Radenko Stankiæ cap., Miodrag Todoroviæ, Nemanja Stankiæ
-CT “Matkiæ” Gradaèac - Ivica Matkiæ cap., Marko Gojkoviæ
-CT “HAZNA” Gradaèac - Mehmed Mandžiæ cap., Radovan Supiæ
-CT “SRD Prnjavor” - Nedeljko Kneževiæ cap., Jovica Saviæ
-CT “Red Star” Pelagiæevo Šamac - Stanko Stankoviæ cap., Jovan Kovandžiæ,
Miroslav Joviæ
-CT "Milivojevic" Doboj - Milivojeviæ Davor cap., Milivojeviæ Dalibor,
Popadiæ Èedo
-CT "Blinker" Sarajevo - Praèljiviæ Almir cap., Caro Nermin
-CT "DISA" Èelinac - Dujakoviæ Pero cap., Kokan Zoran, Dujakoviæ Saša
-CT "Parado" Brèko - Saša Mièeviæ cap., Smiljan Milanoviæ
-CT "F&A" Orašje - Ivo Baotiæ cap., Admir Biseroviæ-Ado, Zlatko Zlatareviæ- Faso
-CT "Trend MV" Banja Luka - Æorkoviæ Igor cap., Topiæ Zoran, Æorkovic Damir
-CT___________ Kiseljak - Danijel Kobaèiæ cap., Mladen Vidoviæ, Josip Budimir
-CT "Kiko" Bijeljina - Stojanoviæ Jovo cap., Iviæ Savo, Todiæ Stevica
-CT "__________" Banja Luka - Branko Vuèiæ cap., Aleksandar Gudurus
-CT "Saran" Pelagicevo - Kuslakoviæ Goran cap., Pavloviæ Predrag
-CT "Liman" Tešanj - Hasanbasiæ Suad cap., Terziæ Amir, Piknjaè Nermin
-CT "_________" Busovaca - Agatiæ Zdravko cap., Agatiæ Mladen, Deljkiæ Sead
-CT "Mange team 2" Sarajevo - Gligoreviæ Zoran cap., Baliæ Eso, Baliæ Enver
-CT "_________" Bijeljina - Igor Novakoviæ cap., Mirko Novakoviæ
-CT "N/M" Sarajevo - Nijaz Dizdar cap., Muharem Kadriæ Ukupno 21 ekipa.
Iako se prijavio nešto veæi broj od oèekivanog, UO Šaranske federacije je
odluèio da se neæe održati kvalifikaciono predkolo.Smatramo da se Pelagiæevo
može podijeliti u 3 kvalitetna sektora sa po 7 ekipa.Iskreno, bilo bi nam žao da
4-5 ekipa peca predkolo, a jedna ili dvije otpadnu i ne takmièe se u Ligi.
UO ŠF æe se još jednom sastati tokom ove sedmice, da bi se dogovorili do kog
datuma se moraju uplatiti kotizacije i registracije ekipa i takmièara.
Liga æe se održati u 3 kola u ranije dogovorenom terminima na jezeru Pelagiæevo
i to:
I kolo 13-15.04.2007.,50 sati
II kolo 11-13.05.2007.,50 sati
III kolo 01-03.06.2007.,50 sati
Informacije na:
uhvati_i_pusti@yahoo.com ;
ideaplus@telrad.net
065/713-713,Nebojša Za OU ŠF Nebojša Tuzlanèiæ
19.03.2007.Osloboðenje - Rubrika "Lov i ribolov" - Priprema: Alija Pušina
Novosti iz SRSBiH - Startuje Premijer liga u ulovu ribe na plovak
U
Parku prirode Hutovo blato, na stazi u Karaotoku, æe se od 22. do 25. marta
održati sva èetiri kola Premijer lige ribolovaèkih ekipa u ulovu ribe na plovak.
Prvoplasirana ekipa æe pored šampionskog pehara steæi i pravo da pretstavlja
našu zemlju na 27. svjetskom klupskom prvenstvu koje æe se, kako smo pisali u
više navrata, održati u Hutovom blatu od 2. do 10. juna 2007. godine i na kojem
æe uèestvovati veliki broj ekipa iz više od 25 zemalja.
"Naši prvoligaši æe odigrati sva èetiri kola" - kaže generalni sekretar
Sportsko-ribolovnog Saveza Bosne i Hercegovine mr. Rifet Hadžihasanoviæ -
"i koplja æe ukrstiti deset ekipa koje su u prethodnim predtakmièenjima
stekli provoligaški status. To su: Banja Luka, Sarajevo-1906, Hazna - Gradaèac,
Klen - Kozarska Dubica, Prnjavor, Rudar - Kreka iz Tuzle, Drinska jezera
-Višegrad, Keèiga - Brèko, Bosna - Žepèe i Jelah iz Tešnja.SSRBiH æe tri
prvoplasirane ekipe nagraditi peharima, a ekipa koja pobijedi i stekne pravo da
pretstavlja našu zemlju na 27. svjetskom klupskom prvenstvu æe obaviti i
pripreme u Karaotoku o našoj brizi i našem trošku" - kaže Hadžihasanoviæ.
Na kraju možemo samo poželjeti našim prvoligašima dobro vrijeme i što bolje
rezultate, naravno uz tradicionalni ribarski pozdrav: Bistro, svim
premijerligašima.
DSR "Šaran" Pelagiæevo - Prijave za "Carp Cup 2007"
Sportski
ribolovci - šarandžije, se pozivaju da se prijave za tradicionalni ulov šarana
Carp Cup Pelagiæevo 2007, koje æe se održati od 25. do 27. maja 2007. godine na
jezeru Žabar bara, Pelagiæevo. Takmièenje æe se održat u organizaciji Društva
sportskih ribolovaca Šaran - Pelagiæevo, sa ciljem upoznavanja i afirmacije
modernog šaranskog ribolova u BiH, te okupljanja što veæeg broja pristalica ove
tehnike ribolova.
Organizator takmièenja omoguèiæe svakom uèesniku maksimalnu zaštitu i da, uz
obavezu poštovanja Pravilnika o modernom šaranskom ribolovu, ravnopravno
uèestvuje u fer i sportskom takmièenju.
Kotizacija je 150 eura (300 KM), a broj mjesta ogranièen. Ekipu èine 2+1
takmièar i sva trojica mogu aktivno uèestvovati u takmièenju.
Takode, vrše se pripreme i za organizaciju nagradama daleko bogatijeg Mercedes
Carp Cupa, koje æe se održati takoðe na jezeru u Pelagiæevu u junu ove godine.
SRD "Klen" Banoviæi - Aktivni banoviæki ribolovci
Èlanovi Sportsko-ribolovnog društva Klen iz Banoviæa poznati su po
brojnim akcijama èiji je cilj ureðenje ovdašnjih jezera i rijeka, njihovom
obogaæivanju novim vrstama ribe te omasovljanje Društva novim èlanovima.
Izvedeno je nekoliko akcija na èišæenju jezera, a posebno na ureðenju obala.
Tako se prošlog vikenda izveli masovnu akciju na kojoj su se ureðivale obale
jezera, Breštica nadomak Banoviæa, a u planu je da narednih dana slièno urade i
na Ramiækom jezeru, te jezerima na kopovima Rudnika ali i rijeka koje protièu
kroz banoviæki kraj: Turija, Trešnjeva, Oskova...
Na akciji na jezeru Breštica odazvalo se stotinjak banoviækih ribara SRD Klen, a
akciju su podržali i brojni mještani nastanjeni blizu jezera.
U SRD Klen su nam kazali da æe se i ubuduæe organizovati sliène akcija kako bi
se stvorili još bolji uslovi za bavljenje sportskim ribolovom u banoviækom
kraju. Trebali napomenuti da su za svoje dosadašnje aktivnosti banovicki
riblovci dobili su brojna priznanja na kantonalnim i državnim takmièenjima.
Veliku pomoæ banoviækim ribolovcima pružaju i Opæina Banoviæi, opæinski naèelnik
Pašaga Avdiæ, te brojna privatna preduzeæa medu kojima je i Eliden.S.K.
Ribolovaèki ispiti u Livanjskom kantonu - Prvi diplomirani ribolovci
Èlanovi USR "Unac" iz Drvara
polagali ispit • Najstariji "diplomac" je 72-godišnji Milan Stevandiæ iz sela
Prekaje Udruženje
sportskih ribolovaca Unac u Drvaru osnovano je pedesetih godina prošlog
vijeka. Uvijek je bilo aktivno, iako nema baš dosta rijeka sa vodom preko cijele
godine. Koristi se svojim rijekom Unac, zatim kratkom, svega jedan kilometar
dugom, rjeèicom Bastašicom, te nešto dužom ali sa manje vode Gudajomi Visoèicom.
Prije tridesetak godina u selu Prekaji podignuto je vještaèko jezero Župica
površine 805.551 kvadratnih metara.
Odmah poslije rata obnovljen je rad USR Unac. O radu Udruženja,
uspjesima, neuspjesima, disciplini, krivolovu (kojeg je sve manje), prièali su
nam bivši predsjednik Milutin Lukaè, sadašnji Hrvoje Krivošiæ,
blagajnik Srðan Mariæ i riboèuvar Drago Sabiæ. Prošle godine u Udruženju je bilo 137 èlanova raznih uzrasta i nacionalne
strukture. Za ovu godinu tek se sada vrši upis i uplata èlanarine.
Disciplinovani èlanovi, na èelu sa Predsjedništvom USR Unac, prvi su se
na teritoriji Livanjskog kantona prijavili za polaganje ribolovaèkih ispita. Oni
su održani 9. marta, a pred komisiju koji su saèinjavali predsjednik Zeljko
Mišiæ, te èlanovi Samir Muhamedagiæ, Rifet Hadžihasanoviæ (svi iz
Sarajeva, kao predstavnici SSR-FBiH), Igor Gromiliæ iz Livna i Jakov
Pokrajèiæ iz Tomislav-Grada izašlo je 87 ribièa.
Od èlanova komisije saznali smo da su drvarski ribolovci ozbiljno shvatili
ispite, pripremali se i pokazali solidno znanje prilikom ispunjavanja testa u
slici i rijeèi.
Pohvalno je od ribolovaca što su bez pogovora prihvatili odreðenu visinu
èlanarine kao i plaæanje ispita, odvajajuæi od svojih usta 20 KM, iako su svi
povratnici i izbjeglice i to uglavnom nezaposleni, za razliku od nekih udruženja
koja su odbijala plaæati visinu èlanarine i plaæanje ispita iako su u daleko
boljoj materijalnoj situaciji.
Kada je predao svoj ispunjeni test najstariji po godinama, 72-godišnji bivši
penzionisani bivši milicioner Milan Stevandiæ iz sela Prekaje, reèe:
"Postao sam diplomirani ribolovac", nakon èega se u sali ugostiteljskog objekta
Rimini 22, gdje su se polagali isipti, zaorio gromoglasan smijeh.Nakon
završetka nastavilo se sa druženjem i prièama, zaorila se i pjesma kako to samo
znaju ribièi. H. G.
19.03.2007.U èetvrtak obilježavamo SVJETSKI DAN VODA - Voda za život!
NEW YORK - Više od
milijardu ljudi na Zemlji nema stalan pristup zdravoj vodi, pokazuju podatci
UN-a koji je razdoblje od 2005. do 2015. proglasio desetljeæem voda.
Potrebna nam je svima
Voda za piæe je jedina
namirnica koju koristi cjelokupno stanovništvo, i to bez obzira na geografski
položaj (otoèani/ kontinentalci), socioekonomski status (siromasi, bogataši),
vjeru i rasu, jer je potreba za vodom opæepoznata za normalno funkcioniranje
ljudskog organizma. Opæa
skupština UN-a je svojom rezolucijom A/RES/47/193 od 22. veljaèe 1993. odluèila
da se 22. ožujka svake godine obilježi kao Svjetski dan voda. To je bilo
svojevrsno upozorenje da je potrebno mijenjati ponašanje i odnos prema vodi i
aktivnije se ukljuèiti u njezinu zaštitu. Ideja se sastoji u tome da se na taj
dan, diljem svijeta, posebno skrene pozornost na probleme vezane uz vodu i vodne
resurse. Kako to nije bilo dovoljno, Deklaracijom od 22. ožujka 2003. na
Ministarskoj konferenciji UN-a razdoblje od 2005. do 2015. proglašavaju
meðunarodnim desetljeæem akcije pod nazivom "Voda za život", s njezinim poèetkom
na sam Svjetski dan voda, 22. ožujka 2005. Saznanja o ozbiljnošæu problema o
vodama prisutna su godinama. Prve važne preporuke bile su formulirane na
Konferenciji UN-a o vodama koja je održana 1977. u Mar del Plati (Argentina). I
drugi skupovi su se bavili problemima voda, kao što je Meðunarodna konferencija
o vodama i okolišu, koja je održana 1992. u Dublinu (Irska), kao i Konferencija
UN o okolišu i razvoju, koja je održana 1992. u Rio de Jeneiru (Brazil). Godine
1994. Komisija UN-a za održivi razvoj donijela je zakljuèak da je potrebna
opsežna procjena vodnih resursa slatkih voda ukljuèujuæi i buduæe potrebe za
vodama.
Ministarska deklaracija s Meðunarodne konferencije o pitkoj vodi (Bonn, 2001.)
apelira na jaèanje koordinacije aktivnosti unutar sustava UN-a glede pitanja
pitke vode. UNESCO-u je, u sustavu organizacije UN-a, dodijeljena vodeæa uloga.
19.03.2007.Akcija Osloboðenja - Da Neretvu ne presuše.
Meðunarodni dan borbe protiv brana ◙ Prije deset
godina usvojena je Deklaracija iz Kuritibe za zabranu izgradnje velikih brana ◙
Šta ne valja u ovoj vrsti "osvjetljavanja boljega života"?
Ovih
se dana navršilo punih deset godina od usvajanja Deklaracije iz Kuritibe
(Brazil) nazvane još i Potvrda prava na život i sredstava za život ljudi
afektiranim velikim branama. Deklaracija je usvojena na Prvom meðunarodnom
sastanku ljudi ugroženih branama u Kuritibi, 14. marta 1997. godine. U završnom
dijelu Deklaracije je reèeno: "Da bismo ojaèali svoj pokret izgraditi æemo i
ojaèati regionalne i meðunarodne mreže. Da bismo simbolizirali svoje rastuæe
jedinstvo proglašavamo da æe od sada 14. mart biti Meðunarodni dan borbi
protiv brana i borbi za rijeke, vode i život". Kao i obièno, prvi su se i na ovu temu javili iz Ekološkog udruženja, sada
veæ prepoznatljiva imena i van njihova grada, Zeleni Neretva iz Konjica,
preporuèujuæi mi da se i ovime zabavim. Naravno, zahvaljujem, i uz njihovu
pomoæ, nešto æe se više na ovome mjestu èuti o reèenoj Deklaraciji.
Svjetski ekološki pokret zbog ogromne destrukcije velikih brana na ekosisteme
rijeka uvijek je isticao i društvenu nepravdu koje velike brane i akumulacije
donose lokalnoj zajednici i naroèito ugroženom stanovništvu. Zbog toga a i
solidarnosti sa unesreæenim stanovništvom ekolozi ovaj dan obilježavaju i kao
svoj, jaèajuæi time svoj otpor destruktivnim branama. Svi poznati ponori Važno je još jednom podsjetiti na odredbe Deklaracije, posebno ove: "Mi,
ljudi iz 20 zemalja okupljeni u Curitibi, predstavljajuæi organizacije ljudi
ošteæenih branama i oponenata destruktivnim branama, podijelili smo iskustva
gubitaka koje smo pretrpjeli i prijetnji s kojima smo se suoèavali zbog brana...
Svugdje brane prisiljavaju ljude da napuštaju svoje domove, preplavljuju plodna
polja, šume i sveta mjesta, uništavaju ribarstvo i isporuku èiste vode te
izazivaju socijalne i kulturne dezintegracije i ekonomska osiromašenja naših
zajednica... Uvijek i svugdje postoji široki ponor izmeðu ekonomskih i
socijalnih dobiti koje su graditelji brana obeæali i realnosti koja se dogaða
nakon što je brana sagraðena. Brane skoro uvijek koštaju više nego što je
planirano, èak i prije ukljuèivanja okolišnih i socijalnih troškova. Brane daju
manje energije i navodnjavaju manje zemlje nego što se obeæava.
One èine poplave još destruktivnijim... Mi se borimo protiv sliènih interesa
moænika, istih meðunarodnih zajmodavaca, istih kompanija graditelja i
isporuèilaca opreme, istih inžinjera i okolinskih konsultanata, i istih
korporacija umiješanih u teške subvencione energetsko - intenzivne industrije...
Svugdje su ljudi koji najviše ispaštaju zbog brana iskljuèeni iz donošenja
odluka. Umjesto toga odluke donose tehnokrate, politièka i poslovna elita koja
poveæava sopstvenu moæ i bogatstvo gradeæi brane... Potrebno je i moguæe
privesti kraju eru destruktivnih brana. I moguæe je implementirati alternativne
naèine osiguravanja energije i upravljanje èistim vodama koji su pravièni,
održivi i efektivni. Da bi se ovo dogodilo zahtijevamo pravu demokratiju koja
ukljuèuje uèešæe javnosti i transparentnost u razvoju i implementaciji politika
energije i voda, zajedno sa decentralizacijom politièke moæi i osnažavanjem
lokalnih zajednica. Mi moramo smanjiti nejednakost putem mjera koje ukljuèuju
pravièan pristup zemlji... Mi takoðer, insistiramo na neotuðivom pravu zajednice
da kontrolira upravljanje svim vodama, zemljom, šumama i drugim resursima i na
pravu svake osobe na zdravu okolinu... Mi moramo uèiniti napredak gdje ljudska
biæa nisu više reducirana na iskljuèivu logiku tržišta gdje je jedina vrijednost
roba i jedini cilj profit... Mi æemo se protiviti izgradnji svake brane koju
nisu odobrili ošteæeni ljudi nakon transparentnog i participativnog donošenja
odluka... Mi tražimo pregovore o šteti sa milionima ljudi èija su sredstva za
život veæ ugrožena zbog brana... Mi tražimo da budu poduzete akcije na
restauraciji okoliša ošteæenim branama èak i ako ovo zahtijeva ukljanjanje
brana... Tražimo da se implementiraju politike o energiji i èistim vodama te na
taj naèin ohrabre korištenja održivih i prihvatljivih tehnologija i prakse
upravljanja, koristeæi doprinose i moderne nauke te tradicionalnih znanja....
Razotkrili smo korupciju, laži i lažna obeæanja industrije brana... Mi se
obavezujemo intenziviranju borbe protiv rušilaèkih brana. Od sela Indije,
Brazila i Lesota, do kancelarija upravnih odbora Vašingtona, Tokija i Londona,
prisilit æemo graditelje brana da prihvate naše zahtjeve... " Šta uradi Jablanica Poslije
desetine hiljada izgraðenih brana, a meðu njima visoko destruktivnih za
hidroelektrane, poslije 80 miliona iseljenih i 400 hiljada km2
potopljene zemlje ovakva Deklaracija je i oèekivana. Ni na ovim našim prostorima
nismo pošteðeni takvih destruktivnih projekata velikih brana, izgraðenih, ali i
planiranih, podsjeæaju Zeleni. Prije punih 50 godina pušten je u pogon i
posljednji agregat hidroelektrane Jablanica, tako slavljenog i hvaljenog
prvijenca druge Jugoslavije. Široku i plodnu dolinu Neretve od Konjica do ušæa
Rame ispunila je voda jablanièke akumulacije, što je rezultiralo prisilnim
egzodusom oko 5 hiljada stanovnika kojima je zauzeto i oteto ponuðena nemoralno
niska naknada koju mnogi nisu nikada ni naplatili. Uz obale nove akumulacije i
okruženja ostao je još najmanje dvostruko veæi broj ljudi od iseljenih. Ljudi
koji su izgubili zemlju, radna mjesta, bez
puteva i perspektive. I tada su graditelji obeæavali i lagali.I danas kada se
pedeset godina poslije nazire realizacija
nekih davno obeæanih projekata kao što je izgradnja jedinog mosta od sedam
obeæanih mnogi su spremni da likuju i dijele hvalospjeve. A fabrika struje
desetine godina ostvaruje ekstra profit koji najveæim dijelom završava daleko od
unesreæenog afektiranog stanovništva. Neka nam to bude opomena i oprez pri
svakom novom projektu izgradnje velikih brana, opominju iz Udruge Zeleni
Neretva. Put se samo popravlja Najprije sam, prije koji dan, dobio "poziv na
uzbunu" od Adi ja Porobiæa iz Udurge za zaštitu Rakitnice, koji piše kako
su pripreme za izgradnju brana na gornjem toku Neretve (Glavatièevo) veæ poèele!
Naime, put od Ladanice do Glavatièeva odjednom je oživio bagerima, kamionima,
radnicima. Treba vikati protiv na sve strane, zavapio je ekolog Adi. No,
ispostavilo se kako se ovaj put ipak radi tek da ga se sredi i uredi za
saobraæaj na ovoj dionici a za potrebe lokalnog stanovništva i turista(?). Još
æe se o ovome èuti... Trn u oku Krajem marta državna æe televizija (BHT1)
emitirati, film o vodi, Neretvi i vlasti. Njegov autor i režiser, poznati tv
autor i još poznatiji kao zaštitar prirode, Dinno Kassalo, ga je naslovio
kao Trn u oku. Film govori o vodi i nedogovornoj vlasti. Kassalo njime
pokušava probuditi svijest i odgovornost prema onome što smo samo naslijedili od
predaka i moramo isto to ostaviti svojim nasljednicima i generacijama koje
dolaze.
Piše: Ramo Kolar
Fotosi: Lola Kasstelo
19.03.2007.Trebinjski izviðaèi pokrenuli akciju zaštite posebne životinje
u rijekama
Neka vidra ostane naš
komšija
Rijetke su rijeke i
gradovi u Evropi koji se mogu pohvaliti da za svog stanovnika imaju vidru, pa
treba sve da uèinimo da Trebišnjica i Trebinje ostanu medu njima, kaže Nebojša
Ratkoviæ, starješina trebinjskih izviðaèa.
Odred izviðaèa Trebinje nedavno je pokrenuo akciju "Saèuvajmo vidru u
Trebišnjici", a rijeè je o borbi ne samo za opstanak te životinje u rijeci
Trebišnjici i njenim pritokama, veè i o borbi za èistoæu samih rijeka.
"Štiteæi vidru, štitimo rijeku Trebišnjicu i njenu pritoku Sušicu, èiji kvalitet
vode je još na zavidnom nivou, ali se ugrožava nekontrolisanim bacanjem otpada
na njihove obale. Ovaj problem je naroèito izražen u naselju Lastva, jer nije
organizovan odvoz smeæa", prièa Ratkoviæ.
Drugi problem je magistralni pravac Trebinje - Nikšiæ, èiji jedan dio ide uz
samu rijeku, uz koju se na proširenjima uz put stvaraju divlje deponije smeæa.
"Smeæe se baca i na Graniènom prelazu Klobuk, izmeðu BiH i Crne Gore, ali se
ovaj dio i èisti, pa smo nedavno mi iz Odreda izviðaèa i pripadnici DGS-a
organizovali takvu jednu akciju", dodaje Ratkoviæ.
S obzirom da sva ova voda èini izvorište Vrelo oko, s kojeg se èitavo Trebinje
napaja vodom, nesavjesnim postupanjem bi moglo doæi do pogoršanja stanja
kvaliteta dragocjene teènosti.
Vidra, meðutim, više od èovjeka traži èistu vodu, hrani se rakovima, insektima i
ribom, a svoja gnijezda pravi i do nekoliko stotina metara udaljenosti od
rijeke.
"Ova životinja najviše živi u potocima i pritokama Trebišnjice, kakva je rijeka
Sušica u Lastvi i njena pritoka Mirotinka, ali je nemali broj puta viðena i u
podnožju brane Granèarevo i oko potoka nadomak naselja Lastva", kaže Ratkoviæ.
U Odredu izviðaèa istièu da je "vidra naš komšija" i da æe se potruditi da to i
dalje tako ostane, pa su u cilju njene zaštite izdali i afišu, a ukoliko budu u
moguænosti, pripremiæe i kratki film o tome.
Osnovne karakteristike vidre su da živi kao samac, plaha je i prema ljudima
suzdržljiva, aktivna je uglavnom u sumrak i noæu, a prelazi veliku udaljenost
tokom lova i živi u jazbini uz obalu, sa izlazom na vodu. Vidra u Trebinju je
nedavno viðena izmeðu dva mosta u samom gradu, a nedavno su izviðaèi pronašli i
jednog uginulog mužjaka vidre, što je takode nesumnjiv dokaz o njenom postojanju
na Trebišnjici.Buduæi da je za vidru najveæi neprijatelj èovjek, odnosno
zagaðenje njenog staništa, izviðaèi su bili ti koji su su prvi alarmirali grad
kada se poèetkom februara na Trebišnjici pojavila velika masna mrlja.
"Ekološki ukaljana Trebišnjica predstavlja opasnost za ljude i za životinjski,
kao i za biljni svijet. Ne samo da je opasno, nego je i ružno vidjeti da ulje
pluta Trebišnjicom. Osim vidre, imamo bogat riblji fond, gnjurce, èaplje, divlje
patke, a opstanak svega toga zavisi samo od nas", kaže Ratkoviæ.On navodi da su
na poèetku ribolovne sezone svim ribarima i ljubiteljima prirode podijeljene
afiše i pozivi da se èuva rijeka Trebišnjica i njena okolina.U Odredu izviðaèa
kažu da podaci koje dobijaju iz preduzeæa Hidroelektrane na Trebišnjici govore
da je voda u rijeci Trebišnjici èista, ali su, istièu, svjesni i èinjenice da iz
dana u dan ima sve više njenih zagaðivaèa.Takode, i nemaran odnos èovjeka je
velika prijetnja životinjskom svijetu.
Trebinjski izviðaèi kažu da su otvorili i lokalni volonterski servis, u kome bi
dobrovoljnim radom Trebinjci dali svoj doprinos, izmeðu ostalog, i u ovom
segmenti življenja.Dobili su saglasnost od Hidroelektrana na Trebišnjici da na
njihovom prostoru izgrade omladinski ekološki centar koji æe biti u Lastvi.
Takode, nastavljaju i s organizacijom sportsko-rekreativnih manifestacija u
cilju promovisanja zdravog života.
19.03.2007.Foèa
Èišæenje obala Drine uoèi prvenstva u raftingu
FOÈA
- U susret Otvorenom prvenstvu BiH u raftingu, koje æe se u Foèi održati od 30.
marta do 1. aprila, juèe je poèela akcija èišæenja obala Æehotine, Drine i
rafting staze.
U akciji èišæenja uèestvuju rafting klubovi "Encijan", "Drina-Tara" i "Branko",
te ekipe KP "Komunalaca". U sklopu priprema za predstojeæe prvenstvo na Gradskom
stadionu biæe napravljen improvizovani kamp za smještaj takmièara.
Na prvenstvu æe uèestvovati takmièari iz BiH, Crne Gore, Srbije, Hrvatske,
Slovenije i Èeške, a takmièiæe se u dvije discipline - slalom i hed hed.
Organizator takmièenja je opština Foèa, a Ministarstvo porodice, omladine i
sporta RS snosiæe troškove prvenstva, èiji predraèun iznosi oko 13.000 KM.
D.Vu.
17.03.2007.Polaznici "Male škole ribolova" u Zemaljskom Muzeju
Nedavno
su, u sklopu projekta "Mala škola sportskog ribolova" a u organizaciji USR
"Sarajevo 1906" iz Sarajeva, polaznici ove škole bili u posjeti Zemaljskom Muzeju. Težište ove
posjete je trebalo biti na ihtiološkom odjelu muzeja, no isti nije u funkciji i
preparati još nisu izloženi u adekvatnom prostoru.Uprkos tome, mali ribari su
bili i više nego zadovoljni, mnoštvo drugih exponata im je bilo isto tako
zanimljivo i akustiène prostorije su odjekivale od njihovih glasova.
Instruktori su se našli u novoj ulozi - iskusni ribari su se morali uživjeti
u ulogu kustosa i objašnjavati izložene eksponate (sreæom, svi eksponati su
imali ploèice sa osnovnim opisom
).
Posjeta muzeju je veæini malih ribara bila prvi susret sa prirodnim izgledom
mnogih životinjskih vrsta koje su do sada mogli vidjeti samo na TV
ekranima.Jedan lijep potez organizatora "Male škole ribolova" koji u narednom
periodu planiraju, osim još teoretske obuke, i praktièni dio koji æe, po
sadašnjim planovima, biti proveden negdje uz rijeku Drinu. Bistro, mali ribari!
16.03.2007.UPOZORENJE RIBOLOVACA(SAN)
U Neretvi ugrožena pastrmka
Ako
se u najskorije vrijeme ništa ne preduzme, mekousna pastrmka u rijeci Neretvi æe
biti istrijebljena. Ovo upozorenje uputili su mostarski ribolovci koji istièu da
se na posljednji tender za poribljavanje ovom endemskom neretvanskom vrstom ribe
niko nije javio.
Izlovu ove vrste pastrmke znatno su doprinijeli i krivolovci, posebno u vrijeme
mriještenja kada je ribolov zabranjen.U Neretvi je ostao vrlo mali broj matiènih
primjeraka mekousne pastrmke i nadležni moraju hitno reagovati inaèe æe ova
vrsta ribe za sva vremena biti izgubljena - kažu ribolovci.
15.03.2007.ODRŽANA IZBORNA SKUPŠTINA SRS SBK
U
nedelju 11.03.2007 godine sa poèetkom u 11 sati u prostorijama Lovaèkog
doma Kiseljak održana je Izvještajno-Izborna Skupština sportsko ribolovnog
saveza SREDNJE BOSANSKOG KANTONA. Obiman dnevni red i prisustvo veæine delegata
iz društava (nisu bili predstavnici Jajca, Fojnice i Uskoplja) doprinjeli su
po pojedinim toèkama dnevnog reda vodila vrlo žuèna rasprava. Posebno se
raspravljalo o opstrukciji svih zajednièkih akcija koje vodi SRS SBK od strane
SRD Jajce. Navedeno društvo je praktièki formalno veæ par godina èlan SRS SBK,
ne poštuju Statut i sporazum o udruživanju s SRS SBK ili to rade samo kada im
to odgovara (poribljavanje i razne benificije).Raspravljalo se o polaganju
ribarskog ispita (cijena za stare ribolovce 7 KM), cijenama ribolovnica,
riboèuvarskoj službi, takmièenjima u 2007 god itd.
Sportsko ribolovna društva SBK dobila su vode na upravljanje i oèekuje ih izrada
Ribolovne osnove, za što je veæinu sredstava osiguralo kantonalno
Ministarstvo vodoprivrede i šumarstva.Izvještaj o radu, te Plan i program rada
za 2007 godinu su jednoglasno usvojeni..Pošto je nesavjesnim poslovanjem SRS SBK
doveden u situaciju da mu je žiro raèun blokiran, zakljuèeno je da se protiv
dosadašnjeg Predsjednika upravnog odbora Miroslava Pavloviæa pokrene krivièna
prijava i zatraži odgovornost za prièinjenu štetu SRS SBK. Na kraju izabrano je novo rukovodstvo i to:
Za predsjednika Skupštine izabran je Tadija Šugiæ iz Dobretiæa, za zamjenika
Faruk Puhaloviæ, Travnik Za predsjednika Upravnog odbora izabran je Mirko Viciæ iz Kiseljaka, za
zamjenika Dino Koloniæ, Novi Travnik.
Za sekretara je izabran Milorad Æuriæiæ, Novi Travnik. U Nadzorni odbor izabrani su; Ivica Pecirep, Fojnica, Letiæ Mesud, Donji
Vakuf i Šariæ Novak iz Viteza.
U Takmièarsku komisiju izabrani su; Armin Plivèiæ, Donji Vakuf, Tomièiæ
Ivica i Ðenan Mahmutbegoviæ, Bugojno, U komisiju za poribljavanje izabrani su Ðeno Duriæ Fojnica, Boškiæ
Slavko, Uskoplje-G.Vakuf i Branko Šakiæ Vitez..
Na kraju sjednice delegati su informirani o stanju priprema i organizaciji 27.
SKP 2007 ,u sportskom ribolovu i zamoljeni da podrže ovu najveæu ribolovnu
manifestaciju, te da u svojim društvima rade na promociji svjetskog prvenstva.MARCEL
KUÈINSKI
14.03.2007. Nacrt BILTENA br.1
Takmièarske Komisije SRS BiH za 2007. godinu.
Iz
Sportsko ribolovnog Saveza, taènije, gospodina Marcela Kuèinskog je stigao mail
sa nacrtom Biltena br.1 Takmièarske komisije SRS BiH za 2007 godinu u kom su
dati svi relevantni podaci vezani za takmièenja po ligama kao što su: mjesta
takmièenja, spisak sudija, delegata i takmièara koji su ostvarili plasman za
pojedinu ligu i kategoriju u 2007 godinu....
Pošto se radi o Nacrtu dokumenta, Takmièarska komisija poziva takmièare i ekipe
da do 01.04.2007 godine daju eventualne primjedbe i sugestije, jer se poslije
tog roka neæe uvažavati nikakve izmjene.
Upravni odbor SRS BiH æe takoðer na sjednici razmatrati Program takmièenja dat u
BILTENU 1, razrješiti pitanje staze za "fly fishing" u Ribniku koja je za
sada sporna za održavanje takmièenja.
Pozivam vas da pogledate nacrte biltena i u datom roku prosljedite eventualne
primjedbe i sugestije na
srsbih@bih.net.ba ili
marcelkucinski@yahho.com Preuzmi Bilten
br.1
14.03.2007. I ribolovci moraju na popravni ispit
(Dnevni list)
"Mislim da je ovo netko smislio kako bi uzeo novac od
ribolovaca", smatra ribar Zijad Hasanèiæ • Stari miljenici rijeka nezadovoljni
novim zakonom i njegovom provedbom
SANSKI
MOST
-
Protekli vikend u Sanskom Mostu je organizirano polaganje ribolovnog ispita,
koji su polagala 52 sanska ribolovca.Prema rijeèima predsjednika sanskog Saveza
ribolovaca Fikreta Kurtoviæa, radi se o provedbi novih elemenata zakona o
slatkovodnom ribarstvu koji je prošle godine usvojen na razini Federacije.
Ribolovci su polagali pismeni ispit te odgovarali na pitanja koja su se odnosila
na poznavanje rijeènih vodotoka, života i anatomije riba, ekologije, te
zakonskih odredbi koje se odnose na ribolovstvo. Za polaganje ispita svaki od
novih èlanova je morao uplatiti dvadeset maraka, a rezultati ispita, koje
ocjenjuje ta komisija, sastavljena od predstavnika nadležnog županijskog
ministarstva te udruge ribolovaca, objavljuju se naknadno.
Ribolovci koji ispite ne polože s uspjehom neæe moæi dobiti ribolovnu dozvolu i
bit æe upuæeni na popravni ispit. Takav naèin dobivanja dozvole izazvao je
nezadovoljstvo kod odreðenog broja ribolovaca.
Zijad Hasanèiæ je istaknuo kako se gotovo cijeli životni vijek bavi ribolovom te
da mu nitko nikada nije tražio nikakav certifikat. "Mislim da je to netko
smislio kako bi uzeo novce od ribolovaca", smatra Hastaèiæ, a njegovo mišljenje
dijele i ostali ribolovci.
Rusmir Karat
14.03.2007.Nezaboravno druženje ribara iz BiH i Evrope(www.glassrpske.com)
Najsreæniji meðu iskusnim vukovima bio je Benjamin
Alagiæ iz Sarajeva koji je na posebnom reviru Izvor ulovio potoènu pastrmku od
65 centimetra
RIJEKA Ribnik, bogata plemenitom ribom privukla je proteklog vikenda više od
dvije stotine ribolovaca na otvorenju sezone lova na pastrmku. Na Ribniku se
lovi samo "flaj fišing" tehnikom, odnosno mahaèem sa jednom muvom, bez otezanja.
Na prekrasnim terenima Ribnika okupila se ribolovna elita Evrope.Upravnik voda
Ribnika Goran Vukoviæ rekao je da su na otvaranje ribolovne sezone došli
ribolovci po pozivu iz svih krajeva bivše Jugoslavije, Maðarske, Èeške....
- Sve je proteklo u najboljem redu - zadovoljan je Vukoviæ i dodaje da je na
vodi bilo više od dvjesta ribara i lovilo se s manje ili više uspjeha. Za
razliku od prošlih sezona, od ove sezone obavezna je upotreba meredova prilikom
vaðenja ribe.Dozvoljen ulov je pet pastrmki dnevno dužine od 25 do 45
centimetara ili jedne duže od 45 centimetara. Sva ulovljena riba se pušta.
Najsreæniji meðu iskusnim vukovima bio je Benjamin Alagiæ iz Sarajeva koji je
na posebnom reviru Izvor ulovio je potoènu pastrmku od 65 centimetra.
Benjamin kaže da je u trenutku padanja na vodu strimera, pastrmka žestoko
udarila. Borba s kapitalnim ulovom odvijala se uz savjete starijih i iskusnijih
ribolovaca koji su uz mezu i piæe savjetovali i bodrili Benjamina. Za njega je
ovo bio neopisiv dogaðaj. Inaèe, na Ribniku nije prvi put i za ove vode ima
samo rijeèi hvale.
Bobo Jovanoviæ, akademski slikar i zaljubljenik u flaj fišing iz Novog Sada na
Ribnik je došao sa društvom.
- Riba radi i ima je duž cijele rijeke Ribnika, doduše u ovom gornjem toku ima
krupnijih primjeraka, koji su i borbeniji. To je pravi izvor adrenalina za
ribolovce, kaže Jovanoviæ i dodaje da je ipak najbitnije druženje i susret s
starim prijateljima.
Za Draška Matavulja iz Banje Luke rijeka Ribnik se ne može porediti ni sa èim
sliènim, jer je ova voda sama za sebe nešto posebno.
U poslijepodnevnim èasovima nebo nad Ribnikom se naoblaèio i poèeo je da duva i
vjetar. To je bio dovoljan razlog za rozoèarenje iskusnog ribara Mile Kerkeza
iz Banje Luke.
- Svrbili su me dlanovi dva mjeseca, a sad kad sam došao rijeka nije za ribolov-
kaže Kerkez i dodaje:- Voda je u porastu, vrijeme je takvo kao da se sprema
kiša, barometarski pritisak opada, riba se zalijepila za dno. Iako od ribarenja
nema ništa, vrijeme æu iskoristiti za druženje sa ribarima. Inaèe Kerkez se
aktivno bavi vezanjem muva, uèestvuje na takmièenjima, kako evropskim tako i
svjetskim, i ima zapažene rezultate.
Da bi na vodi proteklo sve kako treba budnim okom to prate èetiri riboèuvara.
Jovica Dumanoviæ kaže da dan protièe bez problema i da svi ribari na vodi love
po pravilima. Ali bez obzira na to njih èetvorica imaju pune ruke posla, jer se
u svojstvu domaæina trude da budu na usluzi ribarima ako se za to ukaže
prilika.
I dok ribari uživaju u svom hobiju na vodama Ribnika za to vrijeme poznati lovac
i kuvar Makso iz Banje Luke brine se da ribari ne ostanu gladni. Za oko 300 njih
spremio je lovaèku i riblju èorbu, pasulj, specijalitet štuku sa kajmakom ispod
saèa, donesena iz Gradiške. Pored ovoga ribari su se sladili jagnjeæim, jareæim
i praseæim peèenjem.Naime, ovo je druga godina od kada je banjaluèka "LTG
kompani" koncesionar na svih 5.363 metara toka rijeke Ribnik. Njen vlasnik
Goran Taliæ, i sam zaljubljenik u ribnièke vode, svoja obeæanja ispunjava.
Kompanija je u Velijama, uz samu obalu Ribnika napravila luksuzne bungalove u
kojima može smjestiti trideset turista.
- Mušièarenje je jedan od najskupljih sportova na svijetu. Ono što on donosi
mještanima Ribnika je veliko ulaganje "LTG kompanije" u smislu izgradnje
smještaja, poribljavanja, poboljšanja uslova za dolazak stranih turista na
rijeku Ribnik - kaže Taliæ. Pored "LTG kompanije" i lokalno stanovništvo
Ribnika se sve više ukljuèuje u sigurne poèete ribolovnog turizma na ovim
prostorima.
Takav primjer su Gojko Kaurin i Milenko Krajcer, njihove porodice rade na
turistièkom angažmanu, odnosno izdaju svoje kapacitete za smješaj ribolovaca.
Vesna KEVAC (Snimio Hadži-Dušan BORKOVIÆ)
14.03.2007.Hoæe li nestati nekadašnje „bosansko
more"(Avaz) Umjesto turista, sada na modrac dolaze
pjevaljke • Ljudski nemar kriv što je jezero zagaðeno • Hoæe li se opet
govoriti „pravac Modrac"
Ljudski
nemar glavni je krivac što je sada veæ bivše „bosansko more", jezero Modrac,
palo u zaborav, posebno zbog zagaðenosti. Prošla su vremena kada je naèelnik
Lukavca Sejad Hasanhodžiæ pred kamerama iz Modraca pio vodu... I novinarske
regate, kanu takmièenja, jedrilièari... sve je prošlost. Sve to je zamijenio
noæni život uz folk zvijezde i nezaustavljiva gradnja ugostiteljskih objekata.
Ipak, na Modracu nije baš sve crno kako izgleda. Za to su se pobrinuli
entuzijasti koji æe 22. marta, na Svjetski dan voda, doæi i oèistiti obale
jezera.
- Mi smo još u ratu 1994. godine poèeli ureðivati plažu od dva kilometra i
uspjeli. Stvorili smo tada turistièko èudo. Svi putevi su vodili ka Modracu.
Zato ga neæemo ni danas dati -kaže Bego Mujkiæ,
nekadašnji drugi èovjek
u lukavaèkoj opæinskoj
vlasti.
Da se u Lukavcu ne predaju, govori i Sajam turizma, lova i ribolova. Opet æe se
kao prije desetak godina govoriti „pravac Modrac", kaže direktor Sajma Izet
Nuhanoviæ.
Ugostiteljski objekt „Plaža" poznat je u cijeloj regiji kao mjesto gdje su
gostovale najpoznatije zvijezde. A do nje nièu objekti kao gljive poslije
kiše...H. ÈALIÆ
14.03.2007. Festival podvodnog filma (Veèernji list)
PANÈEVO
- U Panèevu æe od 19. do 24. ožujka biti održan 4.
meðunarodni festival podvodnog filma, praæen Meðunarodnom izložbom podvodne
fotografije. Manifestacije æe biti održane u povodu 22. ožujka, Svjetskog dana
voda, a pod geslom "Neka nam vode budu èiste". Bit æe prikazano osam filmova iz
Srbije, Hrvatske, Švicarske i Francuske, od kojih neki spadaju u sam svjetski
vrh. Osnovna ideja ovih manifestacija jest da se kod publike probudi ekološka
svijest o potrebi oèuvanja èistoæe voda i biljnog i životinjskog svijeta u
njima.
13.03.2007.USR "Krušnica" Bosanska
Krupa - Otvor na pastrmku Mail koji je stigao iz USR "Krušnica" iz
Bosanske Krupe o otvaranju sezone u Bosanskoj Krupi i reagovanje na tekst izašao
u Osloboðenju 12.03.2007.
Pozdrav sa UNE! Dok svi drugi šalju slike
kako roštiljaju i kažu da riba nije radila, mi sa Une, taènije, iz Udruženja
"Krušnica" - Bosanska Krupa smo u isto vrijeme i uživali kraj vode, ali malo i
lovili, pa zbog tog "lovili", šaljem par slika i sa ulovima.
Kapitalne pastrmke ulovio je Hadžiæ Edin, dužine: 65 cm , i 50 cm Bravo i
bistro, Edo!
Drugi Hadžiæ zvani Roša sa ulovom od 3
lijepa primjerka.
Dokazalo se što tvrdimo - u Bosanskoj Krupi, dijelu Une kojim gazduje USR
"Krušnica" ima jako mnogo krupnih primjeraka.Nema ribolvca koji je bio na vodi
a da nije ulovio.
Uporan rad upravnog odbora na èelu sa predsjednikom Nijazom Tatareviæem je
dao rezultate, iako iskljuèivo svojim sredstvima od èlanarine i donacijama
prijatelja društva poribljavamo svake godine.
Do sada smo, od 1996.godine poribili sa 150000
komada 6-mjeseène mlaði, a prošle godine smo poribili i sa 2200 komada
jednogodišnjih lipljena dužine od 15-17 cm.
Na afirmativni tekst iz Oslobodjenja o gospodinu Midhatu Midžiæu, mi bi imali par stvari reæi koje bi bile
negacijske, a koje su potkrijepljene èinjenicama (tekst
iz Osloboðenja na koji se odnosi ovaj dio maila se nalazi ispod ovog-S.K.)
Udruženje "Krušnica" je pokradena od strane
presjednika udruženja "UNA" iz Bihaæa u visini od 20000 KM, a evo i kako.
Gospodin Midžiæ je bio predsjednik kantonalnog Saveza te je ukinuo žiro raèun
tog istog Saveza, a kad je pravio ugovor sa Elektroprivredom za uplatu
sredstava koje je Elektroprivreda dužna svake godine uplatiti, "podmetnuo" je
žiro raèun USR "UNA", tako da su pare išle samo na njihov raèun.
Zakon kaže: "Ako udruženje ima centralu na vodi
kojom ono upravlja, Elektroprivreda je dužna platiti štetu u visini 0,005 feniga
po protoku 1³m. vode. Za centralu na rijeci Krušnici to
godisnje iznosi oko 5000 KM.
Na naš upit Elekroprivredi o raspodjeli sredstava, došao je odgovor od direktora
gos. ENVERA KRESE da je gos. Midžiæ dužan prebaciti svake godine 5000 KM.
Na žalost, gos Midžiæ je sebi uzeo za pravo da raspolaže tim novcem, a danas,
jednom udruženju èiji je godišnji budžet 18000 KM, za 4 godine uzeti 20000 KM
nije mala stvar.
Mi smo sudu predali tužbu prije dvije godine, i do danas nije održano ni prvo
roèište te se pitamo ko je i tu umješao svoje prste i kome je interes da se ne
kažnjavaju malverzacije i samovolja. Ovo
je napisano da bi se èula i druga strana medalje, da i na ovaj naèin pokušamo
izganjati našu i jedinu istinu, nadajuæi se da æemo ovim ubrzati i
pravdu.Žalosno je da je u to vrijeme, kada je gosp. Midžiæ oštetio naše
Udruženje, da li u liènu korist, ili u korist matiènog Udruženja - to æe
dokazati sud, isti bio predsjednik Sportsko ribolovnog Saveza Federacije Bosne i
Hercegovine!?!?!?
Sav taj novac je namjenjen za poribljavanje voda, te bi time one, iako na našem
podruèju jako bogate ribom, bile još bogatije i atraktivnije ne samo
bosansko-hercegovaèkim ribolovcima, nego i stranim turistima kojih je sve više i
gdje postajemo jako interesantna ribolovno-turistièka destinacija.Konkretno
mjesto koje je u planu za poribljavanje a koje mislimo napraviti kao posebni
revir je rijeka Krušnica.Nadamo se da æemo iduæe godine, izvještavajuæi o otvoru
ribolovne sezone na tom novom reviru, izvjestiti vas i da smo ovim gore
pomenutim sredstvima, revir "Krušnica" i poribili.BISTRO!
USR "Krušnica" Bosanska Krupa.
13.03.2007. Osloboðenje - "Lov i ribolov" -
Priprema: Alija Pušina
Midhat Midžiæ - ribolovaèki entuzijasta
Una i ribolov u srcu Jedan
od najaktivnijih ribolovaca i robolovaèkih radnika u Bihaæu, svakako, je i
Midhat Midžiæ, predsjednik Sportsko-ribolovnog društva Una iz Bihaæa.
Povodom Dana oslobaðanja Bihaæa Midžiæ je nedavno dobio visoko priznanje Grada,
i to je bila prilika da sa njim porazgovaramo i o ribolovaèkom sportu.
- Kako je i kad poèeo Vaš ribolov? - bilo je naše prvo pitanje.
"Ribolovom se bavim od svoje devete godine, taènije od 1955, jer sam roðen kraj
Une i naravno to je imalo uticaja. Uèestvovao sam u svim ribolovaèkim i
ekološkim takmièenjima i aktivnostima u ovom kraju i veliku zahvalnost za
uspjehe u toj aktivnosti dugujem i pokojnom Bošku Marjanoviæu. Trenutno
sam predsjednik SRD Una i zajedno sa Upravnim odborom i mnogobrojnim
ekološkim društvima u Krajini uèestvujem u akcijama zaštite Une i njene
okoline."
- Koji su vaši najveæi ribolovaèki ulovi?
"Potoèna pastrmka od 7,5 kg i mladica od 14,5 kg."
- Dosadašnja priznanja - bilo je naše pitanje na kraju razgovora.
"Priznanje Zlatna udica od strane SRD Una 1995. godine, kao i
izbor za predsjednika SSRFBiH, a trenutno sam njegov potpredsjednik" -rekao je
Midžiæ.
Valja napomenuti da je Midhat Midžiæ dao veliki doprinos u objedinjavanje
entitetskih ribolovaèkih saveza i stvaranje krovnog saveza za cijelu BiH,
da svoja iskustva rado i stalno izmjenjuje sa mlaðim ribolovcima i ekolozima i
da zahvaljujuæi takvim aktivnostima danas sportski ribolovci i ekolozi imaju
punu podršku svih gradskih i kantonalnih organa.
F. P.
Ribolovni revir Klokot - Otvorena sezona Više
od 50 ribolovaca iz Èeške, Slovenija, Hrvatske, te èlanova lokalnih udruženja,
okupilo se u posebnom ribolovnom reviru Klokot na otvaranju ribolovne sezone.
Lovilo se po sistemu uhvati i pusti. Meðu uèesnicima bio je i Karel Krotka, strastveni ribiolovac iz
Èeške, koji veæ devet godina dolazi na premijerno takmièenje sezone. Krotka je
veliki zaljubljenik Une i njenih pritoka, posebno prelijepih vodopada Klokota, i
sigurno je jedan od najboljih promotora prirodnih ljepota ovoga kraja, o èemu
èesto prièa svojim kolegama u Èeškoj.
F. P.
USRD Jelah - Tešanj - Škola ribarenja za najmlaðe Raznovrsne
su aktivnosti koje preko cijele godine provode èlanovi Udruženja
sportsko-ribolovnog društva Jelah - Tešanj. Osim poribljavanja rijeke Usore,
èišæenja njenih obala, ureðenja ribarske staze u Jelahu, ribolovci veliku pažnju
posveæuju i najmlaðima, koji su odluèili da svoje slobodno vrijeme provedu kraj
rijeka. Predsjednik Udruženja Hilmija Širbegoviæ nas je upoznao da æe i
ove godine organizirati Školu za najmlaðe kategorije ribolovaca. To se, kako
tvrdi Širbegoviæ, pokazale veoma korisnim i edukativnim.
Tokom prošle godine veliki broj najmlaðih ribolovaca je prošlo kroz ovu školu, a
najbolje rezultate postigli su, za što su i nagraðeni na posljednjoj redovnoj
godišnjoj skupštini, Belmin i Ajdnin Mustajbašiæ, te Haris Hopo
iz Jelaha.M. Al.
13.03.2007.Na tržištu u BiH - "IT computers"
Sluèajno mi doðe pod ruke katalog firme "IT
computers" i u njemu vidjeh i ove proizvode.
Fishfinder Garmin I60C (84050040) FF
I60C predstavlja trenutno najjeftiniji kolor kfishfinder na tržištu. Ovaj ureðaj
radi na vekvenciji od 200 kHz s dva kuta: uski od 14 i Broki od 45 stupnjeva, a
ima i poboljšano djelovanje u plitkoj vodi. FF I60C ima ugraðenu "Ultrascroll"
funkciju za brzo pomicanje slike po ekranu i novu "Auto Gain" tehnologiju za
bolju separaciju riba od okoline. Ovaj fishfinder može se naruèiti kao
samostalni ureðaj za ugradnju ili u portabilnom izdanju (FF I60C Portable). FF
I60C ima ugraðen hrvatski jezik. Osnovne karakteristike: - ekran diagonale 4.5",
rezolucije 128x128 pixela, izlazna snaga 150 W (RMS), -max. dubina oko 280 m.
Garancija 6 mjeseci
Fishfinder Garminf90 (84050030) FF
90 je osnovni GARMIN-ov fishfinder idealan za ribièe-poèetnike rezolucije
ekrana: 64 x 128 pixela, dimenzije ekrana: 5,2 x 8.5 cm, izlazna jaèina: 100 W
(RMS), 180 m maximalne dubine, osvjetljene tipke, prikaz temperature vode,
vodootporan, alarmi za plitku vodu i ribu, ugraðena zaštita od prevelikog
napona. FF 90 isporuèuje se iskljuèivo sa plastiènom krmenom sondom frekvencije
200kHz/20°, te ima software samo na engleskom jeziku. FF 90 je iznimno
jednostavan za uporabu, a sondu je moguæe montirati na više naèina. Ukoliko
imate mali "gumenjak" i ne želite fiksno montirati sondu, onda je rješenje -
"FF90 Portabil", gdje se uz ureðaj i sondu dobiva prenosna kutija, nosaèi za
baterije te vacuumski nosaè za sondu.
13.03.2007.Rubrika "Kako je riba
grizla" - AVAZ
U
èuvaricama i po pet pastrmki
Ribolovci iz prozorskog
kraja, zajedno s gostima iz Sarajeva, Livna, Jablanice i Konjica, sveèano su
obilježili poèetak ribolovne sezone.
Posebno veselo bilo je uz obale Ramskog jezera, gdje su ribari na trenutak
zaboravili na svakodnevne obaveze i opustili se uz pecanje i nezaobilazni
roštilj. Neki su u èuvaricama imali i po pet pastrmki.
Meðu najraspoloženijima bili su: Ermin i Mujo Sefo, Ivan Ziliæ, Senad
Avdibegoviæ, Kemal Mulaosmanoviæ, Mirsad Sehoviæ, Draško Borišiæ, Boban Bakoviæ,
Tihomir Jurin, Ivan Nareteviæ, Oliver Knezoviæ, Ervin Bejdiæ...
IB.
Smuð težak 11 kilograma Ramsko
jezero krije kapitalce, a to potvrðuje i smuð težak 11 kilograma kojeg je upecao
Slavko Žiliæ iz Prozora. Nakon što se pohvalio pred prijateljima, ovaj pravi
majstor za ribolov, kako ga u njegovom kraju zovu, ulov je odmah odnio na
prepariranje.
- U posljednjih nekoliko dana upecao sam dva kapitalca. Nakon smuða od 11
kilograma, upecao sam još jednoga koji je bio težak sedam kilograma -otkrio nam
je Žiliæ svoje uspjehe rado pozirajuæi pored prepariranog smuða.
I.B.
13.03.2007.Vitinjani vrjedniji i
složniji nego ikad(Dnevni list)
LJUBUŠKI/VITINA
- Nekolicina mladih entuzijasta iz Vitine nakon nedavnog pronalaska èovjeèje
ribice u tome mjestu osnovala je ekološku udrugu "Vitina-Vrioštica" koja je u
proteklu subotu odradila svoju prvu akciju. Naime, Vitinjani su za prvi potez
svoje udruge odabrali èišæenje lijevog toka Vrioštice, èije se izvorište u
njihovu mjestu, naziva vitinsko Vrilo. Vrilo je jedno od upeèatljivijih
prirodnih ljepota na podruèju ljubuške opæine, a složne mlade snage odluèile su
uèiniti sve ne bi li saèuvali zdrav okoliš i prirodno okružje. Na inicijativu
mlade udruge spontano se pridružio veæi broj mještana koji su nesebiènom voljom
pomogli u akciji, te je broj sudionika dosegao njih oko 25, koji su slobodno
subotnje popodne proveli u èišæenju.
Takoðer, pomoæ za mlade aktiviste stigla je i od JKP-a Ljubuški, a lokalni
vitinski ugostitelji za uloženi trud podržali su ih te poèastili
hranom
i piæem. "Oèišæeni potez nekada je bio rezervat i mrjestilište potoène pastrve i
zaista je bilo potrebno rašèistiti tu šikaru koja godinama nije èišæena, a èuva
prirodnu ljepotu. Akciju nismo u cijelosti dovršili jer je rijeka bila godinama
zapuštena i prepuštena ljudskom nemaru, pa æemo svakako nastaviti zapoèeto i to
ubrzo", kazao je predsjednik Udruge Petar Vištica.
Iz udruge, osim zahvala na pomoæi svim sudionicima, stiže i napomena za te
aktiviste, udruge ili bilo kakav oblik pomoæi pojedinaca koji su se izrazom
dobre volje, voljni ukljuèiti i pomoæi u cilju dovršenja ove, kao i u buduænosti
planiranih akcija. Andriana Šimiæ
U
rijeku Neretvu tokom vikenda je ubaèeno više od 40 hiljada komada mladi potoène
pastrmke, što je prvo poribljavanje ove godine pred otvaranje ribolovne sezone.
Potpredsjednik Udruženja ribara Mostar Zoran Periæ izjavio je da je izvršeno
poribljavanje rijeke Neretve na potezu od Avijatièarskog mosta, južno od
Mostara, do Starog mosta, koji se nalazi u središtu grada.
- Ovo je prvo od èetiri ovogodišnja planirana poribljavanja. Veæ narednih dana
40 hiljada komada zlatice biæe ubaèeno u mostarsko jezero, sjeverno od grada -
kazao je Periæ.
On je dodao da je ovo poribljavanje izvršeno zahvaljujuæi sredstvima
Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, dok æe za naredne akcije
poribljavanja sredstva osigurati Elektroprivreda Bosne i Hercegovine.
13.03.2007.Izumire drevna pastrmka u
Ohridskom jezeru
OHRID - Èuvena pastrmka iz Ohridskog
jezera još krasi menije mnogih makedonskih
restorana,
uprkos tome što je na ivici istrebljenja.
Èuvena ohridska pastrmka, ili salmo letnica, što je njeno nauèno ime,
identifikovana je kao jedinstvena 1924. godine, ali lokalno stanovništvo je
èešæe zove "drevna", jer su joj najbliži srodnici naðeni jedino meðu fosilima.
Ova riba jedino se može naæi u Ohridskom jezeru, jednom od najstarijih na
svijetu zajedno s Bajkalskim na jugoistoku Rusije i Tanganjikom na istoku
Afrike. Godinama je veæ ova riba ugrožena vrsta zbog izlovljavanja i zagaðenja.
"Ljudi su nauèili da žive od ribolova i ne znaju ništa drugo da rade", kaže
71-godišnji Nomèe Jakov, lokalni ribar.
Lokalno stanovništvo kaže da su nekada dnevno lovili tri tone ribe u jezeru, a
danas se smatraju sreænima ako ulove jednu tonu, što pokazuje da je ribe sve
manje. Nakon niza upozorenja meðunarodnih eksperata, Makedonija je konaèno
zabranila komercijalni lov na ovu ribu 2005. Nauènici, meðutim, kažu da ova
mjera nije dovoljna da sprijeèi istrebljenje pastrmke, jer je toj ribi
težine oko 11
kilograma potrebno sedam godina da dostigne samo jedan kilogram. Meðutim,
najveæa prijetnja su sada ribari, odnosno vlasnici restorana koji za velike pare
naruèuju lov na ove pastrmke.
Meðu poznatim ljudima koji su voljeli da jedu ovu ribu bio je i bivši
jugoslovenski predsjednik Tito, koji je insistirao da mu se ova riba služi
najmanje jednom mjeseèno. Jedan od ljubitelja ove ribe je i holandska kraljica
Beatris.
Vlasnici restorana kažu da ribu èesto kupuju od ribara iz Albanije i da je
plaæaju oko 10 evra za kilogram, a prodaju je u restoranima po 30 evra.
Ohridsko jezero nalazi se izmeðu Makedonije i Albanije i dugo je više od 30
kilometara, a na nekim mjestima dostiže dubinu od 290 metara. Sam grad Ohrid i
cijela okolina na Listi su svjetske baštine UN od 1979. godine.
13.03.2007.Spašavanje ribljeg fonda u Ramskom
jezeru(Osloboðenje) Spaljene mreže koje su postavili krivolovci
Krivolov
na vodama kojima upravlja SRD „Rama" raširena je pojava. I dok su u godinama
nakon rata krivolovci koristili eksplozivne naprave, u posljednje vrijeme sve je
èešæa upotreba mreža.
Zbog toga je riboèuvarska služba na Ramskom jezeru u prošloj godini pojaèala
mjere nadzora, što je rezultiralo otkrivanjem mreža na nekoliko lokacija.
Trojica ribokradica prijavljena su nadležnom sudu, a zaplijenjeno je 700 metara
razlièitih vrsta mreža. U prisustvu ribarske komisije mreže su ovih dana
spaljene.
H. M.
13.03.2007.Uskoro æe poèeti izvoz ribe i ribljih
proizvoda u EU
SARAJEVO
- Bosna i
Hercegovina uskoro æe poèeti izvoziti ribu i proizvode od ribe u zemlje Europske
unije, prvi put poslije sedam godina veta na izvoz u EU, najavio je Nihad
Fejziæ, zamjenik direktora Ureda za veterinarstvo BiH. "Inspektori Agencije za
hranu i veterinarstvo EU-a zabranili su izvoz 2000. jer su tada bili ovdje i
ustanovili da BiH ne ispunjava njihove uvjete i standarde. Od tog trenutka na
snazi je kompletna zabrana za izvoz žive stoke, mesa i proizvoda od svih vrsta
mesa iz BiH, kazao je Fejziæ. Istaknuo je da su ispunili sve uvjete za izvoz
ribe, od formalnog zahtjeva do jamstva zdravlja životinja. Prije mjesec dana,
dodao je, BiH je stavljena na listu zemalja iz kojih je moguæ izvoz ribe i
ostalo je riješiti samo birokratski dio. Izvoz ostalih vrsta mesa i mesnih
preraðevina u EU, naglasio je Fejziæ, u ovom trenutku je neizvjestan. Sudbina
izvoza tih proizvoda bit æe poznata kada inspektori Europske unije ponovno
posjete BiH
13.03.2007.Ministarstvo vodoprivrede TK - Obnova
brane Modrac poèinje u ovoj godini
Prema
informacijama Ministarstva za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Tuzlanskog
kantona, ove godine poèet æe obnova brane na jezeru Modrac, koje povezuje opæine
Tuzla, Lukavac i Živinice.
Tehnièkim promatranjem utvrðeno je da je neophodna
popravka, odnosno cjelovita obnova brane, navode iz resornog ministarstva.
Potpuna obnova brane koštat æe pet miliona KM i trajat æe tri godine.(Osloboðenje)
13.03.2007.Grad nastavlja aktivnosti na ureðenju
Sarajeva U pripremi plan èišæenje Korita Miljacke od Bembaše do
Haliloviæa • Za ovu namjenu u budžetu izdvojeno 70.000 KM • Udružiti sredstva
Odlukom
o vodotocima, koju je Gradsko vijeæe usvojilo u decembru prošle godine, Služba
za komunalne poslove Grada zadužena je za izradu plana i programa reguliranja
korita Miljacke i ostalih vodotoka.
Kako saznajemo od Hamde Kariæa, pomoænika gradonaèelnice za komunalne poslove,
korito ove sarajevske rijeke bit æe ureðeno na potezu od Bembaše do Haliloviæa.
- Napravit æemo plan i program naèina ureðenja korita Miljacke. Za tu smo
aktivnost u ovogodišnjem budžetu izdvojili 70.000 KM - kazao je Kariæ.
Programom æe biti obuhvaæeno košenje trave, sadnja cvijeæa, èišæenje i
izbacivanje otpada, izvlaèenje viška materijala s dna rijeke...
- Kljuèna stvar za kvalitetno ureðenja korita je preraspodjela sredstava koja
nam pripadaju prema Zakonu o vodama. Takoðer, Opæina Centar je u svom budžetu za
ovu godinu planirala sredstva za isti projekt i bilo bi dobro da ta sredstva
udružimo - rekao je Kariæ.
Opæina Stari Grad nosilac je projekta za izgradnju kaskada na Miljacki, ali on
ne može biti realiziran bez saglasnosti Grada.
N. P.
13.03.2007.Elektrane i okolina - Ni na svakom
mjestu, ni po svaku cijenu(Osloboðenje)
Najavljujuæi
poèetak ovogodišnje ljetne škole Regionalnog centra za edukaciju i informisanje
iz održivog razvoja jugoistoène Evrope, predsjednik ovog centra dr.
Aleksandar Kneževiæ smatra da se izgradnja i eksploatacija energetskih
postrojenja u BiH odvijaju naopaèke.
"Dobra praksa u svijetu pokazuje da se studije uticaja na okolinu rade tek onda
kada postoji opšti konsenzus da se gradi neko energetsko ili industrijsko
postrojenje. Ovdje, posebno u sluèaju gradnje hidrocentrala, takav konsenzus
oèito ne postoji, te je izrada pomenute studije bila preuranjena", ocjena je
ovog struènjaka.
Tema ovogodišnje ljetne škole je "Društveni i okolinski aspekti izgradnje i
eksploatacije energetskih postrojenja", što æe ovog ponedjeljka biti i
ozvanièeno na skupu zakazanom na Mašinskom fakultetu u Sarajevu.Predavaèi na
školi biæe struènjaci UNESCO-a iz Venecije koji su procjenjivali i okolinsku
podobnost izgradnje hidroelektrana Buk Bijela u Crnoj Gori, a tokom njenog
trajanja biæe obraðeni i neki aspekti gradnje ovih objekata na bazi iskustava
steèenih i u drugim zemljama regije.
Prezentirajuæi Osloboðenju osnovne naznake pomenute teme i tragajuæi za
odgovorom na sve prisutniju dilemu da li graditi ili ne graditi termoelektrane i
hidorelektrane u Bosni i Hercegovini - profesor Aleksandar Kneževiæ je izrièit:
"Treba ih graditi, ali ne na svakom mjestu i ne po svaku cijenu, i to ne za
svako tehnološko rješenje."
Nadalje kaže da se i u BiH javlja svjetski sindrom NIMBY ("Not In Back - Yard" -
"Ne u mom dvorištu"), što æe reæi da svako želi elektriènu energiju, ali pod
uslovom da se elektrana gradi na nekom drugom mjestu. To je refleks na loša
iskustva sa elektranama graðenim prije 30 ili 40 godina, kada su nepovoljni
uticaji na okolinu bili izraženi i gdje je do današnjih dana bilo moguæe
izvršiti samo ogranièenu sanaciju zagaðivanja.
"Kada se govori o zahvatima u prostoru, danas je kljuèno osigurati podudarnost
želje graðana i stava struènjaka. A to je zadatak politièara. Mogu ekonomske
studije i kompjutersko simuliranje pokazati jedno, ali ukoliko graðani žele
drugo, onda do gradnje ne može doæi koliko god se to èinilo objektivno štetnim
za stanovništvo tog ili drugih podruèja", smatra ovaj sagovornik.
Na kraju podsjeæa da u našoj zemlji nedostaju strategije razvoja, meðu njima i
snabdijevanja energijom, a prostorni planovi su èesto zastarjeli. No, nema
drugog puta nego uspostaviti konsenzus oko procedure donošenja odluke, oko
provoðenja procedure u koju æe biti ukljuèeni vlast, struka i graðani, te
nametanja obaveze da svi poštuju rezultat analize dobijene po usvojenoj
proceduri.
"Ne vidi se drugi naèin izlaska iz zaèaranog kruga ni u sluèaju hidroelektrane
Konjic", zakljuèio je dr. Aleksandar Kneževiæ, uz najavu da æe na današnjem
skupu u Regionalnom centru za edukaciju i informisanje iz održivog razvoja
jugoistoène Evrope biti više rijeèi i o nekim aspektima gradnje termoelektrana
na primjeru buduæe TE Stanari kod Doboja. H.A.
09.03.VITINA
2007-NATJECANJE U RIBOLOVU PASTRVE UMJETNIM MAMCIMA Sistem "Ulovi i pusti"
Natjecanje æe se održati 05.05. 2007.
(subota) godine na rijeci Trebižat, predio Otoèke Mlade u blizini Vitine,
Ljubuškog, Hercegovina, B i H
-Zbog specifiènosti ovog naèina ribolova, broj natjecatelja je ogranièen na 50,
te je potrebna rezervacija i najava dolaska.
-Za SVE sudionike koji dolaze iz udaljenih dijelova B i H ili susjednih zemalja,
osiguran je besplatan smještaj u Vitini po obiteljskim kuæama organizatora samog
takmièenja.
-Uz ribolov organizirano je i poribljavanje rijeke "Vrioštice" u samom centru
naselja, rijeke koja je ove godine izazvala pozor javnosti kako u B i H tako i
svijeta. otkriæem "gigantskih" èovjeèijih ribica.
-Naglasak je da æe poribljavanje izvršiti prisutna djeca koja æe za uspomenu
dobiti fotografiju na dar.
-Naveèer je organizirano druženje ribolovaca uz bogatu zakusku ( veèeru ),
glazbu, uživo naravno, i proglašenje pobjednika.
-Organizatori su osigurali bogate nagrade za prvoplasirane Propozicije i satnica samog takmièenja ◙ Propozicije takmièenja su sukladne natjecanjima i
pravilima pod okriljem CIPS-e i FIPS-e
◙ Trajanje samog ribolova je 3 sata cca 180 min (4 x 35 min, 1 x 40 min)
◙ Obavezna promjena mjesta na svaki zvuèni signal glavnog suca
◙ Lovi se iskljuèivo umjetnim mamcima (spineri, vobleri, zlice, silikonci, i
dr.)
◙ Upotreba mušica za ribolov je zabranjena isto kao i bilo kakvi dijelovi gore
pomenutih varalica sa kiæankom (dodatcima vunice ili perja)
◙ Napomena je da udice moraju imati stisnutu kontra kuku radi lakšeg
oslobadjanja i puštanja ulova.
◙ Prihvat ribe vrši se podmetaèem (sakom) ili mokrom rukavicom da se riba što
manje osteæuje skidanjem zaštitne sluzi.
◙ Riba ulovljena te isforsirana na obalu, izbaèena štapom na "prsa" neæe se
bodovati.
◙ Svaka ulovljena riba nosi jedan bod bez obzira na težinu i dužinu.
◙ Ribolovac æe za svaku ulovljenu ribu dobiti jedan kupon koje na kraju
takmièenja predaje glavnom sucu.
◙ Broj kupona ribolovca i suca na stazi moraju se poklapati, ukoliko se ne
poklapaju brojevi kupona suca i ribolovca uzima se prvi manji broj koji se
slaže.
◙ Ulazak u vodu nije dopušten. Satnica ◙ Okupljanje ribolovaca u samom središtu Vitine od 7 do 9
sati
◙ Doruèak (hladni naresci, kava, èaj, rakija...)
◙ Polazak na Mlade i natjecateljsku stazu oko 9:30 (vožnja osobnim automobilima
ili osiguranim prijevozom cca 2 km od samog središta naselja)
◙ Izvlaèenje startnih brojeva u 10 h te obilazak staze do 11 h
◙ Poèetak natjecanja 11: 30 h (zvuèni signal)
◙ Prva obavezna promjena mjesta 12:05 h
◙ Druga obavezna promjena 12:40 h
◙ Treæa obavezna promjena 13:15 h
◙ Èetvrta obavezna promjena 13:50 h
◙ Peta promjena i kraj natjecanja 14:30 h
◙ Povratak u Vitinu do 16 h te zakuska (roštilj i lovaèki gulaš)
◙ Poribljavanje Vrioštice
◙ 19 h poèetak veèere i proglašenje pobjednika Kontakt osobe: trenutno(samo jedna )
Mijo Boras - Klapna +385 91 492 77 77
mijo.boras@euroagram.hr
08.07.2007.Otvorena ribolovna sezona na
potoènu pastrvu(Veèernji list)
KISELJAK
- Druženjem ribolovaca u Kiseljaku je otvorena ribolovna sezona na potoènu
pastrvu. Kiseljaèki ribolovci okupljeni u Udrugu sportskih ribolovaca koja ima
oko 70 èlanova, a predsjednik je Mirko Vrciæ. Županijsko Ministrastvo
poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donijelo je Odluku kojom su vode na
podruèju opæine Kiseljak date na korištenje kiseljaèkim ribolovcima (adr)
08.03.2007.SRD "Šaran" Pelagiæevo-Nova
takmièenja - nova iznenaðenja(naravno, pozitivna)
TAKMIÈARSKO DRUŽENJE
ŠARANDŽIJA "CARP-CUP" PELAGIÆEVO 2007.
( 24, 25. i 26. Maj 2007. GOD. )
PROPOZICIJE TAKMIÈENJA Poštovane kolege, sportski
ribolovci - šarandžije, pozivamo Vas da prisustvujete tradicionalnom
takmièarskom druženju u lovu šarana " CARP - CUP Pelagiæevo 2007 ", koje æe se
održati 25. 26. i 27. Maja 2007. godine na jezeru "Žabar bara", Pelagiæevo. Takmièarsko druženje održat æe se u organizaciji Društva
Sportskih Ribolovaca "ŠARAN" Pelagiæevo, sa ciljem upoznavanja, razvoja i
afirmacije modernog šaranskog ribolova u B i H , te okupljanja, upoznavanja i
druženja što veæeg broja pristalica ove vrste ribolova.
Takmièenje æe se održati u skladu sa Pravilnikom o modernom
šaranskom ribolovu, èije æe pravilno sprovoðenje nadzirati èlanovi Sudijske
organizacije, odnosno Takmièarske Komisije. Organizator takmièenja omoguæiæe svakom uèesniku maksimalnu
zaštitu i da, uz obavezu poštovanja Pravilnika o modernom šaranskom ribolovu,
ravnopravno uèestvuje u fer i sportskom takmièenju.
Kotizacija 150 eura (300 KM)
Broj mjesta ogranièen.
Nagradni fond 60%.
Ekipu èine 2+1 takmièar. Sva trojica mogu aktivno uèestvovati u takmièenju.
Dodjela nagrada i proglašenje pobjednika je pored jezera, a poslije provod do
jutra. MERCEDES
CARP CUP (juni 2007) Jezero Pelagicevo
100 sati pecanja 30 EKIPA 4 štapa
kotizacija 1500 eura
maksimalan broj èlanova po ekipi 3
22 ekipe iz inostranstva, 8 ekipa iz Srbije i BiH
1. MESTO Mercedes B klase
2. MESTO 6.000. eura
3. MESTO 3000. EURA
4. MESTO 3 štapa sa mašinicama marke FOX
5. MESTO 3 štapa sa futrolom marke FOX
6. MESTO 3 INDIKATORA DELKIM Plus txi sa centralom
7. MESTO 3 INDIKATORA DELKIM Plus
NAJVEÆA RIBA 1000.eura
Uskoro æe biti objavljen pravilnik za takmièenje a
informacije i prijavljivanje ekipa
(obavezno imena takmièara,ime ekipe ) na email :
carpcompetition07@yahoo.com
Dan uoèi takmièenja biæe prezentacija firme VENTURE, koju
æe voditi SAJMON KROU, STIV BRIGS, ROB HJUDZIS I RENEE, njeni vlasnici i
osnivaèi.Uz dobar meni i muziku oèekujemo dobar provod, a za provod æe se
pobrinuti najlepša srpska pevacica....VELIKO IZNENADJENJE.
preuzeto sa
www.carppelagicevo.com
06.03.2007.DRUŽENJE SPORTSKIH RIBOLOVACA
Dana
03.03.2007. godine na obali Grabovièkog jezera, pored Ribarskog doma
organizovano je druženje sportskih ribolovaca èlanova USR «Sarajevo 1906» iz
Sarajeva i USR «Glavatica» iz Jablanice. Druženju je prisustvovalo oko 50-tak
ribolovaca, a pored èlanova ova dva Udruženja na druženju su bili prisutni i
predstavnici USR «Vogošæa», USR «Bistro» Mostar- Sjever i USR «Mostar» Mostar,
kao i predstavnici Opštine Jablanica.Druženje je uprilièeno povodom otvorenja
ribolovne sezone (01.03.) za 2007. godinu pa je bilo i onih koji su na kratko
okušali svoje ribolovaèko umjeæe, ali bez uspjeha. Riba jednostavno nije htjela
da uzima tog dana «kao naopako».
Druženje smo poèeli na platou pored Doma i isto je
proteklo u jako lijepoj i veseloj atmosferi uz šale, pjesmu i prièe o ribolovu i
iz ribolova. Iskoristili smo priliku kako bi, uz prisustvo Predsjednika SRS F
BiH Arapoviæ Vjekoslava, izvršili spaljivanje još 30-tak ribarskih mreža koje
su riboèuvari pronašli u Jablanièkom jezeru kako nam iste nebi smetale po
prostorijama.
Na kraju smo se »preselili» u Dom gdje smo nastavili
druženje uz svirku i pjesmu. Ovo je bilo jedno lijepo druženje samo je šteta što
nije bilo više èlanova iz oba Udruženja, èemu je vjerovatno razlog i kiša koja
je padala dan prije.
Svi smo se složili da ovo treba ponoviti i da ovakvih
druženja treba što više. Nadamo se da na novo druženje èlanova ova dva Udruženja
pa i èlanova ostalih zainteresovanih Udruženja neæemo dugo èekati. BISTRO!Kovach
06.03.2007.RADNA AKCIJA NA ZENIÈKOM KAMBEROVIÆA
POLJU(SAN)
Rade s pjesmom
Tradicionalna
akcija proljetnog èišæenja grada Zenice poèela je aktivnostima na ureðenju
zelenih površina na Kamberoviæa Polju i obala rijeke Bosne, na dijelu kojim
prolazi kroz grad. Ovogodišnja akcija, deseta po redu, održava se pod geslom
"Zenico, volimo te". U akciji uèestvuju graðani iz 32 gradske i prigradske
mjesne zajednice, pripadnici civilne zaštite, zenièkih obdaništa, škole, èlanovi
ekoloških organizacija i udruženja, izviðaèi, ribari, planinari, radnici javnih
preduzeæa "Alba" i pripadnici Policijske uprave Zenica. Planirano je da se
oèiste šume, potoci, dvorišta, trotoari, saobraæajnice, parkovi, površine oko
javnih ustanova, parkirališta, rijeèna korita.
06.03.2007.Radobolja i dalje èista(Veèernji list)
MOSTAR
- lako su djelatnici Komosa i JP-a Parkovi Radobojju oèistili prošle godine, još
uvijek u njoj nema baèenog otpada. Nahne, na pojedinim mjestima koja su
dosadašnjih godina bila prepuna raznoraznog otpada, od kuæanskih aparata do
odjeæe, starog željeza i sliènih stvari, trenutaèno nema nikakvog otpada. Sudeæi
po ovome, izgleda da su se pojedini graðani ipak nauèili gdje treba odlagati
otpad te da rijeke nisu odlagališta. M. M.
05.03.2007.OTVOR
RIBOLOVNE SEZONE U SRD “ULOG” ULOG
Dana 24.02.2007.godine otvorena je ribolovna sezona u SRD
“Ulog”. Na
redovnoj skupštini
društva koja je održana istog dana izabrano je novo rukovodstvo SRD-a. Za
predsjednika skupštineje izabran Ratko Sikimiæ, za predsjednika upravnog odbora
Sretko Laloviæ, a sekretar drustva izabran je Mitar Sladoje. Sportsko ribolovno društvo ”Ulog” iz Uloga gazduje sa
rijekom Neretvom i njenim pritokama u granicama opštine Kalinovik, rijekom
Dobropoljkom i njenim pritokama u granicama opštine Kalinovik,Graiseljiækim
potokom sa vještackom akumulacijom i svoim pritokama te Kladopoljskim jezerom,
“Crvanjskim jezerom” (Jezero u selu Jezeru) i jezerom na Simoviæa bari (Gvozno).
Ribolovna
sezona traje: ¨na
Neretvi sa pritokama, Dobropoljci sa pritokama i Graiseljiækom potoku sa vještaèkom
akumuacijom i pritokama od 24.02. do 01.10., ¨na
pomenutim jezerima od 01.04. do 01.11. tj od 01.07. do 01.11. na šarana Vode kojima gazduje SRD "Ulog"
su nastanjene iskljuèivo salmonidnim vrstama ribe i to autohtonom potoènom
pastrmkom osim “Crvanjskog jezera” gdje ima i cipiridnih vrsta ribe(šarana). SRD
raspolaže i sa dva posebna revira i to ¨poseban
revir salmonidnih vrsta ribe “Ulog” koji se nalazi na rijeci Neretvi i poèinje
od mjesta zvanog “Brana” nizvodno do iznad vira zvanog “Zelenac” u dužini od 2 (dva)
kilometra.Poseban revir “Ulog” je namjenjen za fly fishing i organizovan po
sistemu “uhvati pa pusti”. ¨drugi
poseban revir je cipiridni revir “Crvanjsko jezero” na
Jezeru u selu Jezero. Iznos godišnjih èlanarina za èlanove SRD je: ¨za
seniore 50,00 KM ¨za
seniorke, omladince i omladinke do 18 godina života 25,00 KM ¨za
RVI od 4. do 6. kategorije 25,00 KM ¨za
RVI od 1. do 4. kategorije 10,00 KM ¨za
pionire do 15 godina života 10,00 KM ¨za
penzionere preko 65 godina života 10,00 KM Cijena dnevne dozvole na rijekama i jezerima osim posebnih revira je: ¨za
gradjane Republike Srpske i Federacije BiH 10,00KM ¨za
strane državljanine 20,00 KM Za
poseban revir “Ulog” izdaju se posebne ribolovne dozvole i to: Dnevne: ◙za èlanove Sportsko Ribolovnog Saveza RS 20,00 KM ◙za ostale èlanove i gradjane 30,00 KM ◙za strane državljanine 50,00 KM Vikend dozvole (petak, subota i nedelja) ◙za èlanove Sportsko Ribolovnog Saveza RS 50,00 KM ◙za ostale èlanove i gradjane 80,00 KM ◙za strane državljanine 120,00 KM Cijena dnevne dozvole na posebnom reviru „Crvanjsko jezero“ je: ◙za sportske ribolovce Republike Srpske i
Federacije BiH 10,00 KM ◙za domaæe turiste 20,00 KM ◙za strane turiste 30,00 KM
Godišnje èlanarine se mogu uplatiti u
Mjesnom uredu Ulog u Ulogu kod Mladjena Mijanoviæa i Danice Æekliæ. Dnevne dozvole za rijeke i jezera kao i posebne dozvole za revir
„Ulog“ mogu se kupiti u SUR „Vir“ Ulog i SUR „Neretva“ Ulog. Dnevne dozvole za revir „Crvanjsko jezero“ se mogu kupiti u selu
Jezero kod Vojka Golijanina.Dragièeviæ
Ðorðe
05.03.2007.Rubrika "Lov i ribolov"
- Osloboðenje Braæa Pešto, istaknuti ribolovci.Uèestvovali
na èetiri svjetska prvenstva.
Braæa
i to još blizanci, Vehid i Mugdim Pešto iz Sarajeva su ribolovci
više od 30 godina i isto toliko èlanovi sarajevskog ribolovaèkog udruženja.
Teško je nabrojati sva takmièenja u ulovu ribe na plovak na kojima su
uèestvovali ovi ribolovaèki majstori i zaljubljenici u prirodu. Još je teže
nabrojati sve osvojene pehare i diplome koje krase njihove vitrine.No,možda je
najznaèajnije pomenuti podatak da su braæa Pešto pretstavljali našu zemlju na
dosad èetiri svjetska prvenstva u ulovu ribe na plovak i da su veoma aktivni u
prenošenju svog znanja i iskustva na mlade ribolovce, pogotovu takmièare.
Da iver ne pada daleko od klade, potvrðuju Vehidovi sinovi Adnan i
Nedim koji su izuzetno talentovani ribolovci-takmièari, što potvrðuje i
njihovo èlanstvo u reprezentaciji BiH u mladim kategorijama.
Godišnja skupština
USR Livno - Ribolovaèki ispit u cijeni dozvole Opæina Livno dala
na 10-godišnje upravljanje vodama USR Livno, poslije provedenog natjeèaja, i to
po cijeni od 150 KM godišnje
Godišnja skupština
Udruženja sportskih ribolovaca (USR) Livno protekla je u rezimiranju uspjeha,
kao i svih propusta u 2006. godini, te o smjernicama za rad u narednom periodu.
Ribarstvo u livanjskom kraju ima višedecenijsku tradiciju i datira od vremena
Austro-Ugarske, kada je rijeka Ploviæa poribljena kalifirnijskom pastrmkom i
plemenitim rakom. Zvanièno Udruženje ribolovaca je osnovano u proljeæe 1948.
godine i uskoro æe proslaviti 60 godina postojanja. Okuplja oko 250 èlanova
raznih kategorija. Na Skupštini su osvojene cijene dozvola i one su: seniori
100, juniori 25 i penzioneri 50 KM, dok su dozvole za žene i osobe starije od 70
godina godišnje dozvole besplatne. Dnevne dozvole koštaju 10 KM.
U toku prošle godine vode su poribljene ribljom mladi u vrijedenosti više od 10
hiljada KM. Izvršeno je nekoliko akcija pošumljavanja, popravka puta od Popoviæa
kuæa do Kelavina mlina u dužini od oko 1.000 metara, a besplatnu mehanizaciju za
ove radove je dao Hamdija Jandriæ. Oèišæeno je i korito rijeke Žabljak u
dužini od 2.000 metara. Izmeðu ostalih manifestacioja ovo udruženje je bilo
domaæin dvodnevne proslave 100-godišnjice sportskog ribolova u BiH.
Ribolovaèka sezona je završena sa finansijskim prihodom od 10.000 KM i on æe u
narednom periodu biti upotrebljen za poribljavanje. Mada u Udruženju rade èetiri
stalna riboèuvara, Skupština je zatražila njihovu veæu angažovanost i
iskorištavanje pogodnosti dobre sradnje sa kantonalnim inspektorom Draškom
Doliæem. Ovom prilikom su formirane i ribolovaèke patrole koje æe biti od
pomoæi riboèuvarima.
Da bi Udruženje što bolje funkcionisalo, oformljene su neke komisije koje do
sada nisu postojale, a donesena je i odluka o promjeni Statuta radi njegovog
usklaðivanja sa Zakonom o slatkovodnom ribarstvu FBiH.
Posebno oduševljenje kod ribolovaca je izazvalo saopštenje Predsjedništva USR da
je Opæina Livno dala rješenje na 10-godišnje upravljanje vodama USR Livno,
poslije provedenog natjeèaja, i to po cijeni od 150 KM godišnje. Skupština je i
usvojila stav SRSFBiH o polaganju ribolovaèkih ispita, uz napomenu da æe
troškovi ribolovaèkog ispita uæi u cijenu koštanja godišnje dozvole. Sezona u
Livnu je poèela 1. marta, a na mušièarskim revirima poèet æe 10. marta.Hajro
GROMILIÆ
05.03.2007.- 5. MEÐUNARODNO
TAKMIÈENJE POTRAGA ZA KRALJICOM UNE
15/16 JUNI 2007 BOS. KRUPA
PROGRAM
PONEDELJAK,
11. JUNI 2007
Registacija takmièara i smještaj—upoznavanje i lov bez
nadoknade do 23ooh UTORAK, 12. JUNI 2007 Registacija takmièara i smještaj—upoznavanje i lov bez
nadoknade do 23ooh SRIJEDA, 13. JUNI 2007 Registacija takmièara i smještaj—upoznavanje i lov bez
nadoknade do 23ooh ÈETVRTAK,
14. JUNI 2007 Registacija takmièara i smještaj---nema izlaska na
vodu PETAK, 15. JUNI 2007
19h00 izvlaèenje startnih brojeva (za oba dana)
20h00 izlazak na stazu (lanch paket za veèeru)
21h00 poèetak takmièenja
01h00 završetak takmièenja prvi dan (16, juni 2007) SUBOTA,
16. JUNI 2007
09h00---10h00 doruèak
10h00---17h00 druženje svih uèesnika i okretanje janjaca na raznju
18h00 izlazak na stazu (upoznavanje sa vodièima)
19h00 poèetak takmièenja (lanch paket za veèeru)
01h00 završetak takmièenja drugi dan (17, juni 2007) NEDELJA,
17. JUNI 2007 09h00---10h00 doruèak
12h00---14h00 sveèani ruèak u restoranu i proglašenje pobjednika
14h00---............ ispraæaj takmièara.
KOTIZACIJA:Raiffeisen BANK dd
KONTO (KM) : 1610350018650038 KORISNIK
: Udruženje sportskih ribolovaca „ KRUŠNICA“ Devizni raèun: SWIFT kode RZBABA2S. 502012000-0351228 u ( € )
Udruženje sportskih ribolovaca "Krušnica" Bosanska Krupa BiH
UPLATE ÆE SE PRIMATI DO 10. JUNA 2007 POSLIJE OVOG DATUMA NEÆE SE PRIMATI UPLATE
ZBOG NAÈINA ORGANIZOVANJA TAKMIÈENJA
CIJENOVNIK: (na ukupnu sumu 17% pdv)
VODIÈ SA ÈAMCEM DVA DANA 40 KM....18 VESLAÈA
SUDIJA DVA DANA 50 KM....14 SUDIJA
DELEGAT TAKMIÈENJA 134 KM
DORUÈAK, RUÈAK, VEÈERA ( X 2 -40 KM) 2000 KM....50 TAKMIÈARA OBRAZLOŽENJE: Iz ovog finansiskog izvještaja proizilazi cijena kotizacije po jednom
takmièaru a ona je 150 KM
ili
77 eura . Pošto je broj takmièara ogranièen na 50 a veæ do sada imamo
prijavljenih 20 od prošle godine tako da je ostalo samo 30 slobodnih mjesta za
prijavu novih takmièara.
Prijave takmièara i sve informacije na njemaèkom jeziku sa uplaæenom kotizacijom
prijaviti na e mail adresu:
kadicelvis@hotmail.com
Na bosanskom jeziku iste informacije i prijave ne e mail
adresu:
ekoribakrusnica@bihnet.ba . Kontakt telefoni na
njemaèkom jeziku 0038761395510 Kadic Elvis, na
bosanskom
jeziku 0038761476141 Harbas Hikmet. SMJEŠTAJ: HOTEL ILMA tel. 0038737471061 mob.0038761163559
MOTEL EKI tel/fax 0038737472170 mob.0038761105308
Za takmièare koji žele kampovati obezbjeðen je auto kamp uz cijenu za šator i
auto od 10 KM po danu. NAÈIN LOVA: Lovi
se iskljuèivo iz èamca sa vještaèkim mamcima, ulov se pušta uz vaganje težine i
mjerenje dužine (težina + dužina npr. 10 kg=10 000 poena + 1m=1000 poena ukupno
=11 000 poena). Riba se može zadržati ako je duža od 120 cm uz nadoplatu od 10
KM po kilogramu. LOVNA PODRUÈJA: 1.Centar grada 6 takmièara 2.Krupatrans
4 takmièara
3.Mašiæi 12 takmièara
4.Goša 6 takmièara
5.Crno jezero, žile, tabla 8 takmièara
6.Splav 14 takmièara Napomena: U toku takmièenja vršiti æe se rotacija takmièara tako da
æe
svaki takmièar loviti u dva sektora. NAGRADE: 1. MJESTO
Isto kao prošle godine kanu HNK-Comp. Bos. Krupa u vrijednosti 2000 eura dužine
5,5 metara i nosivosti 380 kg.
2. MJESTO Štap
ruène izrade MONARCH DOK -Varaždin u vrijednisti 500 eura i varalice istog
prizvoðaèa iznenaðenje.
3. MJESTO
Kožna fotelja VIZOR- Novi Sad za ljuljanje za iscrpljene ribare u vrijednosti
400 eura. V INTERNATIONAL COMPETITION "POTRAGA ZA
KRALJICOM UNE" 15/16
JUNE 2007 BOSANSKA KRUPA PROGRAM Monday 11.06.2007: Registration and
accommodation for
competitors ; Introduction ; Fishing - free of charge till 11:00 PM Tuesday 12.06.2007: Registration and
accommodation for
competitors ; Introduction ; Fishing - free of charge till 11:00 PM Wednesday
13.06.2007: Registration and
accommodation for
competitors ; Introduction ; Fishing - free of charge till 11:00 PM
Thursday 14.06.2007:
Registration and
accommodation for
competitors ; Fishing prohibition Firday 15.06.2007 7:00 PM Drawing of lots( for booth days)
8:00 PM Appearance of competitors on track(lunch package for dinner)
9:00 PM Start of competition
1:00 AM Finish of competition – first day (16.june 2007) Saturday, 16. 06 2007 9:00 AM -10:00 AM Breakfast
10:00 AM – 5:00 PM
Association for
competitors and barbecue
6:00 PM Appearance of competitors on track (introduction with guide)
7:00 PM Start of competition (lunch package for dinner)
1:00 AM Finish of competition – second day (17.june 2007) Sunday, 17. 06. 2007 9:00 AM – 10:00 AM Breakfast
12:00 - 2:00 PM Ceremonial lunch in restaurant and proclamation of winners
2:00 PM - See off competitors
Participation for competitors:
Raiffeisen BANK dd ; ACCOUNT NUMBER KM:1610350018650038
Beneficiary: Udruženje sportskih ribolovaca „ KRUŠNICA“ ACCOUNT NUMBER( € ): SWIFT kode RZBABA2S. 502012000-0351228 u ( € )
Udruženje sportskih ribolovaca "Krušnica" Bosanska Krupa BiH
Receive of payment till 10.june 2007
We do not accept payment after this date. PRICE
(plus 17% VAT on total sum)
Guide with boat – two days 40 KM....18
boatman
Referee – two days 50 KM....14
referees
Commissioner for competition 134 KM
Breakfast, lunch, dinner ( X 2 - 40 KM) 2000 KM....50
competitors From
this finance report we conclude that the participation for competitor should be
150 KM or 77 EUR. Explanation:Number of participants is limited on 50.Now we have 20
registered participants.The number of available places for participants:30
Application for competitor (on German) with proof ( payment for competition)
Please send on e mail adress
kadicelvis@hotmail.com
Application for competitor (on Bosnian) with proof ( payment for competition)
Please
send on e mail adress
ekoribakrusnica@bihnet.ba
Contact phones – on German: 0038761395510 Kadic Elvis
Contact phone on Bosnian: 0038761476141 Harbas Hikmet. Accommodation: HOTEL ILMA tel. 0038737471061 mob.0038761163559 ; MOTEL
EKI tel/fax 0038737472170 mob.0038761105308
Camping site: Auto camp – price 10 KM per day for tent and car FISHING:
Fishing – only from boat with artificial bait ; Catch and release – before that
we check weight and do measurement (For example: weight + lenght 10kg = 10 000
points + 1 m = 1 000 points total: 11 000 points).You may keep the fish
(minimum 120 cm) if you pay 10 KM per kilo FISHING
PLACES:
1.Center of the town 6 competitors ; 2.Krupatrans 4 competitors ; 3.Mašiæi 12
competitors ; 4.Goša 6 competitors ; 5.Crno jezero, žile, tabla 8 competitors
; 6.Splav 14 competitors Comment:During the competition all competitors will
be rotated – Each competitor will fish in two different Divisions PRIZES:
1. PLACE: Canoe HNK – Comp.Bosanska Krupa - Value: 2 000 EUR. Lenght 5,5
meter,Capacity 380 kilos
2. PLACE: Hand made fishing stick MONARCH DOK Varaždin Value - 500 EUR Bait –
MONARCH DOK Varaždin
3. PLACE Leather chair VIZOR- Novi Sad - For exhausted fisherman.Value 400 EUR
04.03.2007.SPORTSKO
RIBOLOVNI SAVEZ BiH
SPORTS FISHING ASSOCIATION OF BOSNIA AND HERZEGOVIINA
Takmièarska Komisija
Dana 04.03.2007 godine
Mobilni: 061-217-870 Tel/Fax:033/ 209-407 ; 033/ 485-719
Ulica Zmaja od Bosne 8.
SATNICA
TAKMIÈENJA U OKVIRU I LIGE SRS BIH KARAOTOK-Hutovo Blato – 22,23,24 i 25 Mart (Ožujak) 2007.god.
Disciplina: ........................................ ULOV RIBE NA
PLOVAK
Kategorija:........................................ SENIORI
Rang takmièenja : ........................... PRVA LIGA SRS BiH PRAVO NASTUPA: .........................
Ostvarile su ekipe iz prethodne godine te po 2 ekipe iz entitetskih
takmièenja.Pravo nastupa imaju: 1 SRD «Klen» Kozarska Dubica 6. SRD «
Bosna « Žepèe
2.SRD «Rudar-Kreka Tuzla 7. SRD «Sarajevo- 1906»
Sarajevo
3.SRD «Jelah-Tešanj» 8. SRD «Hazna»-
Gradaèac
4.SRD «Keèiga» Brèko 9. SRD «
Prnjavor « Prnjavor
5.SRD «Banja Luka»Banja Luka 10. SRD
«Drinska jezera» -Višegrad REGISTRACIJA:
.............................. Ekipe i takmièari se registruju u
Kancelariji SRS BiH do 16 marta 2007 god. PRIJAVE ZA UÈEŠÆE.........................
Do 16. Marta 2007 godine PRIJAVE ZA NASTUP do.................
22.Mart 2007 godine sekretaru SRS BiH 061/217-870
SATNICA TAKMIÈENJA:
ÈETVRTAK
22.03.2007 god.
PETAK 23.03.2007
8,30 Žrijeb
7,30 Žrijeb
9,30 Priprema i otvaranje staze
8,30 Otvaranje staze
11,30-14,30 Takmièenje
10,30-13,30 Takmièenje
14,30 Vaganje ulova
13,30 Vaganje ulova
16,00 Objava rezultata
16,00 Objava rezultata
18,30-19,00 Sastanak voða ekipa Motel
18,30-19,00 Sastanak voða ekipa Motel
SUBOTA 24.03.2007 god.
NEDELJA 25.03.2006
god.
7,30 Žrijeb
6,00-6,30 Žrijeb
8,30 Otvaranje staze
6,30-8,30 Priprema i otvaranje staze
10,30-13,30 Takmièenje
8,30-11,30 Takmièenje
13,30 Vaganje
13,00 Proglašenje pobjednika dodjela
pehara i medalja
16,30 Objava rezultata
14,00 Zatvaranje takmièenja
18,30-19,00 Sastanak voða ekipa Motel
Za sve ekipe obavezna je Kotizacija po Odluci
Upravnog odbora SRS BiH iz 2006 god.20 KM / takm. KONTAKT OSOBE: Hodžiæ
Bajro, Vrhovni sudija takmièenja i Hadžiasanoviæ Rifet,sek. 061/217-870 INFO ZA SMJEŠTAJ:
Prskalo
Željka (
zeljka.prskalo@tel.net.ba)
tel:036 / 814-265 Agenc.Karaotok Agencija Fortuna Mostar 063/319-057 Snježana
(fortuna_mostar@bih.net.ba
)
Smještaj moguæ u Motelu Karaotok, kuænoj radinosti i
drugim hotelima i motelima. VRSTE RIBA:U
rijeci Krupa
na kojoj ce se održati takmièenje živi 25
vrsta riba od kojih su
najpoznatije :klijen, šaran, podustva, potoèna pastrva, kalifornijska pastrva,
plotica, vijun, linjak, svað, cipol, babuška, itd. HRANA I MAMCI:Može
se nabaviti putem dobavljaèa za 27 WFC 2007 AGRODENIVET FISH SPORT Breza, tel.
032-765 396 061/ 176-324 Dr.Bogiloviæ Amela i Mirsad. INFO LINKOVI
:www.srsbih.com,
www.ribolovonline.com,
www.lipljen.com,
www.bistrobih.ba,
www.bih-ribolov.com ,www.hutovo-blato.ba,
www.fortuna.ba. Domaæin i organizator izbornog takmicenja je SRS
BiH. SUDIJE:Hodžiæ
Bajro,vrhovni sudija,Živkoviæ Milovan,delegat, Nastiæ Bane i Vrgovèeviæ Fuad,
sekretari,sektorske sudije:Vidosav Jeftiæ-Pr, Komeniæ Zoran-Tr,Omerbašiæ,
Šefik-Sa, Nesimi Sead-Ze, Moriæ Miroslav,Tz i Marcel Kuèinski Nt. PLASMAN:
Pobjednik I lige SRS BiH,
predstavlja Bosnu i Hercegovinu na 27.SKP 2007
godine èiji je domaæin
SRS BiH u vremenu od 03-10.juna (lipnja) 2007.g. TAKMIÈARSKA KOMISIJA SRS BiH
04.03.2007.Svetkovina u èast potoène
pastrmke(Nezavisne) Sanaski ribolovci se okupili na obalama
rijeke Dabar
SANSKI
MOST - Više od hiljadu sanskih ribolovaca, njihovih gostiju te ostalih graðana
Sanskog Mosta okupilo se juèe na obalama rijeke Dabar kako bi obilježili poèetak
ribolovne sezona na potoènu pastrmku.
Ovaj tradicionalni dogaðaj, koji se održava nekoliko posljednjih decenija,
vremenom je prerastao u svojevrsni praznik èitavog grada kojem iz godine u
godinu prisustvuje sve veæi broj graðana.
Za razliku od ranijih godina, posjetioce obala rijeke Dabar ovoga puta je
poslužilo i lijepo vrijeme te savršeni uslovi za ribolov.
Prema rijeèima predsjednika Društva sportskih ribolovaca "Sana" Fikreta
Kurtoviæa potoèna pastrmka je "kraljica svih riba" i jedna od rijetkih vrsta
kojoj je posveæena èitava svetkovina.
"Radi se o ribi koja obitava u èistim i brzim vodama koje su bogate kisikom.
Ovakvih rijeka je sve manje, pa se za potoènu pastrmku danas može reæi kako je
ugrožena vrsta ribe", istakao je Kurtoviæ.
Meðu ribolovcima vlada uvriježeno mišljenje kako je ribolov na potoènu pastrmku
poseban dogaðaj koji se ne može usporediti niti sa jednom drugom vrstom
ribolova.
"Potoèna pastrmka se lovi na poseban naèin koji se zove 'mahanje' ili
'mušièarenje', pri èemu se kao mamac koriste ruèno pravljene mušice. Ovaj naèin
ribolova zahtijeva naroèitu vještinu te izgraðenu tehniku, jer pastrmku morate
nadmudriti", objašnjava dugogodišnji sportski ribolovac Sead Ðumišiæ.
Dodaje kako je potoèna pastrmka poseban specijalitet koji se po ukusu ne može
porediti niti sa jednom drugom ribljom vrstom.
On dodaje kako na Dabru, jednoj od rijetkih rijeka èija je voda pitka od izvora
do ušæa, vladaju posebni uslovi ribolova.
Ribolovci moraju platiti posebnu dozvolu kako bi ribarili na ovoj rijeci, a
pravilo je kako se može zadržati samo jedan primjerak ulovljene ribe.Z.Èekiæ.
04.03.2007.
Ribljom èorbom poèela sezona ribolova(Nezavisne)
TREBINJE - Tradicionalnim masovnim zabacivanjem udica i
kuvanjem ribljeg kotliæa pored
ribarske
kuæe na rijeci Trebišnjici u Lastvi nadomak Trebinja, prekjuèe je zvanièno
otvorena ribolovna sezona na ovoj rijeci i Lastvanskom jezeru.
Stotinak ribolovaca, okupljenih na ovoj manifestaciji, veæ treæu godinu na ovaj
naèin obilježava poèetak sezone nakon zimske zabrane pecanja ribe, da bi od
ulovljene kalifornijske pastrmke iz Trebišnjice kasnije pripremili èorbu.
"Najveæi juèe ulovljeni primjerci su pastrmke od kilogram do kilogram i po, a
ulovljeno je ukupno oko stotinu kilograma", istakao je Miroslav Èuèkoviæ,
predsjednik Upravnog odbora Sportskog ribolovnog društva Trebinje.
Èuèkoviæ, koji je posljednja dva dana proveo uglavnom u ribarskoj kuæici,
zadužen za organizacione poslove ove manifestacije, istakao je da je cilj ovog
okupljanja bio animiranje Trebinjaca da se vrate svojoj rijeci, sportskom
ribolovu i svim onim atrakcijama vezanim za rijeku.Trebinjski ribari istièu da
je ovogodišnja sezona zapoèeta nešto ranije s obzirom da je cjelokupna flora i
fauna rijeka i jezera ove godine ranije poèela da se obnavlja, ali je i riblji
fond dosta bolji od prošlogodišnjeg.
Èuèkoviæ to povezuje sa Ribarskom službom, koja je ove godine, kako kaže,
izuzetno dobro obavila svoj posao, ali i zahvaljujuæi poribljavanjima koja su se
obavila krajem prošle i poèetkom ove godine.
Iako darežljivi u sipanju riblje èorbe, koja je bila izvanredna, kuvari kotliæa
sa Trebišnjice nisu željeli odati recept specijaliteta, istièuæi da je "svako
stavljao svoje zaèine" i da je èorba pripremljena od svježe ribe.V.D.
04.03.2007. Poèela ribolovna sezona na Uni(Dnevni list)
BIHAÆ
- U Unsko-sanskoj županiji u èetvrtak je otvorena sezona lova na jednu od
najcjenjenijih trofeja u vodotocima sliva Une - pastrvku. Tako je 1. ožujka dan
kome se najviše raduju zaljubljenici u ribolov. Da bi se saèuvala populacija
potoène pastrve u ribolovnim tokovima Klokot i Unac u Martinbrodu, Šrtbaèki buk
pa sve do Bosanske Krupe vrijedi pravilo "ulovi, pa pusti".
Na poèetku sezone su tu i neizbježni fotoaparati te filmske kamere koje bilježe
dokaze o ulovljenim i trofejima te bogatstvu rijeke Une. Meðu brojnim
ribolovcima u reviru Klokot bila je i skupina zaljubljenika koja je doputovala
iz Èeške Republike meðu kojima je i Karel Kratky, ribar koji veæ devet godina ne
propušta ribolovnu sezonu u Bihaæu. Kazao je da je sluèajno prije devet godina
boravio u Bihaæu i od tada veæ devet godina ne propušta priliku da iz svog
rodnog Praga, krene na put za Bosnu na obale Une.
Ovoga puta s Karelom su doputovala još njegova
èetiri sugraðana, koja prvi put dolaze u ribarenje u Bihaæ i kazali su da i
sljedeæe godine dolaze na Klokotu. "Ovo
je za mene ribolovni raj. Posebice me privlaèi priroda i tišina. Jedva smo
èekali da svane, a moj prijatelj Pavel toliko je bio uzbuðen ljepotom Klokota da
je ustao ranije i sjedio na kamenu u blizini izvorišta. To mu je bio poseban
užitak'', kazao nam je Karel istaknuvši da je u Èeškoj savladao tehniku lova
bijele ribe, a na Uni je postao pravi struènjak za lov s priborom za mahanje.
''Sada sam veæ iskusan ribolovac i do tri puta godišnje doðem na Unu. Put od
Praga do Bihaæa je prilièno dug, ali ljubav prema ribarenju je jaèa'', isprièao
nam je Karel dodavši da mu to nije teško jer Bosanci su ljubazni i susretljivi i
osjeæa se kao da je negdje u svojoj zemlji. Ribari i iz susjednih zemlja
Na Klokotu smo sreli i Drageca iz Zagreba koji je prvi put zagazio u hladnu Unu
i ulovio svoj prvi ovogodišnji trofej.
''Neæe me ništa sprijeèiti da dolazim na Klokot, a èuo sam da je i Una bogata
pastrvom", oduševljeno nam je kazao Dragec. Ni ovogodišnje otvorenje ribolovne
sezone u USŽ-u nisu propustili ribari iz svih krajeva BiH, Hrvatske, Èeške,
Srbije, a tu su bili i neizostavni Slovenci. R. Karat
04.03.2007. Rubrika "Kako je riba grizla" (AVAZ)
Edhem Bajroviæ upecao "Zlatnu ribicu" Na fešti održanoj
prvog marta na Boraèkom jezeru, koja je oznaèila poèetak ribolovne sezone, Edhem
Bajroviæ iz Sarajeva upecao je prstenovanu pastrmku.
Rijeè je o tradicionalnom èinu obilježavanja ribe, koja se potom pušta u jezero,
a onaj ko upeca tzv. zlatnu ribicu dobiva novèanu nagradu.
- Svake godine dolazim na otvaranje ribolovne sezone, jer osim pecanja volim
druženje i boravak u prirodi. Nisam oèekivao da æu baš ja biti taj koji æe je
uloviti. Noæ prije toga proveo sam uz jezero, a poèeo sam pecati oko šest sati.
Tek što sam dva puta zabacio udicu i provukao leptiricu kroz vodu, riba se
zakaèila -isprièao nam je Bajroviæ.
Nagradu još nije dobio, ali je oèekuje od Organizacije sportskih ribolovaca iz
Konjica.I.B.
Bilans
sa Željeznice - Pastrmka duga 40 centimetara Miroslav Kovaè iz
Sarajeva prijateljima se pohvalio još jednim kapitalnim ulovom.Ovaj vrsni
dugogodišnji ribolovac u Željeznici kod Trnova na suho je izvukao potoènu
pastrmku dugu 40 centimetara i tešku 700 grama.
Iskusni ribolovci znaju da je Željeznica, naroèito na podruèju Trnova, bogata
pastrmkom, pa nije rijedak sluèaj na obalama rijeke vidjeti grupe zaljubljenika
u ovaj hobi kako èekaju da plovak potone.
I.B. Otvorenje sezone na
Zujevini - Hadžiæi • Èlanovi
SRD "Zujevina" iz Hadžiæa ribolovnu sezonu su otvorili poribljavanjem rijeke
Zujevine, u koju su ubacili 1.000 komada potoène pastrmke.U akciji poribljavanja
su uèestvovali: Halid Kadriæ, Bejamil Sariæ, Mensud Aliæ, Muhamed Fatiæ, Šaæir
Telo, Nurudin Dupovac...
.
I.B.
04.03.2007.Nakon požara u Parku prirode Hutovo blato
Ukupne štete veæe od pola milijuna maraka
ÈAPLJINA
- I dok policija još istražuje cijeli sluèaj i traga za poèiniteljima, utvrðene
su sve štete u Parku prirode Hutovo blato nakon dvaju podmetnutih požara
poèetkom veljaèe. Podsjetimo, u tim je požarima stradalo veæe podruèje Parka
prirode, a samo zahvaljujuæi nadljudskim naporima Uprave Parka i lovoèuvara, te
vatrogasaca i mještana, ogromna je vatrena stihija zaustavljena stotinjak metara
od samog motela "Karaotok" i prateæih objekata. Odmah je osnovano Povjerenstvo
za utvrðivanje štete, od kojeg smo juèer dobili toène podatke, ali i procjenu
situacije za sljedeæe razdoblje.
- Izravne se štete procjenjuju na 130.000 KM, a s onim neizravnim posljedicama,
koje æe se osjeæati najmanje još èetiri godine, ukupna je šteta nakon požara oko
pola milijuna maraka. Uništena su brojna ptièja gnijezda, prije svega patke i
liske, a stradale su brojne vrste drveæa i sadnice. Ukupno je opo-žareno više od
700 hektara površine Parka prirode, a godinamaæe se osjeæati posljedice na
biljnom i životinjskom svijetu - rekao je Stjepan Matiæ, voditelj službe Zaštite
prirode i okoliša u Parku prirode. (F. Matiæ)
04.03.2007.Antarktik otkrio do sada neviðeni živi
svijet.(Nezavisne) Raspadanje velikih lednika dovelo do
znaèajnog otkriæa na polju biologije¨Cijepanje
Larsenovog ledenog podruèja je otvorilo novo morsko podruèje velièine Jamajke,
koje je nekoliko hiljada godina bilo prekriveno ledom¨Istraživaèi
su proveli oko deset sedmica prouèavajuæi ovo podruèje veliko 10.000 kilometara
kvadratnih i njegov ekosistem¨Prouèavajuæi
podvodni sistem do maksimalne dubine od 850 metara oni su koristeæi kameru na
daljinsko upravljanje uspjeli identifikovati 1.000 bioloških vrsta ukljuèujuæi
15 novih vrsta. Mora
oko antartikèkog pojasa predstavljaju najmisteriozniija mjesta na Zemlji. Kakav
život tamo sve postoji prava je misterija, a glavni krivac su debeli slojevi
leda koji se tu nalaze u posljednjih nekoliko milenijuma. Ali, raspadanje nekih
od ovih ledenih bregova dalo je nauènicima rijetku priliku da pristupe ovom
svijetu. Ove sedmice nauènici su otkrili nevjerovatan podvodni svijet koji se
trenutno mijenja zbog procesa mijenjanja klime. Cenzus za pomorski život na
Antarktiku, projekat koji se bavi prouèavanjem života u ovom dijelu svijeta, je
pronašao životinjske vrste koje su mogle preživjeti samo na Antarktiku ispod
leda. Dio mora smješten u blizini slonovskog ostrva na
Antarktiku je u
zadnjih nekoliko sedmica postao pristupaèan nauènim istraživanjima zbog
kolabiranja velikih ledenih bregova Larsen A i Larsen B, koji su se odvojili
prije nekoliko godina. Otkriæe ovog dijela mora æe pomoæi nauènicima da predvide
šta se može dešavati sa životinjskim i biljnim vrstama zbog nastupanja
klimatskih promjena. Džulijan Gat, pomorski ekolog pri njemaèkom Institutu za
polarna istraživanja, koji je predvodio ekspediciju u podruèju smještenom ispod
Larsenovog ledenog pojasa je rekao da ovo podruèje predstavlja najmanje istražen
ekosistem na Zemlji.
"Do sada nismo imali pristup ovom podruèju, osim nekoliko izuzetaka bušenja rupa
ili spuštanja kamera u neke procjepe", rekao je Gat.
Cijepanje Larsenovog ledenog podruèja je otvorilo novo morsko podruèje velièine
Jamajke, koje je nekoliko hiljada godina bilo prekriveno ledom. Istraživaèi su
proveli oko deset sedmica prouèavajuæi ovo podruèje veliko 10.000 kilometara
kvadratnih i njegov ekosistem. Prouèavajuæi podvodni sistem do maksimalne dubine
od 850 metara oni su
koristeæi
kameru na daljinsko upravljanje uspjeli identifikovati 1.000 bioloških vrsta
ukljuèujuæi 15 novih vrsta koje lièe na raèiæe, kojima su dali ime amfipode,
koje ranije nisu bile poznate nauci. Najveæa atrakcija ovog novog podvodnog
života predstavlja deset centimetara dugaèak novi ljuskar iz porodice
Sakletonija. Doktor Gat govori da æe nove informacije o ovoj biološkoj sredini
biti fundamentalne o razumijevanju funkcionisanja ekosistema.
"Rezultati naših napora æe nam dati prednost da predviðamo buduænost biosfere u
promjenljivim okolinama", rekao je Gat.
Nauènici su takode pronašli i èetiri nove vrste cnidariana, biæa koja su
povezana s koralima, meduze i morske anemone. Jedno stvorenje koje lièi na
anemonu je otkriveno kako živi na leðima puža i nudi zaštitu pužu a zauzvrat
dobija prevoz. U relativno plitkim vodama Larsenove zone pronaðena su biæa koja
u normalnim uslovima žive na dubinama od 2.000 metara. U njih spadaju ljiljani
dubokih voda, morski krastavci i morski nestaško. Nauènici su takode pronašli
guste nakupine morskih štrcaljki, za koje su nauènici rekli da su mogle naseliti
ove vode samo nakon cijepanja Larseonovog pojasa 2002. godine. "Ovdje
smo zabilježili neoèekivano veliki broj Minke kitova. To znaèi da se ekosistemi
u dubokim vodama adaptiraju veoma brzo na nove uslove jer dolazi do rasta algi.
Raèiæi se hrane algama a kitovi raèiæima", rekao je doktor Gat.
Ova šema pak ne mora biti ponovljena u buduænosti. Majki Stodart, voda pomenutog
projekta, rekao je da posljedica globalnog zagrijavanja može imati uticaj na
razvoj algi, a samim tim i na ostale uèesnike u lancu ishrane.
"Alge predstavljaju izvor zimske hrane i imaju centralnu ulogu za zdravlje
èitavog ekosistema", rekao je on. Tokom pomenute ekspedicije pronaðene su
nakupine mrtvih školjki razbacanih na dnu okeana u blizini takozvanog hladnog
curenja. Ovo su izvori metana i sulfida koji su u stanju
da kreiraju
privremeni habitat za neke životinjske vrste koji inaèe ne bi bio moguæ da nema
izvora. Ekspedicija je takode prouèavala populaciju riba na antarktièkom
poluostrvu i spoznali su da se biomasa antarktièkih bakalara poveæala u odnosu
na 2003. godinu, dok su se mase blekfin i makerel ledenih riba smanjile", rekao
je Majki Stodart.
Gotje Sapel, biolog Meðunarodne polarne fondacije, rekao je da je ovo netaknuta
teritorija.
"Ako ne prouèimo kako ovo podruèje izgleda sada i koje životinjske vrste tamo
žive, neæemo imati osnovu pomoæu koje možemo vidjeti kakve su se promjene desile
za 20 godina i kako globalno zagrijavanje mijenja ekosistem", konstatuje Gotje
Sapel.Boris Ðuriæ
04.03.2007.Èovjeèja ribica nakon èetrnaest godina
isplivala u Studencima
LJUBUŠKI/STUDENCI
- Èovjeèju ribicu dugu oko 25 centimetara juèer je šeæuæi pored izvora ispod
obiteljske kuæe u Donjim Studencima uoèio 44-godišnji Rade Dragièeviæ. Izvor
vode na kojem je pronalazaè uoèio èovjeèju ribicu otvorenog je tipa, a obitelj
ga je zaštitila i napravila slavinu kako bi je koristili za piæe. Rade oduvijek
prati kretanja i pojavu ribice jer ju je veæ imao priliku vidjeti na istome
mjestu.
"Prvi put sam tri komada uhvatio 1978., takoðer je bilo proljeæe. Od tada do
1992. nije se nijedna pojavila, a onda dvije godine zaredom sam uhvatio po jedan
primjerak i nakon èetrnaest godina ponovno", kazao je Dragièeviæ dodavši da se
vjerojatno pojavljuje i inaèe, ali da nema uvijek sreæu uoèiti je. "Oduvijek
su me zanimale, u proljeæe i kada su kiše pratim ne bi li je ugledao na izvoru,
a vjerujem da ih ima dosta u podzemlju", kazao nam je Rade.
Izvor ispod njihove kuæe u Donjim Studencima Rade ne veže uz Studenèicu, smatra
da je to izvor nekih podzemnih voda koje utjeèu u rijeku. Taj izvor pak,
istaknuo je, nije jedini u selu, postoji ih još nekoliko. Takoðer, smatra da je
brdo u Studencima najvjerojatnije iznad podzemnog jezera jer se izvori
pojavljuju s obadvije strane brda, u njihovu selu i od slapova Kravica sve do
kupališta Božjaka.
Nakon što je Dragièeviæ pronašao taj endemièni primjerak istu je u kratkom roku
vratio na izvorište gdje je i pronaðena, a ribica je otplivala u svoje stanište.
Poznato je da èovjeèje ribice traže tamu i posebne uvjete, a Dragièeviæ ju je
zadržao kako bismo je mogli fotografirati. Podsjetimo, krajem studenoga prošle
godine veæi broj èovjeèjih ribica, dugih i do 32 centimetra, pojavio se u Vitini
te bi se s razlogom iste mogle nazvati "stanovnicima zapadne Hercegovine".
Kako je veæ navedeno, ovaj izvor vode obitelj Dragièeviæ koristi za piæe, a
pojavljivanje èovjeèje ribice još jednom svjedoèi koliko je ovaj kraj bogat
pitkom i èistom vodom. Andriana Šimiæ
DVD sa emisijama "Bistro BiH"
u prodaji u svim
veæim centrima