Warning: include(./includes/header.php) [function.include]: failed to open stream: No such file or directory in /home/bistro/public_html/index.php on line 233
Warning: include(./includes/header.php) [function.include]: failed to open stream: No such file or directory in /home/bistro/public_html/index.php on line 233
Warning: include() [function.include]: Failed opening './includes/header.php' for inclusion (include_path='.:/usr/lib/php:/usr/local/lib/php') in /home/bistro/public_html/index.php on line 233
Kratke Upute korištenja c-box-a U polje "name" upišite svoje ime, a u polja "message" upišite poruku koja
može sadržavati maximalno 200 znakova. Ubacivanje "smajlića" ide klikom na text
na dnu c-box-a "smilies", a onda kliknete na željeni "smajli". Ukoliko se sa
nekim dopisujete, potrebno je da povremeno kliknete na text "refresh" jer tada
pristižu nove poruke. Ugodno ćaskanje!
25.03.2007.Završene kvalifikacije za našeg predstavnika na Svjetskom
prvenstvu Danas je završeno takmičenje za izbor ekipe - predstavnika Bosne i Hercegovine
na Svjetskom prvenstvu koje se održava na Hutovom blatu u junu mjesecu ove
godine. Svi takmičari su bili jedinstveni u ocjeni da je vrijeme bilo
katastrofalno (samo jedan dan nije padala kiša), i da je za ulov ribe od
presudnog značaja bilo mjesto i čista sreća. Ipak, 25 takmičara i ostali
članovi ekipa su izdržali sve i završili takmičenje na najbolji mogući način, uz
čestitke najboljim i pozdrave do nekog drugog mjesta gdje će opet "ukrstiti
štapove".
Poslije proglašenja, prisutnim takmičarima
su se obratili načelnik općine Čapljina, gospodin Stjepan Šutalo, predsjednik
SRS BiH, gospodin Đorđe Klepić i Potpredsjednik SRS BiH, gospodin Nikola Puce. "U
toku je renoviranje objekta motela Karaotok i svaki dan bi trebala započeti i
izgradnja pristupnog puta motelu.Izgradnja put do staze je, kao što ste vidjeli
i sami, u toku, tako da će sve to dočekati natjecatelje na Svjetskom prvenstvu u
novom svjetlu.Žao mi je što danas sa nama nema nikoga od predstavnika lokalne
ribolovačke Udruge.Moram reći da je ona nekad bila brojna, ali su se , na
žalost, njeni članovi osuli.Ne zato što su prestali voliti ribolov i ove vode, a
mi pored ovih jezera imamo i četiri rijeke: Neretvu, Bregavu, Bunu i Trebižat,
nego što su prevladali krivolovci.U zadnje vrijeme činimo napore da ponovo
okupimo članstvo, da im vratimo volju, te da opet gospodare ovim vodama na način
kako to vi ribolovci najbolje i znate.
Još bih želio da ponovo čestitam svim sudionicima natjecanja i pobjednicima, te
da vam zaželim ponovni dolazak u šestom mjesecu.Bistro" - rekao je gospodin
Stjepan Šutalo.
Bimbo - maskota pobjedničke ekipe
U obraćanju prisutnim, gospodin Đorđe
Klepić je rekao:
"Zaista vam se svima zahvaljujem.Poznato vam je da je reprezentacija Bosne i
Hercegovine na evropskoj i međunarodnoj sceni postiže dosta zapažene rezultate,
a što se moglo vidjeti i prošle godine u Portugalu, posebno u ovoj disciplini
ulovu ribe na plovak.
Što vam mogu ispred Saveza reći i obećati je da ćemo pobjedničkoj ekipi
omogućiti maksimalne uslove za pripreme na ovoj stazi za predstojeće Svjetsko
prvenstvo u mjesecu junu.Očekujem da ćemo kao domaćini postići i zavidan
rezultat.
Još jednom, zahvaljujem se svima vama uz želju da današnji prvaci budu među
najboljim ekipama na Svjetskom prvenstvu.Bistro!"
Na ovo, gospodin Puce je dodao da je predsjednik zaboravio reći da će SRS BiH
snositi sve troškove pripremanja i učestvovanja našeg predstavnika na Hutovom
blatu, što je obadovalo takmičare pobjedničke ekipe iz Tešnja.
Na samu stazu će biti zamjerki od takmičara, u neformalnom razgovoru sam čuo
dosta kritika, ali bi ih trebali uputiti funkcionerima u SRS BiH da iste otklone
i da u ovo malo vremena koliko je ostalo do Svjetskog prvenstva ona bude
besprijekorna. Ambijent u kojem se nalazi staza je jako lijep, nešto brži tok
vode kojem je uzrok neprestana
kiša, vjerovatno u junu neće biti kakav je bio ovo zadnjih par dana, ali, po
meni i mom laičkom mišljenju, ostaje problem podvodne vegetacije koji će
vjerovatno nekim stranim takmičarima (kao što je nekim domaćim u ovo par dana)
podobro izvući živce, a koja se tek sada počinje razvijati i ne znam u kojem
obimu će je u junu mjesecu biti.Nadam se da će takmičari svojim savjetima,
prijedlozima i sugestijama uputiti zvaničnike u SRS BiH, na šta su ih oni na
proglašenju pobjednika i pozvali, te da će se riješiti svi problemi koji su na
ovim kvalifikacijam primjećeni. Bistro našim predstavnicima!!!
26.03.2007.Skupština SRD Ulog Kalinovik
У Улогу је
24.02.2007.г. одржана Скупштина СРД "Улог"-Калиновик на којој су чланови овог
удружења, након подношења извјештаја и свеукупне анализе досадашњег рада током
ког је било евидентних резултата вриједних похвала, али и озбиљних пропуста у
раду, извршила избор свог новог руководства и донијале Програм рада за 2007.
годину.
У наредном четворогодишњем мандату СРД "Улог" ће руководити УО у чијем су
саставу: Ковач Вукан, Миликић Слободан, Мијановић Млађен, Сладоје Митар и
Лаловић Сретко ком је повјерена улога предсједника овог извршног органа, док је
функција предсједника Скупштине повјерена Сикимић Ратку.
Програм рада за 2007.годину у први план ставља унапређење рибљег фонда, пуну
заштиту вода којим газдује ово СРД, с еколошког становишта и општег развоја
риболовног спорта овог подручја за који постоје сви природни ресурси.“Пред нама
су амбициозни програмски задаци, за чију реализацију нужна ангажованост сваког
нашег члана, а ми ћемо дати све од себе да се добрим међуљудским односима,
својим радом и успјесима докажемо и оправдамо указано повјерење“, захвали о се у
име новоизабраног руководства и у своје име лично предсједник Лаловић Сретко.
У свом раду Удружење ће имати свесрдну подршку и помоћ Локалне управе СО
Калиновик, која није изостајала ни до сада, а нарочито кад је вршено
порибљавање. " Свака еколошка
акција у смислу очувања, заштите презентовања и искориштења природних благодети,
прије свега горњег тока Неретве, апсолутно чисте ријеке лишена било каквог вида
загађења чија се вода може пити, те очаравајућих језера, Кладопољског, Гвозна и
Црвањског језера ће бити на сваки начин подпомогнута. Ловни и риболовни туризам,
у комерцијалном смислу, имају ријетке природне предуслове који омогућавају
реалну перспективу и дају шансу развоју Општине и бољег живота њеног
становништва., зато су уграђени у пројекте чија је реализација кренула и већ се
очитују први значајни резултати“, рекао је у свом обраћању Скупштини Начелник СО
Калиновик господин Славко Сладоје, који је за "прву руку", уручио Удружењу
одобрење за кориштење просторија у Улогу.
Активан учесник у Скупштини је био и господин Ђорђе Клепић, предсједник ИО СРС
РС и активни предсједник СРС БиХ који је такође обећао свесрдну помоћ од оба
Савеза, нарочито кад је поробљавање у питању и организовање значајних риболовних
такмичења. Он је дао пуну подршку новом руководству и нада се да ће се оно
доказати већ на Републичким такмичењима и у �Fly fishingu“ за сениоре и јуниоре,
те �Лов пастрмке на дивљим водама“ за сениоре, који су планирани и кандидовани
на такмичарској стази посебног ревира �Улог“, и тако дати значајан допринос
прогресивности и развоју риболовачког спорта и туризма не само калиновачке
оопштине, него уопште.
Предраг Даничић
26.03.2007.Organizacija 27. svjetskog ribolovnog prvenstva pretvorit će se
u utrku s vremenom
Stiže novac za obnovu motela "Karaotok"
ČAPLJINA - Već je izvjesno da će se organizacija 27. svjetskog ribolovnog
prven-s ?a. pretvoriti u utrku s vremenom.
Jedan od razloga za to su i problemi s konstituiranjem vlasti nakon listopadskih
izbora, zbog čega odluke o sredstvima za tu svrhu kasne.
Ipak, iako u tzv. tehničkom mandatu, vlade Fede-x ičije BiH i HNŽ nedavno su
reagirale, pa su osigurana sredstva za obnovu sjedišta organizacije Svjetskog
prvenstva, motela "Karaotok". Kako smo doznali od direktora JP Park prirode
Nikole Zovka, Vlada Federacije BiH već je Sportsko-ribolovnom savezu BiH
doznačila 100.000 KM za tu svrhu, a daljnjih 200.000 KM odobrila je vlada HNŽ.
- Žurno radimo na natječaju za izvođača radova kako bismo pravodobno završili
rekonstrukciju motela - kazao je direktor Zovko. Svjetsko ribolovno prvenstvo
održat će se od 2. do 10. lipnja 2007.
(D.M.)
23.03.2007. Plasman ekipa poslije drugog kola - Hutovo blato
Danas
je na Hutovom blatu održano i drugo kolo u kvalifikacijama za našeg predstavnika
na predstojećem Svjetskom prvenstvu.Vrijeme je bilo bolje, oblačno, ali bez kiše
i vjetra.Medjutim, riba i dalje jako slabo radi, tako da se desilo da u sektoru
"E" niko od takmičara nije imao ulov, u sektoru "D" je samo jedan takmičar imao
par ribica, a u sektoru "A" su tri takmičara ostala bez ulova.Sektori "B" i "C"
su bili mnogo bolji za takmičare, tako da je na ovom takmičenju mjesto od
presudnog značaja.
Došlo je do promjena u plasmanu, tako da on trenutno glasi:
1.mjesto - SRD "Jelah" Tešanj, sa 25,5 negativnih poena
2.mjesto - SRD "Klen" Kozarska Dubica sa 25,5 negativnoh poena(manji ulov od
Tešnjaka)
3.mjesto - SRD "Banja Luka" sa 31,5 negativnih poena
4.mjesto - USR "Sarajevo 1906" sa 33,5 negativnih poena
5.mjesto - SRD "Bosna" Žepče sa 34 negativna poena.
Predstoje još dva kola u naredna dva dana, i ništa nije konačno.
Neka je "Bistro" takmičarima!
22.03.2007. Završeno prvo kolo kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo na
Hutovom blatu
Danas
je na istoj stazi gdje će se održati Svjetsko prvenstvo, održano prvo kolo
kvalifikacija za predstavnika iz Bosne i Hercegovine. Pravo nastupa je ostvarilo
sljedećih deset ekipa:
1 SRD «Klen» Kozarska Dubica 6. SRD «
Bosna « Žepče
2.SRD «Rudar-Kreka Tuzla
7. SRD «Sarajevo- 1906» Sarajevo
3.SRD «Jelah-Tešanj»
8. SRD «Hazna»- Gradačac
4.SRD «Kečiga» Brčko
9. SRD « Prnjavor « Prnjavor
5.SRD «Banja Luka»Banja Luka
10. SRD «Drinska jezera» -Višegrad
Medjutim, na takmičenje je došlo svega pet ekipa i to:
SRD «Sarajevo- 1906» Sarajevo
SRD «Banja Luka»Banja Luka
SRD «Klen» Kozarska Dubica
SRD « Bosna « Žepče
SRD «Jelah-Tešanj».
Po jako lošem, kišovitom vremenu, ni riba nije bila voljna "raditi", tako da su
plasman za prvi dan odredili slučajni ulovi i sreća pojedinih ekipa.
Prvo mjesto je osvojila ekipa Kozarske Dubice sa 11 negativnih poena, drugo i
treće mjesto dijele SRD Banja Luka i SRD "Bosna" Žepče sa po 14,5
negativnih poena, četvrto mjesto zauzela je ekipa SRD "Jelah" iz Tešnja sa 15
negativnih poena, a peto, posljednje mjesto je zauzela ekipa USR "Sarajevo 1906"
sa 20 negativnih poena.
Po sutrašnjem planu, žrijebanje je u 07:30, a nastavak takmičenja - drugo
kolo je predvidjeno za 10:30.
22.03.2007.Reakcije na otvoreno
pismo iz SRD "Zlatovčica" Jajce NIŠTA NE PADA SA NEBA... Dva
dana nakon što sam poslao otvoreno pismo upučeno SRS Kantona Središnja Bosna,
odem u internet klub da pogledam je li mi tko odgovorio i možda pobio iznijeto u
tom pismu. Kad ono ništa! Već sam pomislio kako možda još nitko iz Saveza nije
pročitao pismo, kad na Bistro BiH stranici ugledah u odijeljku za chat poruke,
da se spominje moje ime. Pišu «Pliva» i Belaj_boy. Za ovog drugog nemam pojma
tko je, a «Pliva» je predpostavljam predsjednik Udruženja iz Donjeg Vakufa. Zato
me malo iznenadio njegov pokušaj komuniciranja sa mnom jer pravila
korespodencije nalažu da se na otvoreno pismo odgovori na isti način, jer on je
ipak predsjednik jednog Udruženja i član Upravnog odbora SRS Kantona SB. Ovaj
put ću odgovoriti na te poruke, da ne bi ispalo da sam se povukao podvijena
repa...
Nisam u tim porukama pročitao ni jedan odgovor na moja pitanja: na što su
trošili novce prikupljene od svojih članova, gdje im je nestalo članstvo u
prošloj godini i zašto nisu podnijeli ni jednu prijavu protiv krivolovaca.
Umjesto toga gospoda su postupila po onoj narodnoj: «Kad se ne mošes braniti
onda napadni». Između ostalog pitaju i konstatiraju:
- Ako nismo šlanovi SRS KSB zašto Ahmet Šeremet dolazi na sastanke i bez veze
troši novce?
- Ništa oni nisu poribili, njima elektroprivreda HZHB poribljava!
- Ahmet je uposlio svog sina da radi kao tajnik\sekretar udruženja!
- Nemaju oni ribolovnu osnovu, jer im nije potpisana!
- Goran radi kao ribočuvar i na taj način ubire pare (tako nekako).
- Za koliko su članova platili doprinose SRS FBiH
Nadam se da nisam što zaboravio pa ću krenuti redom:
- Nikada Ahmet Šeremet nije otišao na Skupštinu niti Upravni odbor SRS KSB. Mi
smo pozive za sastanke dobivali direktno iz Kantonalnog ministarstva zbog
implementacije Zakona o slatkovodnom ribarstvu, a Vi ste te sastanke pretvarali
u Upravne odbore Kantonalnog saveza. Mi se pozivu Ministarstva moramo odazvati,
jer odgovaramo direktno njima a ne Vama.
- U poslijeratnom periodu tri puta smo poribili ribolovne vode sa šaranom i
amurom i na to smo utrošili 22.500 KM (3x1,5 tona x 5 KM po kilogramu). Točno je
da Elektroprivreda HZHB poribljava ove vode, ali ako mislite da nam je to palo s
neba grdno se varate. Ja bih volio vidjeti komu se to Elektroprivreda
dragovoljno ponudila da poribljava vode. Za to se gospodo trebalo izboriti! Čak
jedan od dvojice navedenih postavlja pitanje zašto Elektroprivreda ne poribljava
vode u Busovači, Vitezu, Kiseljaku, jer i ti ljudi plačaju strujuš!? Ha,ha....
Ovo me je stvarno nasmijalo. Ne razumije čovjek da je «struja» proizvod koji se
kupuje i prodaje, a da Elektroprivreda plaća nadoknadu samo tamo gdje proizvodi
tu «struju» jer vrši regulaciju vode i izgradila je brane te time zatvorila
riblje staze. Po njegovom bi i vlasnik FIS-a trebao plaćati poribljavanje, jer
ti ljudi iz navedenih gradova kupuju i plaćaju za proizvode. Probajte, možda
čovjek i pristane!
- Nije Ahmetov sin tajnik\sekretar Udruženja, već blagajnik i nije ga Ahmet
postavio na to mjesto već ja, dok sam bio predsjednik Udruženja, a Upravni odbor
je prihvatio takvu odluku jer se radi o praktičnim razlozima. Taj čovjek prima
paušal od 100 KM mjesečno i dostupan je svaki dan izuzev nedjelje (a ni tad nije
problem ako nam treba) u vremenu od 8 - 16 sati. Radi u fotografskoj radnji
svoga oca, gdje mi imamo sve što nam treba za normalno funkcioniranje jednog
Udruženja od kompjutera, fotokopir aparata, aparata za izradu slika itd. Ako vi
imate nekog ko radi 26\27 dana u mjesecu puno radno vrijeme za 100 KM svaka vam
čast!
- «Pliva», ti si bio prošle godine na sastanku u Travniku, kad se razgovaralo o
provedbi Zakona i kada je predstavnik Federalnog Ministarstva pitao: Tko je
izvršio poribljavanje i na osnovu čega? Pred svima Vama gospođa Snježana Maros,
Kantonalni poljoprivredni inspektor, rekla je da je Jajce jedino poribljavalo i
to na osnovu ribolovne osnove te pročitala dokument kojim se to potvrđuje, a
kojeg je dobila od Mostarskog instituta. Toliko o valjanosti ribolovne osnove!
- Ja radim kao ribočuvar šest mjeseci u godini i za to primam 300 KM mjesešno.
Ophodnju vršim sa svojim golfom (I, 1983. godište), kojeg sam dobio na poklon od
svog brata. Nemam kuću niti stan (imam dvoje prekrasne djece i suprugu koja
razumije ovo što radim, hvala Bogu) te živim kao podstanar u kući ženinog brata.
Udruženje mi ne plaća gorivo. Možeš misliti kako sam sa obogatio na račun
Udruženja!?!?
- Vidiš, za razliku od tebe ja sam nazvao Generalnog sekretara SRS FBiH i pitao
da li si ti ispunio svoje obveze prema Savezu i dobio pozitivan odgovor.
Čestitam i podržavam. Samo sa nadam ubuduće da češ i ti napraviti isto prije
nego što budeš pisao nebuloze.
Više neću odgovarati na chat poruke, a pogotovo na šifrirane, jer to nije
komunikacija ljudi koji bi trebali biti ozbiljni jer obnašaju neke funkcije! BISTRO... GORAN PRANJKO, 22. 03. 2007, Jajce
22.03.2007. Za ekologiju pola milijuna maraka
ZENICA
- Prema ovogodišnjem proračunu Općine Zenica, u Ekofond bit će utrošeno 500.000
maraka. Među prioritetnim projektima su, čija će se realizacija financirati iz
odobrenog iznosa, mjerenje aero zagađenja, intervencije na postojećem gradskom
odlagalištu Siđe, čišćenje riječnih korita te nastavak izgradnje ribarske staze
u naselju Dolaca. Značajna sredstva planirana su i za edukaciju stanovništva iz
oblasti ekologije, izradu projektne dokumentacije za smještaj napuštenih pasa i
druge projekte iz oblasti ekologije.
22.03.2007. Ribe sa antifrizom
Naučnici
koji se bave proučavanjem riba zovu se ihtiolozi. Tek nedavo su otkrili tajnu
prirodnog antifriza. Proteini koji sprečavaju smrzavanje nastaju u stomaku ribe
i ne dozvoljavaju da se riba rashladi kad se hranom u tijelo unese i hladnu,
punu ledenih kristalčića. Da nema ovih proteina, riba bi se "smrznula iznutra" -
od stomaka prema koži! Na Antarktiku žive čudesne ribe. Uprkos tome što žive u
ledenoj vodi, čija temperatura pada i do minus 1,9 stepeni Celzijusa, nijedna od
njih se još nije smrzla. Većina od 120 vrsta antarktičkih riba preživljava niske
temperature zahvaljujući glikoproteinima u svojoj krvi koji se ponašaju kao
antifriz.
Drugi stanovnici antarktičkih voda, poznatiji pod imenom ledene ribe, nemaju
crvena krvna zrnca, pa im je krv potpuno bijela. Gustina takve krvi je mnogo
manja od obične krvi, pa ribe troše manje energije i ne mogu pretjerano da se
rashlade.
Antarktičke crvenperke također imaju prirodnu odbranu od smrzavanja - u njihovoj
krvi postoji posebna bjelančevina koja djeluje kao antifriz i održava krv u
tečnom stanju.
22.03.2007.LAKŠI PRISTUP DO VODOPADA BLIHE
"Izvodeći radove, vodili smo računa da ne narušimo prirodni okoliš", kazao je
Grbić SANSKI MOST
- Mnoge znatiželjnike i ljubitelje prirodnih
ljepota protekli je vikend dočekalo pravo iznenađenje. Naime, u blizini vodopada
Blihe dočekao ih je novosagrađeni put. Radovi na uređenju prilaznih putova i
staza do lokacije prekrasnog vodopada rijeke Blihe, jedinstvene prirodne ljepote
na području općine Sanski Most, okončani su proteklog tjedna. Prilaz vodopadu je
sve do sada predstavljao opasnost za izletnike budući da je do njega vodila uska
staza ispod koje se nalazi ponor dubok više od pedeset metara.
Vrijednost urađenog posla iznosila je oko 25.000 maraka, a sredstva su osigurana
iz fonda projekta GAP, koji se realizira na području općine Sanski Most, a
financira sredstvima američkog USAID-a i švedske SIDE. "Izvodeći radove, vodili
smo računa da ne narušimo prirodni okoliš. Nakon izgradnje prilaznih staza ova
prirodna ljepota bit će mnogo pristupačnija za veliki broj posjetitelja",
istaknuo je Zlatko Grbić, direktor JKP-a Sana, koji je bio izvođač radova.
Vodopad se nalazi u kanjonu rijeke Blihe i visok je 56 metara. Prema
statističkim podatcima, ovo je najviši vodopad u BiH. Namjera lokalnih vlasti je
da ovaj prirodni fenomen učini pristupačnijim što . većem broju posjetitelja te
ga uvrsti na turističke mape županije i zemlje.
Rusmir Karat
21.03.2007.Velika zainteresiranost za ribarskim
dozvolama(Dnevni list)
MOSTAR
- U Udruženju sportskih ribolovaca “Neretva” ovih dana se užurbano radi na
pripremama za predstojeću ribolovnu sezonu na rijeci Neretvi, koja započinje od
31. ožujka.
Kako smo uspjeli doznati u ribarskom Udruženju “Neretva”, sve se odvija prema
planiranom, i trenutno ovih dana u prostorijama ovoga udruženja vlada velika
gužva oko vađenja potrebnih ribarskih dozvola. Zainteresiranost ribara za
dozvolama je velika, a atmosfera koja vlada je prava ribarska. Svakodnevne akcije hvatanja krivolovaca
Iz Udruženja ribara “Neretva” poručuju da će sve učiniti kako bi spriječili
krivolov na rijeci Neretvi. U prilog tome idu i brojne akcije hvatanja
krivolovaca koje su članovi Udruženja uspješno proveli u posljednje vrijeme.
“Unatoč našim brojnim akcijama, broj krivolovaca se povećava, ali mi ćemo
učiniti sve kako bi to spriječili. Dosad smo proveli brojne akcije hvatanja
krivolovaca, a posljednju koju smo uradili je bila u ponedjeljak kada smo
uhvatili nekoliko njih”, kazao nam je Josip Praljak, predsjednik Udruženja
ribolovaca “Neretva”.
Ribolovne dozvole za predstojeću ribolovnu sezonu se vade svakodnevno, a cijene
za njih su različite. Cijena ribolovne dozvole za umirovljenike i redovne
studente iznosi 45 maraka, za žene i djecu osam maraka, a za sve ostale u
stalnom radnom odnosu cijena ribolovne dozvole iznosi 75 maraka.
“Svi ribari trebaju izvaditi dozvolu, jer mi ni slučajno nećemo dopustiti
ribolov na Neretvi bez dozvole”, dodao je Praljak. Tradicionalna Ribarska večer
Prije početka ribolovne sezone, bit će organizirana i tradicionalna Ribarska
večer, koja će se održati 24. ožujka u svadbenom salonu Ruža. Na ovoj večeri bit
će prisutni i brojni uglednici kako iz grada, tako i iz cijele županije, pa čak
i iz Federacije, i to sve zbog toga kako bi se uveličalo slavlje. Sve prisutne
će ovom prigodom zabavljati Trio konoba, a cijena ulaznice iznosi 40 maraka.
Piše:
Dalibor Drlje
19.03.2007.Otvoreno pismo
upućeno SPORTSKO RIBOLOVNOM SAVEZU SREDNJOBOSANSKOG KANTONA. BOLI IH ČLAN 24. ZAKONA O SLATKOVODNOM
RIBARSTVU... Pročitah
na internet stranici, Bistro BiH, izviješće sa Skupštine SRS Kantona Središnja
Bosna u kojemu se napada SRU “Zlatovčica” Jajce, kao jedan od glavnih krivaca za
probleme koje ima taj Savez. Između ostalog, navodi se da je SRU “Zlatovčica”
član tog Saveza samo kada im to odgovara tj. kada trebaju da izganjaju neku
“donaciju”...
Kao prvo: SRU “Zlatovčica” Jajce nije član SRS Kantona Središnja Bosna već punih
6 godina. Kao drugo: Nikada SRU “Zlatovčica” Jajce nije dobila ni jednu marku
niti jednu ribicu za poribljavanje od SRS Kantona Središnja Bosna niti su na
bilo koji način pomogli u radu ovog Udruženja, vec naprotiv sve suprotno. Samo
jednom je izvršeno poribljavanje svih voda na području Kantona Središnja Bosna i
to je napravilo Kantonalno Ministarstvo a ne Savez.
Sve je to u biti šuplja priča. Glavni razlog napada na SRU “Zlatovčica” je to,
što ovo Udruženje ne dopušta tzv. “zajedničku dozvolu”, gdje bi ribolovci iz
Kantona mogli da love na Jajačkom području bez ikakve nadoknade. E pa neće moći!
Boli njih član 24. Zakona o slatkovodnom ribarstvu FBiH sl. Novine 64/04, u
kojemu stoji da dozvola koja je potvrđena od korisnika ribolovnog područja,
vrijedi samo na ribolovnom području, ili ribolovnoj zoni za koju je korisnik
dobio ribolovno pravo.
Kada vi gospodo budete ulagali u ove ribolovne vode, koliko ulažu članovi SRU
“Zlatovčica” Jajce, tad možemo razgovarati o tzv. “zajedničkoj dozvoli”. A
napravili smo mnogo. Od izrade ribolovne osnove, profesionalne ribočuvarske
službe i redovitog poribljavanja u zadnjih 9 godina. A poribili smo vode sa
200.000 komada mlađi pastrve i 15.000 komada šarana i amura. Ove godine u planu
nam je izgradnja mrijestilišta za pastrvu i prirodnog mrijestilišta za šarana.
Što ste Vi gospodo napravili svih ovih godina? Na što ste trošili novce
prikupljene od vaših članova? Na sastanke, na kojima ste blatili ovo Udruženje i
na ona suluda takmičenja, gdje se unaprijed zna tko će biti kandidat za
reprezentativaca BiH! Ili vam je bivši predsjednik SRS Kantona pokupio sve pare
za izgradnju svoje kafane. Na mene ste bacali i drvlje i kamenje kad sam vas
upozoravao na tog gospodina. Sad se ja vama smijem!
Gdje vam se izgubilo članstvo u prošloj godini? Članstvo vam se smanjilo u
prosjeku od 50-70%, a broj ribolovaca na vašim vodama je ostao isti. Nemojte se
vaditi na cijenu ribolovne dozvole, dok je u pitanju vaš nerad. Nijednu prijavu
niste podnijeli protiv prekršitelja, što mi je potvrdila gospođa Snježana Maros,
kantonalni poljoprivredni inspektor. SRU „Zlatovčica“ Jajce, zaključila je
prošlu godinu sa 195 članova, što je manje za 25 članova u odnosu na godinu
prije, ali smo isto tako podnijeli i 22 prekršajne prijave protiv krivolovaca i
sve su realizirane.
Zakon se treba čitati, a ne prelistavati. Zato gospodo predsjednici Udruženja
dobro pročitajte koje vas novčane kazne sljeduju u slučaju da izdajete ribolovne
dozvole ispod cijene, koju je propisao Federalni ministar, jer čujem da imate
namjeru to uraditi.
Čudim se samo gospodinu Marcelu, kojeg osobno poznajem, da je mogao objaviti
određene informacije, a da ih prije toga nije provjerio.
Uz dužno poštovanje ispričavam se onim predsjednicima i ribočuvarima, koji čine
sve da “njihove” vode budu primjer poštenog bavljenja sportskim ribolovom, ali
znam da je takvih malo na području SB Kantona.BISTRO...
Goran Pranjko, SRU "Zlatovčica" Jajce,
19.03.2007
19.03.2007.PRVA ZVANIČNA PRIJAVA ZA 27.WCFC -EKIPA IZ IRSKE
(IRELAND)
Danas
19.03.2007 godine e-mailom smo od kluba "FERMOY COARSE ANGLING ASSOCIATION"
gospodina Tommy Lawtona primili zvaničnu prijavu tog kluba koji će predstavljati
IRSKU (IRELAND) na 27. Svjetskom klupskom prvenstvu svijeta koje se održava u
našoj zemlji od 03-10.juna (lipnja) 2007 godine na Karaotoku Hutovo Blato općina
Čapljina.
U goste nam dolazi ekipa "Fermoy Coarse Angling Association" - IRELAND u
sastavu:
- Tommy Lawwton
- Martin Keating
- Thomas Lawton
- Gordon Moss
- Kieran Crean
- Ken Wilson
Dobro došli dragi ribolovni prijateljii u Bosnu i Herzegovinu.
WELCOME, dear angler friends to Bosnia and Herzegovina
Sportsko Ribolovni Savez Bosne i Hercegovine
19.03.2007.Završene prijave za
Premijer ligu BIH u lovu šarana i amura
Poštovane kolege
ribolovci,sa zadovoljstvom objavljujemo da su završene prijave za Premijer ligu
BIH u lovu šarana i amura za 2007. godinu. Prijavljene su sljedeće ekipe:
-CT “Uhvati i Pusti” Bijeljina - Dušan Tuzlančić, cap., Nebojša Tuzlančić,
Vladimir Šatara
-CT “FOKE” Brčko - Radenko Stankić cap., Miodrag Todorović, Nemanja Stankić
-CT “Matkić” Gradačac - Ivica Matkić cap., Marko Gojković
-CT “HAZNA” Gradačac - Mehmed Mandžić cap., Radovan Supić
-CT “SRD Prnjavor” - Nedeljko Knežević cap., Jovica Savić
-CT “Red Star” Pelagićevo Šamac - Stanko Stanković cap., Jovan Kovandžić,
Miroslav Jović
-CT "Milivojevic" Doboj - Milivojević Davor cap., Milivojević Dalibor,
Popadić Čedo
-CT "Blinker" Sarajevo - Pračljivić Almir cap., Caro Nermin
-CT "DISA" Čelinac - Dujaković Pero cap., Kokan Zoran, Dujaković Saša
-CT "Parado" Brčko - Saša Mičević cap., Smiljan Milanović
-CT "F&A" Orašje - Ivo Baotić cap., Admir Biserović-Ado, Zlatko Zlatarević- Faso
-CT "Trend MV" Banja Luka - Ćorković Igor cap., Topić Zoran, Ćorkovic Damir
-CT___________ Kiseljak - Danijel Kobačić cap., Mladen Vidović, Josip Budimir
-CT "Kiko" Bijeljina - Stojanović Jovo cap., Ivić Savo, Todić Stevica
-CT "__________" Banja Luka - Branko Vučić cap., Aleksandar Gudurus
-CT "Saran" Pelagicevo - Kuslaković Goran cap., Pavlović Predrag
-CT "Liman" Tešanj - Hasanbasić Suad cap., Terzić Amir, Piknjač Nermin
-CT "_________" Busovaca - Agatić Zdravko cap., Agatić Mladen, Deljkić Sead
-CT "Mange team 2" Sarajevo - Gligorević Zoran cap., Balić Eso, Balić Enver
-CT "_________" Bijeljina - Igor Novaković cap., Mirko Novaković
-CT "N/M" Sarajevo - Nijaz Dizdar cap., Muharem Kadrić Ukupno 21 ekipa.
Iako se prijavio nešto veći broj od očekivanog, UO Šaranske federacije je
odlučio da se neće održati kvalifikaciono predkolo.Smatramo da se Pelagićevo
može podijeliti u 3 kvalitetna sektora sa po 7 ekipa.Iskreno, bilo bi nam žao da
4-5 ekipa peca predkolo, a jedna ili dvije otpadnu i ne takmiče se u Ligi.
UO ŠF će se još jednom sastati tokom ove sedmice, da bi se dogovorili do kog
datuma se moraju uplatiti kotizacije i registracije ekipa i takmičara.
Liga će se održati u 3 kola u ranije dogovorenom terminima na jezeru Pelagićevo
i to:
I kolo 13-15.04.2007.,50 sati
II kolo 11-13.05.2007.,50 sati
III kolo 01-03.06.2007.,50 sati
Informacije na:
uhvati_i_pusti@yahoo.com ;
ideaplus@telrad.net
065/713-713,Nebojša Za OU ŠF Nebojša Tuzlančić
19.03.2007.Oslobođenje - Rubrika "Lov i ribolov" - Priprema: Alija Pušina
Novosti iz SRSBiH - Startuje Premijer liga u ulovu ribe na plovak
U
Parku prirode Hutovo blato, na stazi u Karaotoku, će se od 22. do 25. marta
održati sva četiri kola Premijer lige ribolovačkih ekipa u ulovu ribe na plovak.
Prvoplasirana ekipa će pored šampionskog pehara steći i pravo da pretstavlja
našu zemlju na 27. svjetskom klupskom prvenstvu koje će se, kako smo pisali u
više navrata, održati u Hutovom blatu od 2. do 10. juna 2007. godine i na kojem
će učestvovati veliki broj ekipa iz više od 25 zemalja.
"Naši prvoligaši će odigrati sva četiri kola" - kaže generalni sekretar
Sportsko-ribolovnog Saveza Bosne i Hercegovine mr. Rifet Hadžihasanović -
"i koplja će ukrstiti deset ekipa koje su u prethodnim predtakmičenjima
stekli provoligaški status. To su: Banja Luka, Sarajevo-1906, Hazna - Gradačac,
Klen - Kozarska Dubica, Prnjavor, Rudar - Kreka iz Tuzle, Drinska jezera
-Višegrad, Kečiga - Brčko, Bosna - Žepče i Jelah iz Tešnja.SSRBiH će tri
prvoplasirane ekipe nagraditi peharima, a ekipa koja pobijedi i stekne pravo da
pretstavlja našu zemlju na 27. svjetskom klupskom prvenstvu će obaviti i
pripreme u Karaotoku o našoj brizi i našem trošku" - kaže Hadžihasanović.
Na kraju možemo samo poželjeti našim prvoligašima dobro vrijeme i što bolje
rezultate, naravno uz tradicionalni ribarski pozdrav: Bistro, svim
premijerligašima.
DSR "Šaran" Pelagićevo - Prijave za "Carp Cup 2007"
Sportski
ribolovci - šarandžije, se pozivaju da se prijave za tradicionalni ulov šarana
Carp Cup Pelagićevo 2007, koje će se održati od 25. do 27. maja 2007. godine na
jezeru Žabar bara, Pelagićevo. Takmičenje će se održat u organizaciji Društva
sportskih ribolovaca Šaran - Pelagićevo, sa ciljem upoznavanja i afirmacije
modernog šaranskog ribolova u BiH, te okupljanja što većeg broja pristalica ove
tehnike ribolova.
Organizator takmičenja omogučiće svakom učesniku maksimalnu zaštitu i da, uz
obavezu poštovanja Pravilnika o modernom šaranskom ribolovu, ravnopravno
učestvuje u fer i sportskom takmičenju.
Kotizacija je 150 eura (300 KM), a broj mjesta ograničen. Ekipu čine 2+1
takmičar i sva trojica mogu aktivno učestvovati u takmičenju.
Takode, vrše se pripreme i za organizaciju nagradama daleko bogatijeg Mercedes
Carp Cupa, koje će se održati takođe na jezeru u Pelagićevu u junu ove godine.
SRD "Klen" Banovići - Aktivni banovićki ribolovci
Članovi Sportsko-ribolovnog društva Klen iz Banovića poznati su po
brojnim akcijama čiji je cilj uređenje ovdašnjih jezera i rijeka, njihovom
obogaćivanju novim vrstama ribe te omasovljanje Društva novim članovima.
Izvedeno je nekoliko akcija na čišćenju jezera, a posebno na uređenju obala.
Tako se prošlog vikenda izveli masovnu akciju na kojoj su se uređivale obale
jezera, Breštica nadomak Banovića, a u planu je da narednih dana slično urade i
na Ramićkom jezeru, te jezerima na kopovima Rudnika ali i rijeka koje protiču
kroz banovićki kraj: Turija, Trešnjeva, Oskova...
Na akciji na jezeru Breštica odazvalo se stotinjak banovićkih ribara SRD Klen, a
akciju su podržali i brojni mještani nastanjeni blizu jezera.
U SRD Klen su nam kazali da će se i ubuduće organizovati slične akcija kako bi
se stvorili još bolji uslovi za bavljenje sportskim ribolovom u banovićkom
kraju. Trebali napomenuti da su za svoje dosadašnje aktivnosti banovicki
riblovci dobili su brojna priznanja na kantonalnim i državnim takmičenjima.
Veliku pomoć banovićkim ribolovcima pružaju i Općina Banovići, općinski načelnik
Pašaga Avdić, te brojna privatna preduzeća medu kojima je i Eliden.S.K.
Ribolovački ispiti u Livanjskom kantonu - Prvi diplomirani ribolovci
Članovi USR "Unac" iz Drvara
polagali ispit • Najstariji "diplomac" je 72-godišnji Milan Stevandić iz sela
Prekaje Udruženje
sportskih ribolovaca Unac u Drvaru osnovano je pedesetih godina prošlog
vijeka. Uvijek je bilo aktivno, iako nema baš dosta rijeka sa vodom preko cijele
godine. Koristi se svojim rijekom Unac, zatim kratkom, svega jedan kilometar
dugom, rječicom Bastašicom, te nešto dužom ali sa manje vode Gudajomi Visočicom.
Prije tridesetak godina u selu Prekaji podignuto je vještačko jezero Župica
površine 805.551 kvadratnih metara.
Odmah poslije rata obnovljen je rad USR Unac. O radu Udruženja,
uspjesima, neuspjesima, disciplini, krivolovu (kojeg je sve manje), pričali su
nam bivši predsjednik Milutin Lukač, sadašnji Hrvoje Krivošić,
blagajnik Srđan Marić i ribočuvar Drago Sabić. Prošle godine u Udruženju je bilo 137 članova raznih uzrasta i nacionalne
strukture. Za ovu godinu tek se sada vrši upis i uplata članarine.
Disciplinovani članovi, na čelu sa Predsjedništvom USR Unac, prvi su se
na teritoriji Livanjskog kantona prijavili za polaganje ribolovačkih ispita. Oni
su održani 9. marta, a pred komisiju koji su sačinjavali predsjednik Zeljko
Mišić, te članovi Samir Muhamedagić, Rifet Hadžihasanović (svi iz
Sarajeva, kao predstavnici SSR-FBiH), Igor Gromilić iz Livna i Jakov
Pokrajčić iz Tomislav-Grada izašlo je 87 ribiča.
Od članova komisije saznali smo da su drvarski ribolovci ozbiljno shvatili
ispite, pripremali se i pokazali solidno znanje prilikom ispunjavanja testa u
slici i riječi.
Pohvalno je od ribolovaca što su bez pogovora prihvatili određenu visinu
članarine kao i plaćanje ispita, odvajajući od svojih usta 20 KM, iako su svi
povratnici i izbjeglice i to uglavnom nezaposleni, za razliku od nekih udruženja
koja su odbijala plaćati visinu članarine i plaćanje ispita iako su u daleko
boljoj materijalnoj situaciji.
Kada je predao svoj ispunjeni test najstariji po godinama, 72-godišnji bivši
penzionisani bivši milicioner Milan Stevandić iz sela Prekaje, reče:
"Postao sam diplomirani ribolovac", nakon čega se u sali ugostiteljskog objekta
Rimini 22, gdje su se polagali isipti, zaorio gromoglasan smijeh.Nakon
završetka nastavilo se sa druženjem i pričama, zaorila se i pjesma kako to samo
znaju ribiči. H. G.
19.03.2007.U četvrtak obilježavamo SVJETSKI DAN VODA - Voda za život!
NEW YORK - Više od
milijardu ljudi na Zemlji nema stalan pristup zdravoj vodi, pokazuju podatci
UN-a koji je razdoblje od 2005. do 2015. proglasio desetljećem voda.
Potrebna nam je svima
Voda za piće je jedina
namirnica koju koristi cjelokupno stanovništvo, i to bez obzira na geografski
položaj (otočani/ kontinentalci), socioekonomski status (siromasi, bogataši),
vjeru i rasu, jer je potreba za vodom općepoznata za normalno funkcioniranje
ljudskog organizma. Opća
skupština UN-a je svojom rezolucijom A/RES/47/193 od 22. veljače 1993. odlučila
da se 22. ožujka svake godine obilježi kao Svjetski dan voda. To je bilo
svojevrsno upozorenje da je potrebno mijenjati ponašanje i odnos prema vodi i
aktivnije se uključiti u njezinu zaštitu. Ideja se sastoji u tome da se na taj
dan, diljem svijeta, posebno skrene pozornost na probleme vezane uz vodu i vodne
resurse. Kako to nije bilo dovoljno, Deklaracijom od 22. ožujka 2003. na
Ministarskoj konferenciji UN-a razdoblje od 2005. do 2015. proglašavaju
međunarodnim desetljećem akcije pod nazivom "Voda za život", s njezinim početkom
na sam Svjetski dan voda, 22. ožujka 2005. Saznanja o ozbiljnošću problema o
vodama prisutna su godinama. Prve važne preporuke bile su formulirane na
Konferenciji UN-a o vodama koja je održana 1977. u Mar del Plati (Argentina). I
drugi skupovi su se bavili problemima voda, kao što je Međunarodna konferencija
o vodama i okolišu, koja je održana 1992. u Dublinu (Irska), kao i Konferencija
UN o okolišu i razvoju, koja je održana 1992. u Rio de Jeneiru (Brazil). Godine
1994. Komisija UN-a za održivi razvoj donijela je zaključak da je potrebna
opsežna procjena vodnih resursa slatkih voda uključujući i buduće potrebe za
vodama.
Ministarska deklaracija s Međunarodne konferencije o pitkoj vodi (Bonn, 2001.)
apelira na jačanje koordinacije aktivnosti unutar sustava UN-a glede pitanja
pitke vode. UNESCO-u je, u sustavu organizacije UN-a, dodijeljena vodeća uloga.
19.03.2007.Akcija Oslobođenja - Da Neretvu ne presuše.
Međunarodni dan borbe protiv brana ◙ Prije deset
godina usvojena je Deklaracija iz Kuritibe za zabranu izgradnje velikih brana ◙
Šta ne valja u ovoj vrsti "osvjetljavanja boljega života"?
Ovih
se dana navršilo punih deset godina od usvajanja Deklaracije iz Kuritibe
(Brazil) nazvane još i Potvrda prava na život i sredstava za život ljudi
afektiranim velikim branama. Deklaracija je usvojena na Prvom međunarodnom
sastanku ljudi ugroženih branama u Kuritibi, 14. marta 1997. godine. U završnom
dijelu Deklaracije je rečeno: "Da bismo ojačali svoj pokret izgraditi ćemo i
ojačati regionalne i međunarodne mreže. Da bismo simbolizirali svoje rastuće
jedinstvo proglašavamo da će od sada 14. mart biti Međunarodni dan borbi
protiv brana i borbi za rijeke, vode i život". Kao i obično, prvi su se i na ovu temu javili iz Ekološkog udruženja, sada
već prepoznatljiva imena i van njihova grada, Zeleni Neretva iz Konjica,
preporučujući mi da se i ovime zabavim. Naravno, zahvaljujem, i uz njihovu
pomoć, nešto će se više na ovome mjestu čuti o rečenoj Deklaraciji.
Svjetski ekološki pokret zbog ogromne destrukcije velikih brana na ekosisteme
rijeka uvijek je isticao i društvenu nepravdu koje velike brane i akumulacije
donose lokalnoj zajednici i naročito ugroženom stanovništvu. Zbog toga a i
solidarnosti sa unesrećenim stanovništvom ekolozi ovaj dan obilježavaju i kao
svoj, jačajući time svoj otpor destruktivnim branama. Svi poznati ponori Važno je još jednom podsjetiti na odredbe Deklaracije, posebno ove: "Mi,
ljudi iz 20 zemalja okupljeni u Curitibi, predstavljajući organizacije ljudi
oštećenih branama i oponenata destruktivnim branama, podijelili smo iskustva
gubitaka koje smo pretrpjeli i prijetnji s kojima smo se suočavali zbog brana...
Svugdje brane prisiljavaju ljude da napuštaju svoje domove, preplavljuju plodna
polja, šume i sveta mjesta, uništavaju ribarstvo i isporuku čiste vode te
izazivaju socijalne i kulturne dezintegracije i ekonomska osiromašenja naših
zajednica... Uvijek i svugdje postoji široki ponor između ekonomskih i
socijalnih dobiti koje su graditelji brana obećali i realnosti koja se događa
nakon što je brana sagrađena. Brane skoro uvijek koštaju više nego što je
planirano, čak i prije uključivanja okolišnih i socijalnih troškova. Brane daju
manje energije i navodnjavaju manje zemlje nego što se obećava.
One čine poplave još destruktivnijim... Mi se borimo protiv sličnih interesa
moćnika, istih međunarodnih zajmodavaca, istih kompanija graditelja i
isporučilaca opreme, istih inžinjera i okolinskih konsultanata, i istih
korporacija umiješanih u teške subvencione energetsko - intenzivne industrije...
Svugdje su ljudi koji najviše ispaštaju zbog brana isključeni iz donošenja
odluka. Umjesto toga odluke donose tehnokrate, politička i poslovna elita koja
povećava sopstvenu moć i bogatstvo gradeći brane... Potrebno je i moguće
privesti kraju eru destruktivnih brana. I moguće je implementirati alternativne
načine osiguravanja energije i upravljanje čistim vodama koji su pravični,
održivi i efektivni. Da bi se ovo dogodilo zahtijevamo pravu demokratiju koja
uključuje učešće javnosti i transparentnost u razvoju i implementaciji politika
energije i voda, zajedno sa decentralizacijom političke moći i osnažavanjem
lokalnih zajednica. Mi moramo smanjiti nejednakost putem mjera koje uključuju
pravičan pristup zemlji... Mi također, insistiramo na neotuđivom pravu zajednice
da kontrolira upravljanje svim vodama, zemljom, šumama i drugim resursima i na
pravu svake osobe na zdravu okolinu... Mi moramo učiniti napredak gdje ljudska
bića nisu više reducirana na isključivu logiku tržišta gdje je jedina vrijednost
roba i jedini cilj profit... Mi ćemo se protiviti izgradnji svake brane koju
nisu odobrili oštećeni ljudi nakon transparentnog i participativnog donošenja
odluka... Mi tražimo pregovore o šteti sa milionima ljudi čija su sredstva za
život već ugrožena zbog brana... Mi tražimo da budu poduzete akcije na
restauraciji okoliša oštećenim branama čak i ako ovo zahtijeva ukljanjanje
brana... Tražimo da se implementiraju politike o energiji i čistim vodama te na
taj način ohrabre korištenja održivih i prihvatljivih tehnologija i prakse
upravljanja, koristeći doprinose i moderne nauke te tradicionalnih znanja....
Razotkrili smo korupciju, laži i lažna obećanja industrije brana... Mi se
obavezujemo intenziviranju borbe protiv rušilačkih brana. Od sela Indije,
Brazila i Lesota, do kancelarija upravnih odbora Vašingtona, Tokija i Londona,
prisilit ćemo graditelje brana da prihvate naše zahtjeve... " Šta uradi Jablanica Poslije
desetine hiljada izgrađenih brana, a među njima visoko destruktivnih za
hidroelektrane, poslije 80 miliona iseljenih i 400 hiljada km2
potopljene zemlje ovakva Deklaracija je i očekivana. Ni na ovim našim prostorima
nismo pošteđeni takvih destruktivnih projekata velikih brana, izgrađenih, ali i
planiranih, podsjećaju Zeleni. Prije punih 50 godina pušten je u pogon i
posljednji agregat hidroelektrane Jablanica, tako slavljenog i hvaljenog
prvijenca druge Jugoslavije. Široku i plodnu dolinu Neretve od Konjica do ušća
Rame ispunila je voda jablaničke akumulacije, što je rezultiralo prisilnim
egzodusom oko 5 hiljada stanovnika kojima je zauzeto i oteto ponuđena nemoralno
niska naknada koju mnogi nisu nikada ni naplatili. Uz obale nove akumulacije i
okruženja ostao je još najmanje dvostruko veći broj ljudi od iseljenih. Ljudi
koji su izgubili zemlju, radna mjesta, bez
puteva i perspektive. I tada su graditelji obećavali i lagali.I danas kada se
pedeset godina poslije nazire realizacija
nekih davno obećanih projekata kao što je izgradnja jedinog mosta od sedam
obećanih mnogi su spremni da likuju i dijele hvalospjeve. A fabrika struje
desetine godina ostvaruje ekstra profit koji najvećim dijelom završava daleko od
unesrećenog afektiranog stanovništva. Neka nam to bude opomena i oprez pri
svakom novom projektu izgradnje velikih brana, opominju iz Udruge Zeleni
Neretva. Put se samo popravlja Najprije sam, prije koji dan, dobio "poziv na
uzbunu" od Adi ja Porobića iz Udurge za zaštitu Rakitnice, koji piše kako
su pripreme za izgradnju brana na gornjem toku Neretve (Glavatičevo) već počele!
Naime, put od Ladanice do Glavatičeva odjednom je oživio bagerima, kamionima,
radnicima. Treba vikati protiv na sve strane, zavapio je ekolog Adi. No,
ispostavilo se kako se ovaj put ipak radi tek da ga se sredi i uredi za
saobraćaj na ovoj dionici a za potrebe lokalnog stanovništva i turista(?). Još
će se o ovome čuti... Trn u oku Krajem marta državna će televizija (BHT1)
emitirati, film o vodi, Neretvi i vlasti. Njegov autor i režiser, poznati tv
autor i još poznatiji kao zaštitar prirode, Dinno Kassalo, ga je naslovio
kao Trn u oku. Film govori o vodi i nedogovornoj vlasti. Kassalo njime
pokušava probuditi svijest i odgovornost prema onome što smo samo naslijedili od
predaka i moramo isto to ostaviti svojim nasljednicima i generacijama koje
dolaze.
Piše: Ramo Kolar
Fotosi: Lola Kasstelo
19.03.2007.Trebinjski izviđači pokrenuli akciju zaštite posebne životinje
u rijekama
Neka vidra ostane naš
komšija
Rijetke su rijeke i
gradovi u Evropi koji se mogu pohvaliti da za svog stanovnika imaju vidru, pa
treba sve da učinimo da Trebišnjica i Trebinje ostanu medu njima, kaže Nebojša
Ratković, starješina trebinjskih izviđača.
Odred izviđača Trebinje nedavno je pokrenuo akciju "Sačuvajmo vidru u
Trebišnjici", a riječ je o borbi ne samo za opstanak te životinje u rijeci
Trebišnjici i njenim pritokama, več i o borbi za čistoću samih rijeka.
"Štiteći vidru, štitimo rijeku Trebišnjicu i njenu pritoku Sušicu, čiji kvalitet
vode je još na zavidnom nivou, ali se ugrožava nekontrolisanim bacanjem otpada
na njihove obale. Ovaj problem je naročito izražen u naselju Lastva, jer nije
organizovan odvoz smeća", priča Ratković.
Drugi problem je magistralni pravac Trebinje - Nikšić, čiji jedan dio ide uz
samu rijeku, uz koju se na proširenjima uz put stvaraju divlje deponije smeća.
"Smeće se baca i na Graničnom prelazu Klobuk, između BiH i Crne Gore, ali se
ovaj dio i čisti, pa smo nedavno mi iz Odreda izviđača i pripadnici DGS-a
organizovali takvu jednu akciju", dodaje Ratković.
S obzirom da sva ova voda čini izvorište Vrelo oko, s kojeg se čitavo Trebinje
napaja vodom, nesavjesnim postupanjem bi moglo doći do pogoršanja stanja
kvaliteta dragocjene tečnosti.
Vidra, međutim, više od čovjeka traži čistu vodu, hrani se rakovima, insektima i
ribom, a svoja gnijezda pravi i do nekoliko stotina metara udaljenosti od
rijeke.
"Ova životinja najviše živi u potocima i pritokama Trebišnjice, kakva je rijeka
Sušica u Lastvi i njena pritoka Mirotinka, ali je nemali broj puta viđena i u
podnožju brane Grančarevo i oko potoka nadomak naselja Lastva", kaže Ratković.
U Odredu izviđača ističu da je "vidra naš komšija" i da će se potruditi da to i
dalje tako ostane, pa su u cilju njene zaštite izdali i afišu, a ukoliko budu u
mogućnosti, pripremiće i kratki film o tome.
Osnovne karakteristike vidre su da živi kao samac, plaha je i prema ljudima
suzdržljiva, aktivna je uglavnom u sumrak i noću, a prelazi veliku udaljenost
tokom lova i živi u jazbini uz obalu, sa izlazom na vodu. Vidra u Trebinju je
nedavno viđena između dva mosta u samom gradu, a nedavno su izviđači pronašli i
jednog uginulog mužjaka vidre, što je takode nesumnjiv dokaz o njenom postojanju
na Trebišnjici.Budući da je za vidru najveći neprijatelj čovjek, odnosno
zagađenje njenog staništa, izviđači su bili ti koji su su prvi alarmirali grad
kada se početkom februara na Trebišnjici pojavila velika masna mrlja.
"Ekološki ukaljana Trebišnjica predstavlja opasnost za ljude i za životinjski,
kao i za biljni svijet. Ne samo da je opasno, nego je i ružno vidjeti da ulje
pluta Trebišnjicom. Osim vidre, imamo bogat riblji fond, gnjurce, čaplje, divlje
patke, a opstanak svega toga zavisi samo od nas", kaže Ratković.On navodi da su
na početku ribolovne sezone svim ribarima i ljubiteljima prirode podijeljene
afiše i pozivi da se čuva rijeka Trebišnjica i njena okolina.U Odredu izviđača
kažu da podaci koje dobijaju iz preduzeća Hidroelektrane na Trebišnjici govore
da je voda u rijeci Trebišnjici čista, ali su, ističu, svjesni i činjenice da iz
dana u dan ima sve više njenih zagađivača.Takode, i nemaran odnos čovjeka je
velika prijetnja životinjskom svijetu.
Trebinjski izviđači kažu da su otvorili i lokalni volonterski servis, u kome bi
dobrovoljnim radom Trebinjci dali svoj doprinos, između ostalog, i u ovom
segmenti življenja.Dobili su saglasnost od Hidroelektrana na Trebišnjici da na
njihovom prostoru izgrade omladinski ekološki centar koji će biti u Lastvi.
Takode, nastavljaju i s organizacijom sportsko-rekreativnih manifestacija u
cilju promovisanja zdravog života.
19.03.2007.Foča
Čišćenje obala Drine uoči prvenstva u raftingu
FOČA
- U susret Otvorenom prvenstvu BiH u raftingu, koje će se u Foči održati od 30.
marta do 1. aprila, juče je počela akcija čišćenja obala Ćehotine, Drine i
rafting staze.
U akciji čišćenja učestvuju rafting klubovi "Encijan", "Drina-Tara" i "Branko",
te ekipe KP "Komunalaca". U sklopu priprema za predstojeće prvenstvo na Gradskom
stadionu biće napravljen improvizovani kamp za smještaj takmičara.
Na prvenstvu će učestvovati takmičari iz BiH, Crne Gore, Srbije, Hrvatske,
Slovenije i Češke, a takmičiće se u dvije discipline - slalom i hed hed.
Organizator takmičenja je opština Foča, a Ministarstvo porodice, omladine i
sporta RS snosiće troškove prvenstva, čiji predračun iznosi oko 13.000 KM.
D.Vu.
17.03.2007.Polaznici "Male škole ribolova" u Zemaljskom Muzeju
Nedavno
su, u sklopu projekta "Mala škola sportskog ribolova" a u organizaciji USR
"Sarajevo 1906" iz Sarajeva, polaznici ove škole bili u posjeti Zemaljskom Muzeju. Težište ove
posjete je trebalo biti na ihtiološkom odjelu muzeja, no isti nije u funkciji i
preparati još nisu izloženi u adekvatnom prostoru.Uprkos tome, mali ribari su
bili i više nego zadovoljni, mnoštvo drugih exponata im je bilo isto tako
zanimljivo i akustične prostorije su odjekivale od njihovih glasova.
Instruktori su se našli u novoj ulozi - iskusni ribari su se morali uživjeti
u ulogu kustosa i objašnjavati izložene eksponate (srećom, svi eksponati su
imali pločice sa osnovnim opisom
).
Posjeta muzeju je većini malih ribara bila prvi susret sa prirodnim izgledom
mnogih životinjskih vrsta koje su do sada mogli vidjeti samo na TV
ekranima.Jedan lijep potez organizatora "Male škole ribolova" koji u narednom
periodu planiraju, osim još teoretske obuke, i praktični dio koji će, po
sadašnjim planovima, biti proveden negdje uz rijeku Drinu. Bistro, mali ribari!
16.03.2007.UPOZORENJE RIBOLOVACA(SAN)
U Neretvi ugrožena pastrmka
Ako
se u najskorije vrijeme ništa ne preduzme, mekousna pastrmka u rijeci Neretvi će
biti istrijebljena. Ovo upozorenje uputili su mostarski ribolovci koji ističu da
se na posljednji tender za poribljavanje ovom endemskom neretvanskom vrstom ribe
niko nije javio.
Izlovu ove vrste pastrmke znatno su doprinijeli i krivolovci, posebno u vrijeme
mriještenja kada je ribolov zabranjen.U Neretvi je ostao vrlo mali broj matičnih
primjeraka mekousne pastrmke i nadležni moraju hitno reagovati inače će ova
vrsta ribe za sva vremena biti izgubljena - kažu ribolovci.
15.03.2007.ODRŽANA IZBORNA SKUPŠTINA SRS SBK
U
nedelju 11.03.2007 godine sa početkom u 11 sati u prostorijama Lovačkog
doma Kiseljak održana je Izvještajno-Izborna Skupština sportsko ribolovnog
saveza SREDNJE BOSANSKOG KANTONA. Obiman dnevni red i prisustvo većine delegata
iz društava (nisu bili predstavnici Jajca, Fojnice i Uskoplja) doprinjeli su
po pojedinim točkama dnevnog reda vodila vrlo žučna rasprava. Posebno se
raspravljalo o opstrukciji svih zajedničkih akcija koje vodi SRS SBK od strane
SRD Jajce. Navedeno društvo je praktički formalno već par godina član SRS SBK,
ne poštuju Statut i sporazum o udruživanju s SRS SBK ili to rade samo kada im
to odgovara (poribljavanje i razne benificije).Raspravljalo se o polaganju
ribarskog ispita (cijena za stare ribolovce 7 KM), cijenama ribolovnica,
ribočuvarskoj službi, takmičenjima u 2007 god itd.
Sportsko ribolovna društva SBK dobila su vode na upravljanje i očekuje ih izrada
Ribolovne osnove, za što je većinu sredstava osiguralo kantonalno
Ministarstvo vodoprivrede i šumarstva.Izvještaj o radu, te Plan i program rada
za 2007 godinu su jednoglasno usvojeni..Pošto je nesavjesnim poslovanjem SRS SBK
doveden u situaciju da mu je žiro račun blokiran, zaključeno je da se protiv
dosadašnjeg Predsjednika upravnog odbora Miroslava Pavlovića pokrene krivična
prijava i zatraži odgovornost za pričinjenu štetu SRS SBK. Na kraju izabrano je novo rukovodstvo i to:
Za predsjednika Skupštine izabran je Tadija Šugić iz Dobretića, za zamjenika
Faruk Puhalović, Travnik Za predsjednika Upravnog odbora izabran je Mirko Vicić iz Kiseljaka, za
zamjenika Dino Kolonić, Novi Travnik.
Za sekretara je izabran Milorad Ćurićić, Novi Travnik. U Nadzorni odbor izabrani su; Ivica Pecirep, Fojnica, Letić Mesud, Donji
Vakuf i Šarić Novak iz Viteza.
U Takmičarsku komisiju izabrani su; Armin Plivčić, Donji Vakuf, Tomičić
Ivica i Đenan Mahmutbegović, Bugojno, U komisiju za poribljavanje izabrani su Đeno Durić Fojnica, Boškić
Slavko, Uskoplje-G.Vakuf i Branko Šakić Vitez..
Na kraju sjednice delegati su informirani o stanju priprema i organizaciji 27.
SKP 2007 ,u sportskom ribolovu i zamoljeni da podrže ovu najveću ribolovnu
manifestaciju, te da u svojim društvima rade na promociji svjetskog prvenstva.MARCEL
KUČINSKI
14.03.2007. Nacrt BILTENA br.1
Takmičarske Komisije SRS BiH za 2007. godinu.
Iz
Sportsko ribolovnog Saveza, tačnije, gospodina Marcela Kučinskog je stigao mail
sa nacrtom Biltena br.1 Takmičarske komisije SRS BiH za 2007 godinu u kom su
dati svi relevantni podaci vezani za takmičenja po ligama kao što su: mjesta
takmičenja, spisak sudija, delegata i takmičara koji su ostvarili plasman za
pojedinu ligu i kategoriju u 2007 godinu....
Pošto se radi o Nacrtu dokumenta, Takmičarska komisija poziva takmičare i ekipe
da do 01.04.2007 godine daju eventualne primjedbe i sugestije, jer se poslije
tog roka neće uvažavati nikakve izmjene.
Upravni odbor SRS BiH će također na sjednici razmatrati Program takmičenja dat u
BILTENU 1, razrješiti pitanje staze za "fly fishing" u Ribniku koja je za
sada sporna za održavanje takmičenja.
Pozivam vas da pogledate nacrte biltena i u datom roku prosljedite eventualne
primjedbe i sugestije na
srsbih@bih.net.ba ili
marcelkucinski@yahho.com Preuzmi Bilten
br.1
14.03.2007. I ribolovci moraju na popravni ispit
(Dnevni list)
"Mislim da je ovo netko smislio kako bi uzeo novac od
ribolovaca", smatra ribar Zijad Hasančić • Stari miljenici rijeka nezadovoljni
novim zakonom i njegovom provedbom
SANSKI
MOST
-
Protekli vikend u Sanskom Mostu je organizirano polaganje ribolovnog ispita,
koji su polagala 52 sanska ribolovca.Prema riječima predsjednika sanskog Saveza
ribolovaca Fikreta Kurtovića, radi se o provedbi novih elemenata zakona o
slatkovodnom ribarstvu koji je prošle godine usvojen na razini Federacije.
Ribolovci su polagali pismeni ispit te odgovarali na pitanja koja su se odnosila
na poznavanje riječnih vodotoka, života i anatomije riba, ekologije, te
zakonskih odredbi koje se odnose na ribolovstvo. Za polaganje ispita svaki od
novih članova je morao uplatiti dvadeset maraka, a rezultati ispita, koje
ocjenjuje ta komisija, sastavljena od predstavnika nadležnog županijskog
ministarstva te udruge ribolovaca, objavljuju se naknadno.
Ribolovci koji ispite ne polože s uspjehom neće moći dobiti ribolovnu dozvolu i
bit će upućeni na popravni ispit. Takav način dobivanja dozvole izazvao je
nezadovoljstvo kod određenog broja ribolovaca.
Zijad Hasančić je istaknuo kako se gotovo cijeli životni vijek bavi ribolovom te
da mu nitko nikada nije tražio nikakav certifikat. "Mislim da je to netko
smislio kako bi uzeo novce od ribolovaca", smatra Hastačić, a njegovo mišljenje
dijele i ostali ribolovci.
Rusmir Karat
14.03.2007.Nezaboravno druženje ribara iz BiH i Evrope(www.glassrpske.com)
Najsrećniji među iskusnim vukovima bio je Benjamin
Alagić iz Sarajeva koji je na posebnom reviru Izvor ulovio potočnu pastrmku od
65 centimetra
RIJEKA Ribnik, bogata plemenitom ribom privukla je proteklog vikenda više od
dvije stotine ribolovaca na otvorenju sezone lova na pastrmku. Na Ribniku se
lovi samo "flaj fišing" tehnikom, odnosno mahačem sa jednom muvom, bez otezanja.
Na prekrasnim terenima Ribnika okupila se ribolovna elita Evrope.Upravnik voda
Ribnika Goran Vuković rekao je da su na otvaranje ribolovne sezone došli
ribolovci po pozivu iz svih krajeva bivše Jugoslavije, Mađarske, Češke....
- Sve je proteklo u najboljem redu - zadovoljan je Vuković i dodaje da je na
vodi bilo više od dvjesta ribara i lovilo se s manje ili više uspjeha. Za
razliku od prošlih sezona, od ove sezone obavezna je upotreba meredova prilikom
vađenja ribe.Dozvoljen ulov je pet pastrmki dnevno dužine od 25 do 45
centimetara ili jedne duže od 45 centimetara. Sva ulovljena riba se pušta.
Najsrećniji među iskusnim vukovima bio je Benjamin Alagić iz Sarajeva koji je
na posebnom reviru Izvor ulovio je potočnu pastrmku od 65 centimetra.
Benjamin kaže da je u trenutku padanja na vodu strimera, pastrmka žestoko
udarila. Borba s kapitalnim ulovom odvijala se uz savjete starijih i iskusnijih
ribolovaca koji su uz mezu i piće savjetovali i bodrili Benjamina. Za njega je
ovo bio neopisiv događaj. Inače, na Ribniku nije prvi put i za ove vode ima
samo riječi hvale.
Bobo Jovanović, akademski slikar i zaljubljenik u flaj fišing iz Novog Sada na
Ribnik je došao sa društvom.
- Riba radi i ima je duž cijele rijeke Ribnika, doduše u ovom gornjem toku ima
krupnijih primjeraka, koji su i borbeniji. To je pravi izvor adrenalina za
ribolovce, kaže Jovanović i dodaje da je ipak najbitnije druženje i susret s
starim prijateljima.
Za Draška Matavulja iz Banje Luke rijeka Ribnik se ne može porediti ni sa čim
sličnim, jer je ova voda sama za sebe nešto posebno.
U poslijepodnevnim časovima nebo nad Ribnikom se naoblačio i počeo je da duva i
vjetar. To je bio dovoljan razlog za rozočarenje iskusnog ribara Mile Kerkeza
iz Banje Luke.
- Svrbili su me dlanovi dva mjeseca, a sad kad sam došao rijeka nije za ribolov-
kaže Kerkez i dodaje:- Voda je u porastu, vrijeme je takvo kao da se sprema
kiša, barometarski pritisak opada, riba se zalijepila za dno. Iako od ribarenja
nema ništa, vrijeme ću iskoristiti za druženje sa ribarima. Inače Kerkez se
aktivno bavi vezanjem muva, učestvuje na takmičenjima, kako evropskim tako i
svjetskim, i ima zapažene rezultate.
Da bi na vodi proteklo sve kako treba budnim okom to prate četiri ribočuvara.
Jovica Dumanović kaže da dan protiče bez problema i da svi ribari na vodi love
po pravilima. Ali bez obzira na to njih četvorica imaju pune ruke posla, jer se
u svojstvu domaćina trude da budu na usluzi ribarima ako se za to ukaže
prilika.
I dok ribari uživaju u svom hobiju na vodama Ribnika za to vrijeme poznati lovac
i kuvar Makso iz Banje Luke brine se da ribari ne ostanu gladni. Za oko 300 njih
spremio je lovačku i riblju čorbu, pasulj, specijalitet štuku sa kajmakom ispod
sača, donesena iz Gradiške. Pored ovoga ribari su se sladili jagnjećim, jarećim
i prasećim pečenjem.Naime, ovo je druga godina od kada je banjalučka "LTG
kompani" koncesionar na svih 5.363 metara toka rijeke Ribnik. Njen vlasnik
Goran Talić, i sam zaljubljenik u ribničke vode, svoja obećanja ispunjava.
Kompanija je u Velijama, uz samu obalu Ribnika napravila luksuzne bungalove u
kojima može smjestiti trideset turista.
- Mušičarenje je jedan od najskupljih sportova na svijetu. Ono što on donosi
mještanima Ribnika je veliko ulaganje "LTG kompanije" u smislu izgradnje
smještaja, poribljavanja, poboljšanja uslova za dolazak stranih turista na
rijeku Ribnik - kaže Talić. Pored "LTG kompanije" i lokalno stanovništvo
Ribnika se sve više uključuje u sigurne počete ribolovnog turizma na ovim
prostorima.
Takav primjer su Gojko Kaurin i Milenko Krajcer, njihove porodice rade na
turističkom angažmanu, odnosno izdaju svoje kapacitete za smješaj ribolovaca.
Vesna KEVAC (Snimio Hadži-Dušan BORKOVIĆ)
14.03.2007.Hoće li nestati nekadašnje „bosansko
more"(Avaz) Umjesto turista, sada na modrac dolaze
pjevaljke • Ljudski nemar kriv što je jezero zagađeno • Hoće li se opet
govoriti „pravac Modrac"
Ljudski
nemar glavni je krivac što je sada već bivše „bosansko more", jezero Modrac,
palo u zaborav, posebno zbog zagađenosti. Prošla su vremena kada je načelnik
Lukavca Sejad Hasanhodžić pred kamerama iz Modraca pio vodu... I novinarske
regate, kanu takmičenja, jedriličari... sve je prošlost. Sve to je zamijenio
noćni život uz folk zvijezde i nezaustavljiva gradnja ugostiteljskih objekata.
Ipak, na Modracu nije baš sve crno kako izgleda. Za to su se pobrinuli
entuzijasti koji će 22. marta, na Svjetski dan voda, doći i očistiti obale
jezera.
- Mi smo još u ratu 1994. godine počeli uređivati plažu od dva kilometra i
uspjeli. Stvorili smo tada turističko čudo. Svi putevi su vodili ka Modracu.
Zato ga nećemo ni danas dati -kaže Bego Mujkić,
nekadašnji drugi čovjek
u lukavačkoj općinskoj
vlasti.
Da se u Lukavcu ne predaju, govori i Sajam turizma, lova i ribolova. Opet će se
kao prije desetak godina govoriti „pravac Modrac", kaže direktor Sajma Izet
Nuhanović.
Ugostiteljski objekt „Plaža" poznat je u cijeloj regiji kao mjesto gdje su
gostovale najpoznatije zvijezde. A do nje niču objekti kao gljive poslije
kiše...H. ČALIĆ
14.03.2007. Festival podvodnog filma (Večernji list)
PANČEVO
- U Pančevu će od 19. do 24. ožujka biti održan 4.
međunarodni festival podvodnog filma, praćen Međunarodnom izložbom podvodne
fotografije. Manifestacije će biti održane u povodu 22. ožujka, Svjetskog dana
voda, a pod geslom "Neka nam vode budu čiste". Bit će prikazano osam filmova iz
Srbije, Hrvatske, Švicarske i Francuske, od kojih neki spadaju u sam svjetski
vrh. Osnovna ideja ovih manifestacija jest da se kod publike probudi ekološka
svijest o potrebi očuvanja čistoće voda i biljnog i životinjskog svijeta u
njima.
13.03.2007.USR "Krušnica" Bosanska
Krupa - Otvor na pastrmku Mail koji je stigao iz USR "Krušnica" iz
Bosanske Krupe o otvaranju sezone u Bosanskoj Krupi i reagovanje na tekst izašao
u Oslobođenju 12.03.2007.
Pozdrav sa UNE! Dok svi drugi šalju slike
kako roštiljaju i kažu da riba nije radila, mi sa Une, tačnije, iz Udruženja
"Krušnica" - Bosanska Krupa smo u isto vrijeme i uživali kraj vode, ali malo i
lovili, pa zbog tog "lovili", šaljem par slika i sa ulovima.
Kapitalne pastrmke ulovio je Hadžić Edin, dužine: 65 cm , i 50 cm Bravo i
bistro, Edo!
Drugi Hadžić zvani Roša sa ulovom od 3
lijepa primjerka.
Dokazalo se što tvrdimo - u Bosanskoj Krupi, dijelu Une kojim gazduje USR
"Krušnica" ima jako mnogo krupnih primjeraka.Nema ribolvca koji je bio na vodi
a da nije ulovio.
Uporan rad upravnog odbora na čelu sa predsjednikom Nijazom Tatarevićem je
dao rezultate, iako isključivo svojim sredstvima od članarine i donacijama
prijatelja društva poribljavamo svake godine.
Do sada smo, od 1996.godine poribili sa 150000
komada 6-mjesečne mlađi, a prošle godine smo poribili i sa 2200 komada
jednogodišnjih lipljena dužine od 15-17 cm.
Na afirmativni tekst iz Oslobodjenja o gospodinu Midhatu Midžiću, mi bi imali par stvari reći koje bi bile
negacijske, a koje su potkrijepljene činjenicama (tekst
iz Oslobođenja na koji se odnosi ovaj dio maila se nalazi ispod ovog-S.K.)
Udruženje "Krušnica" je pokradena od strane
presjednika udruženja "UNA" iz Bihaća u visini od 20000 KM, a evo i kako.
Gospodin Midžić je bio predsjednik kantonalnog Saveza te je ukinuo žiro račun
tog istog Saveza, a kad je pravio ugovor sa Elektroprivredom za uplatu
sredstava koje je Elektroprivreda dužna svake godine uplatiti, "podmetnuo" je
žiro račun USR "UNA", tako da su pare išle samo na njihov račun.
Zakon kaže: "Ako udruženje ima centralu na vodi
kojom ono upravlja, Elektroprivreda je dužna platiti štetu u visini 0,005 feniga
po protoku 1³m. vode. Za centralu na rijeci Krušnici to
godisnje iznosi oko 5000 KM.
Na naš upit Elekroprivredi o raspodjeli sredstava, došao je odgovor od direktora
gos. ENVERA KRESE da je gos. Midžić dužan prebaciti svake godine 5000 KM.
Na žalost, gos Midžić je sebi uzeo za pravo da raspolaže tim novcem, a danas,
jednom udruženju čiji je godišnji budžet 18000 KM, za 4 godine uzeti 20000 KM
nije mala stvar.
Mi smo sudu predali tužbu prije dvije godine, i do danas nije održano ni prvo
ročište te se pitamo ko je i tu umješao svoje prste i kome je interes da se ne
kažnjavaju malverzacije i samovolja. Ovo
je napisano da bi se čula i druga strana medalje, da i na ovaj način pokušamo
izganjati našu i jedinu istinu, nadajući se da ćemo ovim ubrzati i
pravdu.Žalosno je da je u to vrijeme, kada je gosp. Midžić oštetio naše
Udruženje, da li u ličnu korist, ili u korist matičnog Udruženja - to će
dokazati sud, isti bio predsjednik Sportsko ribolovnog Saveza Federacije Bosne i
Hercegovine!?!?!?
Sav taj novac je namjenjen za poribljavanje voda, te bi time one, iako na našem
području jako bogate ribom, bile još bogatije i atraktivnije ne samo
bosansko-hercegovačkim ribolovcima, nego i stranim turistima kojih je sve više i
gdje postajemo jako interesantna ribolovno-turistička destinacija.Konkretno
mjesto koje je u planu za poribljavanje a koje mislimo napraviti kao posebni
revir je rijeka Krušnica.Nadamo se da ćemo iduće godine, izvještavajući o otvoru
ribolovne sezone na tom novom reviru, izvjestiti vas i da smo ovim gore
pomenutim sredstvima, revir "Krušnica" i poribili.BISTRO!
USR "Krušnica" Bosanska Krupa.
13.03.2007. Oslobođenje - "Lov i ribolov" -
Priprema: Alija Pušina
Midhat Midžić - ribolovački entuzijasta
Una i ribolov u srcu Jedan
od najaktivnijih ribolovaca i robolovačkih radnika u Bihaću, svakako, je i
Midhat Midžić, predsjednik Sportsko-ribolovnog društva Una iz Bihaća.
Povodom Dana oslobađanja Bihaća Midžić je nedavno dobio visoko priznanje Grada,
i to je bila prilika da sa njim porazgovaramo i o ribolovačkom sportu.
- Kako je i kad počeo Vaš ribolov? - bilo je naše prvo pitanje.
"Ribolovom se bavim od svoje devete godine, tačnije od 1955, jer sam rođen kraj
Une i naravno to je imalo uticaja. Učestvovao sam u svim ribolovačkim i
ekološkim takmičenjima i aktivnostima u ovom kraju i veliku zahvalnost za
uspjehe u toj aktivnosti dugujem i pokojnom Bošku Marjanoviću. Trenutno
sam predsjednik SRD Una i zajedno sa Upravnim odborom i mnogobrojnim
ekološkim društvima u Krajini učestvujem u akcijama zaštite Une i njene
okoline."
- Koji su vaši najveći ribolovački ulovi?
"Potočna pastrmka od 7,5 kg i mladica od 14,5 kg."
- Dosadašnja priznanja - bilo je naše pitanje na kraju razgovora.
"Priznanje Zlatna udica od strane SRD Una 1995. godine, kao i
izbor za predsjednika SSRFBiH, a trenutno sam njegov potpredsjednik" -rekao je
Midžić.
Valja napomenuti da je Midhat Midžić dao veliki doprinos u objedinjavanje
entitetskih ribolovačkih saveza i stvaranje krovnog saveza za cijelu BiH,
da svoja iskustva rado i stalno izmjenjuje sa mlađim ribolovcima i ekolozima i
da zahvaljujući takvim aktivnostima danas sportski ribolovci i ekolozi imaju
punu podršku svih gradskih i kantonalnih organa.
F. P.
Ribolovni revir Klokot - Otvorena sezona Više
od 50 ribolovaca iz Češke, Slovenija, Hrvatske, te članova lokalnih udruženja,
okupilo se u posebnom ribolovnom reviru Klokot na otvaranju ribolovne sezone.
Lovilo se po sistemu uhvati i pusti. Među učesnicima bio je i Karel Krotka, strastveni ribiolovac iz
Češke, koji već devet godina dolazi na premijerno takmičenje sezone. Krotka je
veliki zaljubljenik Une i njenih pritoka, posebno prelijepih vodopada Klokota, i
sigurno je jedan od najboljih promotora prirodnih ljepota ovoga kraja, o čemu
često priča svojim kolegama u Češkoj.
F. P.
USRD Jelah - Tešanj - Škola ribarenja za najmlađe Raznovrsne
su aktivnosti koje preko cijele godine provode članovi Udruženja
sportsko-ribolovnog društva Jelah - Tešanj. Osim poribljavanja rijeke Usore,
čišćenja njenih obala, uređenja ribarske staze u Jelahu, ribolovci veliku pažnju
posvećuju i najmlađima, koji su odlučili da svoje slobodno vrijeme provedu kraj
rijeka. Predsjednik Udruženja Hilmija Širbegović nas je upoznao da će i
ove godine organizirati Školu za najmlađe kategorije ribolovaca. To se, kako
tvrdi Širbegović, pokazale veoma korisnim i edukativnim.
Tokom prošle godine veliki broj najmlađih ribolovaca je prošlo kroz ovu školu, a
najbolje rezultate postigli su, za što su i nagrađeni na posljednjoj redovnoj
godišnjoj skupštini, Belmin i Ajdnin Mustajbašić, te Haris Hopo
iz Jelaha.M. Al.
13.03.2007.Na tržištu u BiH - "IT computers"
Slučajno mi dođe pod ruke katalog firme "IT
computers" i u njemu vidjeh i ove proizvode.
Fishfinder Garmin I60C (84050040) FF
I60C predstavlja trenutno najjeftiniji kolor kfishfinder na tržištu. Ovaj uređaj
radi na vekvenciji od 200 kHz s dva kuta: uski od 14 i Broki od 45 stupnjeva, a
ima i poboljšano djelovanje u plitkoj vodi. FF I60C ima ugrađenu "Ultrascroll"
funkciju za brzo pomicanje slike po ekranu i novu "Auto Gain" tehnologiju za
bolju separaciju riba od okoline. Ovaj fishfinder može se naručiti kao
samostalni uređaj za ugradnju ili u portabilnom izdanju (FF I60C Portable). FF
I60C ima ugrađen hrvatski jezik. Osnovne karakteristike: - ekran diagonale 4.5",
rezolucije 128x128 pixela, izlazna snaga 150 W (RMS), -max. dubina oko 280 m.
Garancija 6 mjeseci
Fishfinder Garminf90 (84050030) FF
90 je osnovni GARMIN-ov fishfinder idealan za ribiče-početnike rezolucije
ekrana: 64 x 128 pixela, dimenzije ekrana: 5,2 x 8.5 cm, izlazna jačina: 100 W
(RMS), 180 m maximalne dubine, osvjetljene tipke, prikaz temperature vode,
vodootporan, alarmi za plitku vodu i ribu, ugrađena zaštita od prevelikog
napona. FF 90 isporučuje se isključivo sa plastičnom krmenom sondom frekvencije
200kHz/20°, te ima software samo na engleskom jeziku. FF 90 je iznimno
jednostavan za uporabu, a sondu je moguće montirati na više načina. Ukoliko
imate mali "gumenjak" i ne želite fiksno montirati sondu, onda je rješenje -
"FF90 Portabil", gdje se uz uređaj i sondu dobiva prenosna kutija, nosači za
baterije te vacuumski nosač za sondu.
13.03.2007.Rubrika "Kako je riba
grizla" - AVAZ
U
čuvaricama i po pet pastrmki
Ribolovci iz prozorskog
kraja, zajedno s gostima iz Sarajeva, Livna, Jablanice i Konjica, svečano su
obilježili početak ribolovne sezone.
Posebno veselo bilo je uz obale Ramskog jezera, gdje su ribari na trenutak
zaboravili na svakodnevne obaveze i opustili se uz pecanje i nezaobilazni
roštilj. Neki su u čuvaricama imali i po pet pastrmki.
Među najraspoloženijima bili su: Ermin i Mujo Sefo, Ivan Zilić, Senad
Avdibegović, Kemal Mulaosmanović, Mirsad Sehović, Draško Borišić, Boban Baković,
Tihomir Jurin, Ivan Naretević, Oliver Knezović, Ervin Bejdić...
IB.
Smuđ težak 11 kilograma Ramsko
jezero krije kapitalce, a to potvrđuje i smuđ težak 11 kilograma kojeg je upecao
Slavko Žilić iz Prozora. Nakon što se pohvalio pred prijateljima, ovaj pravi
majstor za ribolov, kako ga u njegovom kraju zovu, ulov je odmah odnio na
prepariranje.
- U posljednjih nekoliko dana upecao sam dva kapitalca. Nakon smuđa od 11
kilograma, upecao sam još jednoga koji je bio težak sedam kilograma -otkrio nam
je Žilić svoje uspjehe rado pozirajući pored prepariranog smuđa.
I.B.
13.03.2007.Vitinjani vrjedniji i
složniji nego ikad(Dnevni list)
LJUBUŠKI/VITINA
- Nekolicina mladih entuzijasta iz Vitine nakon nedavnog pronalaska čovječje
ribice u tome mjestu osnovala je ekološku udrugu "Vitina-Vrioštica" koja je u
proteklu subotu odradila svoju prvu akciju. Naime, Vitinjani su za prvi potez
svoje udruge odabrali čišćenje lijevog toka Vrioštice, čije se izvorište u
njihovu mjestu, naziva vitinsko Vrilo. Vrilo je jedno od upečatljivijih
prirodnih ljepota na području ljubuške općine, a složne mlade snage odlučile su
učiniti sve ne bi li sačuvali zdrav okoliš i prirodno okružje. Na inicijativu
mlade udruge spontano se pridružio veći broj mještana koji su nesebičnom voljom
pomogli u akciji, te je broj sudionika dosegao njih oko 25, koji su slobodno
subotnje popodne proveli u čišćenju.
Također, pomoć za mlade aktiviste stigla je i od JKP-a Ljubuški, a lokalni
vitinski ugostitelji za uloženi trud podržali su ih te počastili
hranom
i pićem. "Očišćeni potez nekada je bio rezervat i mrjestilište potočne pastrve i
zaista je bilo potrebno raščistiti tu šikaru koja godinama nije čišćena, a čuva
prirodnu ljepotu. Akciju nismo u cijelosti dovršili jer je rijeka bila godinama
zapuštena i prepuštena ljudskom nemaru, pa ćemo svakako nastaviti započeto i to
ubrzo", kazao je predsjednik Udruge Petar Vištica.
Iz udruge, osim zahvala na pomoći svim sudionicima, stiže i napomena za te
aktiviste, udruge ili bilo kakav oblik pomoći pojedinaca koji su se izrazom
dobre volje, voljni uključiti i pomoći u cilju dovršenja ove, kao i u budućnosti
planiranih akcija. Andriana Šimić
U
rijeku Neretvu tokom vikenda je ubačeno više od 40 hiljada komada mladi potočne
pastrmke, što je prvo poribljavanje ove godine pred otvaranje ribolovne sezone.
Potpredsjednik Udruženja ribara Mostar Zoran Perić izjavio je da je izvršeno
poribljavanje rijeke Neretve na potezu od Avijatičarskog mosta, južno od
Mostara, do Starog mosta, koji se nalazi u središtu grada.
- Ovo je prvo od četiri ovogodišnja planirana poribljavanja. Već narednih dana
40 hiljada komada zlatice biće ubačeno u mostarsko jezero, sjeverno od grada -
kazao je Perić.
On je dodao da je ovo poribljavanje izvršeno zahvaljujući sredstvima
Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, dok će za naredne akcije
poribljavanja sredstva osigurati Elektroprivreda Bosne i Hercegovine.
13.03.2007.Izumire drevna pastrmka u
Ohridskom jezeru
OHRID - Čuvena pastrmka iz Ohridskog
jezera još krasi menije mnogih makedonskih
restorana,
uprkos tome što je na ivici istrebljenja.
Čuvena ohridska pastrmka, ili salmo letnica, što je njeno naučno ime,
identifikovana je kao jedinstvena 1924. godine, ali lokalno stanovništvo je
češće zove "drevna", jer su joj najbliži srodnici nađeni jedino među fosilima.
Ova riba jedino se može naći u Ohridskom jezeru, jednom od najstarijih na
svijetu zajedno s Bajkalskim na jugoistoku Rusije i Tanganjikom na istoku
Afrike. Godinama je već ova riba ugrožena vrsta zbog izlovljavanja i zagađenja.
"Ljudi su naučili da žive od ribolova i ne znaju ništa drugo da rade", kaže
71-godišnji Nomče Jakov, lokalni ribar.
Lokalno stanovništvo kaže da su nekada dnevno lovili tri tone ribe u jezeru, a
danas se smatraju srećnima ako ulove jednu tonu, što pokazuje da je ribe sve
manje. Nakon niza upozorenja međunarodnih eksperata, Makedonija je konačno
zabranila komercijalni lov na ovu ribu 2005. Naučnici, međutim, kažu da ova
mjera nije dovoljna da spriječi istrebljenje pastrmke, jer je toj ribi
težine oko 11
kilograma potrebno sedam godina da dostigne samo jedan kilogram. Međutim,
najveća prijetnja su sada ribari, odnosno vlasnici restorana koji za velike pare
naručuju lov na ove pastrmke.
Među poznatim ljudima koji su voljeli da jedu ovu ribu bio je i bivši
jugoslovenski predsjednik Tito, koji je insistirao da mu se ova riba služi
najmanje jednom mjesečno. Jedan od ljubitelja ove ribe je i holandska kraljica
Beatris.
Vlasnici restorana kažu da ribu često kupuju od ribara iz Albanije i da je
plaćaju oko 10 evra za kilogram, a prodaju je u restoranima po 30 evra.
Ohridsko jezero nalazi se između Makedonije i Albanije i dugo je više od 30
kilometara, a na nekim mjestima dostiže dubinu od 290 metara. Sam grad Ohrid i
cijela okolina na Listi su svjetske baštine UN od 1979. godine.
13.03.2007.Spašavanje ribljeg fonda u Ramskom
jezeru(Oslobođenje) Spaljene mreže koje su postavili krivolovci
Krivolov
na vodama kojima upravlja SRD „Rama" raširena je pojava. I dok su u godinama
nakon rata krivolovci koristili eksplozivne naprave, u posljednje vrijeme sve je
češća upotreba mreža.
Zbog toga je ribočuvarska služba na Ramskom jezeru u prošloj godini pojačala
mjere nadzora, što je rezultiralo otkrivanjem mreža na nekoliko lokacija.
Trojica ribokradica prijavljena su nadležnom sudu, a zaplijenjeno je 700 metara
različitih vrsta mreža. U prisustvu ribarske komisije mreže su ovih dana
spaljene.
H. M.
13.03.2007.Uskoro će početi izvoz ribe i ribljih
proizvoda u EU
SARAJEVO
- Bosna i
Hercegovina uskoro će početi izvoziti ribu i proizvode od ribe u zemlje Europske
unije, prvi put poslije sedam godina veta na izvoz u EU, najavio je Nihad
Fejzić, zamjenik direktora Ureda za veterinarstvo BiH. "Inspektori Agencije za
hranu i veterinarstvo EU-a zabranili su izvoz 2000. jer su tada bili ovdje i
ustanovili da BiH ne ispunjava njihove uvjete i standarde. Od tog trenutka na
snazi je kompletna zabrana za izvoz žive stoke, mesa i proizvoda od svih vrsta
mesa iz BiH, kazao je Fejzić. Istaknuo je da su ispunili sve uvjete za izvoz
ribe, od formalnog zahtjeva do jamstva zdravlja životinja. Prije mjesec dana,
dodao je, BiH je stavljena na listu zemalja iz kojih je moguć izvoz ribe i
ostalo je riješiti samo birokratski dio. Izvoz ostalih vrsta mesa i mesnih
prerađevina u EU, naglasio je Fejzić, u ovom trenutku je neizvjestan. Sudbina
izvoza tih proizvoda bit će poznata kada inspektori Europske unije ponovno
posjete BiH
13.03.2007.Ministarstvo vodoprivrede TK - Obnova
brane Modrac počinje u ovoj godini
Prema
informacijama Ministarstva za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Tuzlanskog
kantona, ove godine počet će obnova brane na jezeru Modrac, koje povezuje općine
Tuzla, Lukavac i Živinice.
Tehničkim promatranjem utvrđeno je da je neophodna
popravka, odnosno cjelovita obnova brane, navode iz resornog ministarstva.
Potpuna obnova brane koštat će pet miliona KM i trajat će tri godine.(Oslobođenje)
13.03.2007.Grad nastavlja aktivnosti na uređenju
Sarajeva U pripremi plan čišćenje Korita Miljacke od Bembaše do
Halilovića • Za ovu namjenu u budžetu izdvojeno 70.000 KM • Udružiti sredstva
Odlukom
o vodotocima, koju je Gradsko vijeće usvojilo u decembru prošle godine, Služba
za komunalne poslove Grada zadužena je za izradu plana i programa reguliranja
korita Miljacke i ostalih vodotoka.
Kako saznajemo od Hamde Karića, pomoćnika gradonačelnice za komunalne poslove,
korito ove sarajevske rijeke bit će uređeno na potezu od Bembaše do Halilovića.
- Napravit ćemo plan i program načina uređenja korita Miljacke. Za tu smo
aktivnost u ovogodišnjem budžetu izdvojili 70.000 KM - kazao je Karić.
Programom će biti obuhvaćeno košenje trave, sadnja cvijeća, čišćenje i
izbacivanje otpada, izvlačenje viška materijala s dna rijeke...
- Ključna stvar za kvalitetno uređenja korita je preraspodjela sredstava koja
nam pripadaju prema Zakonu o vodama. Također, Općina Centar je u svom budžetu za
ovu godinu planirala sredstva za isti projekt i bilo bi dobro da ta sredstva
udružimo - rekao je Karić.
Općina Stari Grad nosilac je projekta za izgradnju kaskada na Miljacki, ali on
ne može biti realiziran bez saglasnosti Grada.
N. P.
13.03.2007.Elektrane i okolina - Ni na svakom
mjestu, ni po svaku cijenu(Oslobođenje)
Najavljujući
početak ovogodišnje ljetne škole Regionalnog centra za edukaciju i informisanje
iz održivog razvoja jugoistočne Evrope, predsjednik ovog centra dr.
Aleksandar Knežević smatra da se izgradnja i eksploatacija energetskih
postrojenja u BiH odvijaju naopačke.
"Dobra praksa u svijetu pokazuje da se studije uticaja na okolinu rade tek onda
kada postoji opšti konsenzus da se gradi neko energetsko ili industrijsko
postrojenje. Ovdje, posebno u slučaju gradnje hidrocentrala, takav konsenzus
očito ne postoji, te je izrada pomenute studije bila preuranjena", ocjena je
ovog stručnjaka.
Tema ovogodišnje ljetne škole je "Društveni i okolinski aspekti izgradnje i
eksploatacije energetskih postrojenja", što će ovog ponedjeljka biti i
ozvaničeno na skupu zakazanom na Mašinskom fakultetu u Sarajevu.Predavači na
školi biće stručnjaci UNESCO-a iz Venecije koji su procjenjivali i okolinsku
podobnost izgradnje hidroelektrana Buk Bijela u Crnoj Gori, a tokom njenog
trajanja biće obrađeni i neki aspekti gradnje ovih objekata na bazi iskustava
stečenih i u drugim zemljama regije.
Prezentirajući Oslobođenju osnovne naznake pomenute teme i tragajući za
odgovorom na sve prisutniju dilemu da li graditi ili ne graditi termoelektrane i
hidorelektrane u Bosni i Hercegovini - profesor Aleksandar Knežević je izričit:
"Treba ih graditi, ali ne na svakom mjestu i ne po svaku cijenu, i to ne za
svako tehnološko rješenje."
Nadalje kaže da se i u BiH javlja svjetski sindrom NIMBY ("Not In Back - Yard" -
"Ne u mom dvorištu"), što će reći da svako želi električnu energiju, ali pod
uslovom da se elektrana gradi na nekom drugom mjestu. To je refleks na loša
iskustva sa elektranama građenim prije 30 ili 40 godina, kada su nepovoljni
uticaji na okolinu bili izraženi i gdje je do današnjih dana bilo moguće
izvršiti samo ograničenu sanaciju zagađivanja.
"Kada se govori o zahvatima u prostoru, danas je ključno osigurati podudarnost
želje građana i stava stručnjaka. A to je zadatak političara. Mogu ekonomske
studije i kompjutersko simuliranje pokazati jedno, ali ukoliko građani žele
drugo, onda do gradnje ne može doći koliko god se to činilo objektivno štetnim
za stanovništvo tog ili drugih područja", smatra ovaj sagovornik.
Na kraju podsjeća da u našoj zemlji nedostaju strategije razvoja, među njima i
snabdijevanja energijom, a prostorni planovi su često zastarjeli. No, nema
drugog puta nego uspostaviti konsenzus oko procedure donošenja odluke, oko
provođenja procedure u koju će biti uključeni vlast, struka i građani, te
nametanja obaveze da svi poštuju rezultat analize dobijene po usvojenoj
proceduri.
"Ne vidi se drugi način izlaska iz začaranog kruga ni u slučaju hidroelektrane
Konjic", zaključio je dr. Aleksandar Knežević, uz najavu da će na današnjem
skupu u Regionalnom centru za edukaciju i informisanje iz održivog razvoja
jugoistočne Evrope biti više riječi i o nekim aspektima gradnje termoelektrana
na primjeru buduće TE Stanari kod Doboja. H.A.
09.03.VITINA
2007-NATJECANJE U RIBOLOVU PASTRVE UMJETNIM MAMCIMA Sistem "Ulovi i pusti"
Natjecanje će se održati 05.05. 2007.
(subota) godine na rijeci Trebižat, predio Otočke Mlade u blizini Vitine,
Ljubuškog, Hercegovina, B i H
-Zbog specifičnosti ovog načina ribolova, broj natjecatelja je ograničen na 50,
te je potrebna rezervacija i najava dolaska.
-Za SVE sudionike koji dolaze iz udaljenih dijelova B i H ili susjednih zemalja,
osiguran je besplatan smještaj u Vitini po obiteljskim kućama organizatora samog
takmičenja.
-Uz ribolov organizirano je i poribljavanje rijeke "Vrioštice" u samom centru
naselja, rijeke koja je ove godine izazvala pozor javnosti kako u B i H tako i
svijeta. otkrićem "gigantskih" čovječijih ribica.
-Naglasak je da će poribljavanje izvršiti prisutna djeca koja će za uspomenu
dobiti fotografiju na dar.
-Navečer je organizirano druženje ribolovaca uz bogatu zakusku ( večeru ),
glazbu, uživo naravno, i proglašenje pobjednika.
-Organizatori su osigurali bogate nagrade za prvoplasirane Propozicije i satnica samog takmičenja ◙ Propozicije takmičenja su sukladne natjecanjima i
pravilima pod okriljem CIPS-e i FIPS-e
◙ Trajanje samog ribolova je 3 sata cca 180 min (4 x 35 min, 1 x 40 min)
◙ Obavezna promjena mjesta na svaki zvučni signal glavnog suca
◙ Lovi se isključivo umjetnim mamcima (spineri, vobleri, zlice, silikonci, i
dr.)
◙ Upotreba mušica za ribolov je zabranjena isto kao i bilo kakvi dijelovi gore
pomenutih varalica sa kićankom (dodatcima vunice ili perja)
◙ Napomena je da udice moraju imati stisnutu kontra kuku radi lakšeg
oslobadjanja i puštanja ulova.
◙ Prihvat ribe vrši se podmetačem (sakom) ili mokrom rukavicom da se riba što
manje ostećuje skidanjem zaštitne sluzi.
◙ Riba ulovljena te isforsirana na obalu, izbačena štapom na "prsa" neće se
bodovati.
◙ Svaka ulovljena riba nosi jedan bod bez obzira na težinu i dužinu.
◙ Ribolovac će za svaku ulovljenu ribu dobiti jedan kupon koje na kraju
takmičenja predaje glavnom sucu.
◙ Broj kupona ribolovca i suca na stazi moraju se poklapati, ukoliko se ne
poklapaju brojevi kupona suca i ribolovca uzima se prvi manji broj koji se
slaže.
◙ Ulazak u vodu nije dopušten. Satnica ◙ Okupljanje ribolovaca u samom središtu Vitine od 7 do 9
sati
◙ Doručak (hladni naresci, kava, čaj, rakija...)
◙ Polazak na Mlade i natjecateljsku stazu oko 9:30 (vožnja osobnim automobilima
ili osiguranim prijevozom cca 2 km od samog središta naselja)
◙ Izvlačenje startnih brojeva u 10 h te obilazak staze do 11 h
◙ Početak natjecanja 11: 30 h (zvučni signal)
◙ Prva obavezna promjena mjesta 12:05 h
◙ Druga obavezna promjena 12:40 h
◙ Treća obavezna promjena 13:15 h
◙ Četvrta obavezna promjena 13:50 h
◙ Peta promjena i kraj natjecanja 14:30 h
◙ Povratak u Vitinu do 16 h te zakuska (roštilj i lovački gulaš)
◙ Poribljavanje Vrioštice
◙ 19 h početak večere i proglašenje pobjednika Kontakt osobe: trenutno(samo jedna )
Mijo Boras - Klapna +385 91 492 77 77
mijo.boras@euroagram.hr
08.07.2007.Otvorena ribolovna sezona na
potočnu pastrvu(Večernji list)
KISELJAK
- Druženjem ribolovaca u Kiseljaku je otvorena ribolovna sezona na potočnu
pastrvu. Kiseljački ribolovci okupljeni u Udrugu sportskih ribolovaca koja ima
oko 70 članova, a predsjednik je Mirko Vrcić. Županijsko Ministrastvo
poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donijelo je Odluku kojom su vode na
području općine Kiseljak date na korištenje kiseljačkim ribolovcima (adr)
08.03.2007.SRD "Šaran" Pelagićevo-Nova
takmičenja - nova iznenađenja(naravno, pozitivna)
TAKMIČARSKO DRUŽENJE
ŠARANDŽIJA "CARP-CUP" PELAGIĆEVO 2007.
( 24, 25. i 26. Maj 2007. GOD. )
PROPOZICIJE TAKMIČENJA Poštovane kolege, sportski
ribolovci - šarandžije, pozivamo Vas da prisustvujete tradicionalnom
takmičarskom druženju u lovu šarana " CARP - CUP Pelagićevo 2007 ", koje će se
održati 25. 26. i 27. Maja 2007. godine na jezeru "Žabar bara", Pelagićevo. Takmičarsko druženje održat će se u organizaciji Društva
Sportskih Ribolovaca "ŠARAN" Pelagićevo, sa ciljem upoznavanja, razvoja i
afirmacije modernog šaranskog ribolova u B i H , te okupljanja, upoznavanja i
druženja što većeg broja pristalica ove vrste ribolova.
Takmičenje će se održati u skladu sa Pravilnikom o modernom
šaranskom ribolovu, čije će pravilno sprovođenje nadzirati članovi Sudijske
organizacije, odnosno Takmičarske Komisije. Organizator takmičenja omogućiće svakom učesniku maksimalnu
zaštitu i da, uz obavezu poštovanja Pravilnika o modernom šaranskom ribolovu,
ravnopravno učestvuje u fer i sportskom takmičenju.
Kotizacija 150 eura (300 KM)
Broj mjesta ograničen.
Nagradni fond 60%.
Ekipu čine 2+1 takmičar. Sva trojica mogu aktivno učestvovati u takmičenju.
Dodjela nagrada i proglašenje pobjednika je pored jezera, a poslije provod do
jutra. MERCEDES
CARP CUP (juni 2007) Jezero Pelagicevo
100 sati pecanja 30 EKIPA 4 štapa
kotizacija 1500 eura
maksimalan broj članova po ekipi 3
22 ekipe iz inostranstva, 8 ekipa iz Srbije i BiH
1. MESTO Mercedes B klase
2. MESTO 6.000. eura
3. MESTO 3000. EURA
4. MESTO 3 štapa sa mašinicama marke FOX
5. MESTO 3 štapa sa futrolom marke FOX
6. MESTO 3 INDIKATORA DELKIM Plus txi sa centralom
7. MESTO 3 INDIKATORA DELKIM Plus
NAJVEĆA RIBA 1000.eura
Uskoro će biti objavljen pravilnik za takmičenje a
informacije i prijavljivanje ekipa
(obavezno imena takmičara,ime ekipe ) na email :
carpcompetition07@yahoo.com
Dan uoči takmičenja biće prezentacija firme VENTURE, koju
će voditi SAJMON KROU, STIV BRIGS, ROB HJUDZIS I RENEE, njeni vlasnici i
osnivači.Uz dobar meni i muziku očekujemo dobar provod, a za provod će se
pobrinuti najlepša srpska pevacica....VELIKO IZNENADJENJE.
preuzeto sa
www.carppelagicevo.com
06.03.2007.DRUŽENJE SPORTSKIH RIBOLOVACA
Dana
03.03.2007. godine na obali Grabovičkog jezera, pored Ribarskog doma
organizovano je druženje sportskih ribolovaca članova USR «Sarajevo 1906» iz
Sarajeva i USR «Glavatica» iz Jablanice. Druženju je prisustvovalo oko 50-tak
ribolovaca, a pored članova ova dva Udruženja na druženju su bili prisutni i
predstavnici USR «Vogošća», USR «Bistro» Mostar- Sjever i USR «Mostar» Mostar,
kao i predstavnici Opštine Jablanica.Druženje je upriličeno povodom otvorenja
ribolovne sezone (01.03.) za 2007. godinu pa je bilo i onih koji su na kratko
okušali svoje ribolovačko umjeće, ali bez uspjeha. Riba jednostavno nije htjela
da uzima tog dana «kao naopako».
Druženje smo počeli na platou pored Doma i isto je
proteklo u jako lijepoj i veseloj atmosferi uz šale, pjesmu i priče o ribolovu i
iz ribolova. Iskoristili smo priliku kako bi, uz prisustvo Predsjednika SRS F
BiH Arapović Vjekoslava, izvršili spaljivanje još 30-tak ribarskih mreža koje
su ribočuvari pronašli u Jablaničkom jezeru kako nam iste nebi smetale po
prostorijama.
Na kraju smo se »preselili» u Dom gdje smo nastavili
druženje uz svirku i pjesmu. Ovo je bilo jedno lijepo druženje samo je šteta što
nije bilo više članova iz oba Udruženja, čemu je vjerovatno razlog i kiša koja
je padala dan prije.
Svi smo se složili da ovo treba ponoviti i da ovakvih
druženja treba što više. Nadamo se da na novo druženje članova ova dva Udruženja
pa i članova ostalih zainteresovanih Udruženja nećemo dugo čekati. BISTRO!Kovach
06.03.2007.RADNA AKCIJA NA ZENIČKOM KAMBEROVIĆA
POLJU(SAN)
Rade s pjesmom
Tradicionalna
akcija proljetnog čišćenja grada Zenice počela je aktivnostima na uređenju
zelenih površina na Kamberovića Polju i obala rijeke Bosne, na dijelu kojim
prolazi kroz grad. Ovogodišnja akcija, deseta po redu, održava se pod geslom
"Zenico, volimo te". U akciji učestvuju građani iz 32 gradske i prigradske
mjesne zajednice, pripadnici civilne zaštite, zeničkih obdaništa, škole, članovi
ekoloških organizacija i udruženja, izviđači, ribari, planinari, radnici javnih
preduzeća "Alba" i pripadnici Policijske uprave Zenica. Planirano je da se
očiste šume, potoci, dvorišta, trotoari, saobraćajnice, parkovi, površine oko
javnih ustanova, parkirališta, riječna korita.
06.03.2007.Radobolja i dalje čista(Večernji list)
MOSTAR
- lako su djelatnici Komosa i JP-a Parkovi Radobojju očistili prošle godine, još
uvijek u njoj nema bačenog otpada. Nahne, na pojedinim mjestima koja su
dosadašnjih godina bila prepuna raznoraznog otpada, od kućanskih aparata do
odjeće, starog željeza i sličnih stvari, trenutačno nema nikakvog otpada. Sudeći
po ovome, izgleda da su se pojedini građani ipak naučili gdje treba odlagati
otpad te da rijeke nisu odlagališta. M. M.
05.03.2007.OTVOR
RIBOLOVNE SEZONE U SRD “ULOG” ULOG
Dana 24.02.2007.godine otvorena je ribolovna sezona u SRD
“Ulog”. Na
redovnoj skupštini
društva koja je održana istog dana izabrano je novo rukovodstvo SRD-a. Za
predsjednika skupštineje izabran Ratko Sikimić, za predsjednika upravnog odbora
Sretko Lalović, a sekretar drustva izabran je Mitar Sladoje. Sportsko ribolovno društvo ”Ulog” iz Uloga gazduje sa
rijekom Neretvom i njenim pritokama u granicama opštine Kalinovik, rijekom
Dobropoljkom i njenim pritokama u granicama opštine Kalinovik,Graiseljićkim
potokom sa vještackom akumulacijom i svoim pritokama te Kladopoljskim jezerom,
“Crvanjskim jezerom” (Jezero u selu Jezeru) i jezerom na Simovića bari (Gvozno).
Ribolovna
sezona traje: ¨na
Neretvi sa pritokama, Dobropoljci sa pritokama i Graiseljićkom potoku sa vještačkom
akumuacijom i pritokama od 24.02. do 01.10., ¨na
pomenutim jezerima od 01.04. do 01.11. tj od 01.07. do 01.11. na šarana Vode kojima gazduje SRD "Ulog"
su nastanjene isključivo salmonidnim vrstama ribe i to autohtonom potočnom
pastrmkom osim “Crvanjskog jezera” gdje ima i cipiridnih vrsta ribe(šarana). SRD
raspolaže i sa dva posebna revira i to ¨poseban
revir salmonidnih vrsta ribe “Ulog” koji se nalazi na rijeci Neretvi i počinje
od mjesta zvanog “Brana” nizvodno do iznad vira zvanog “Zelenac” u dužini od 2 (dva)
kilometra.Poseban revir “Ulog” je namjenjen za fly fishing i organizovan po
sistemu “uhvati pa pusti”. ¨drugi
poseban revir je cipiridni revir “Crvanjsko jezero” na
Jezeru u selu Jezero. Iznos godišnjih članarina za članove SRD je: ¨za
seniore 50,00 KM ¨za
seniorke, omladince i omladinke do 18 godina života 25,00 KM ¨za
RVI od 4. do 6. kategorije 25,00 KM ¨za
RVI od 1. do 4. kategorije 10,00 KM ¨za
pionire do 15 godina života 10,00 KM ¨za
penzionere preko 65 godina života 10,00 KM Cijena dnevne dozvole na rijekama i jezerima osim posebnih revira je: ¨za
gradjane Republike Srpske i Federacije BiH 10,00KM ¨za
strane državljanine 20,00 KM Za
poseban revir “Ulog” izdaju se posebne ribolovne dozvole i to: Dnevne: ◙za članove Sportsko Ribolovnog Saveza RS 20,00 KM ◙za ostale članove i gradjane 30,00 KM ◙za strane državljanine 50,00 KM Vikend dozvole (petak, subota i nedelja) ◙za članove Sportsko Ribolovnog Saveza RS 50,00 KM ◙za ostale članove i gradjane 80,00 KM ◙za strane državljanine 120,00 KM Cijena dnevne dozvole na posebnom reviru „Crvanjsko jezero“ je: ◙za sportske ribolovce Republike Srpske i
Federacije BiH 10,00 KM ◙za domaće turiste 20,00 KM ◙za strane turiste 30,00 KM
Godišnje članarine se mogu uplatiti u
Mjesnom uredu Ulog u Ulogu kod Mladjena Mijanovića i Danice Ćeklić. Dnevne dozvole za rijeke i jezera kao i posebne dozvole za revir
„Ulog“ mogu se kupiti u SUR „Vir“ Ulog i SUR „Neretva“ Ulog. Dnevne dozvole za revir „Crvanjsko jezero“ se mogu kupiti u selu
Jezero kod Vojka Golijanina.Dragičević
Đorđe
05.03.2007.Rubrika "Lov i ribolov"
- Oslobođenje Braća Pešto, istaknuti ribolovci.Učestvovali
na četiri svjetska prvenstva.
Braća
i to još blizanci, Vehid i Mugdim Pešto iz Sarajeva su ribolovci
više od 30 godina i isto toliko članovi sarajevskog ribolovačkog udruženja.
Teško je nabrojati sva takmičenja u ulovu ribe na plovak na kojima su
učestvovali ovi ribolovački majstori i zaljubljenici u prirodu. Još je teže
nabrojati sve osvojene pehare i diplome koje krase njihove vitrine.No,možda je
najznačajnije pomenuti podatak da su braća Pešto pretstavljali našu zemlju na
dosad četiri svjetska prvenstva u ulovu ribe na plovak i da su veoma aktivni u
prenošenju svog znanja i iskustva na mlade ribolovce, pogotovu takmičare.
Da iver ne pada daleko od klade, potvrđuju Vehidovi sinovi Adnan i
Nedim koji su izuzetno talentovani ribolovci-takmičari, što potvrđuje i
njihovo članstvo u reprezentaciji BiH u mladim kategorijama.
Godišnja skupština
USR Livno - Ribolovački ispit u cijeni dozvole Općina Livno dala
na 10-godišnje upravljanje vodama USR Livno, poslije provedenog natječaja, i to
po cijeni od 150 KM godišnje
Godišnja skupština
Udruženja sportskih ribolovaca (USR) Livno protekla je u rezimiranju uspjeha,
kao i svih propusta u 2006. godini, te o smjernicama za rad u narednom periodu.
Ribarstvo u livanjskom kraju ima višedecenijsku tradiciju i datira od vremena
Austro-Ugarske, kada je rijeka Plovića poribljena kalifirnijskom pastrmkom i
plemenitim rakom. Zvanično Udruženje ribolovaca je osnovano u proljeće 1948.
godine i uskoro će proslaviti 60 godina postojanja. Okuplja oko 250 članova
raznih kategorija. Na Skupštini su osvojene cijene dozvola i one su: seniori
100, juniori 25 i penzioneri 50 KM, dok su dozvole za žene i osobe starije od 70
godina godišnje dozvole besplatne. Dnevne dozvole koštaju 10 KM.
U toku prošle godine vode su poribljene ribljom mladi u vrijedenosti više od 10
hiljada KM. Izvršeno je nekoliko akcija pošumljavanja, popravka puta od Popovića
kuća do Kelavina mlina u dužini od oko 1.000 metara, a besplatnu mehanizaciju za
ove radove je dao Hamdija Jandrić. Očišćeno je i korito rijeke Žabljak u
dužini od 2.000 metara. Između ostalih manifestacioja ovo udruženje je bilo
domaćin dvodnevne proslave 100-godišnjice sportskog ribolova u BiH.
Ribolovačka sezona je završena sa finansijskim prihodom od 10.000 KM i on će u
narednom periodu biti upotrebljen za poribljavanje. Mada u Udruženju rade četiri
stalna ribočuvara, Skupština je zatražila njihovu veću angažovanost i
iskorištavanje pogodnosti dobre sradnje sa kantonalnim inspektorom Draškom
Dolićem. Ovom prilikom su formirane i ribolovačke patrole koje će biti od
pomoći ribočuvarima.
Da bi Udruženje što bolje funkcionisalo, oformljene su neke komisije koje do
sada nisu postojale, a donesena je i odluka o promjeni Statuta radi njegovog
usklađivanja sa Zakonom o slatkovodnom ribarstvu FBiH.
Posebno oduševljenje kod ribolovaca je izazvalo saopštenje Predsjedništva USR da
je Općina Livno dala rješenje na 10-godišnje upravljanje vodama USR Livno,
poslije provedenog natječaja, i to po cijeni od 150 KM godišnje. Skupština je i
usvojila stav SRSFBiH o polaganju ribolovačkih ispita, uz napomenu da će
troškovi ribolovačkog ispita ući u cijenu koštanja godišnje dozvole. Sezona u
Livnu je počela 1. marta, a na mušičarskim revirima počet će 10. marta.Hajro
GROMILIĆ
05.03.2007.- 5. MEĐUNARODNO
TAKMIČENJE POTRAGA ZA KRALJICOM UNE
15/16 JUNI 2007 BOS. KRUPA
PROGRAM
PONEDELJAK,
11. JUNI 2007
Registacija takmičara i smještaj—upoznavanje i lov bez
nadoknade do 23ooh UTORAK, 12. JUNI 2007 Registacija takmičara i smještaj—upoznavanje i lov bez
nadoknade do 23ooh SRIJEDA, 13. JUNI 2007 Registacija takmičara i smještaj—upoznavanje i lov bez
nadoknade do 23ooh ČETVRTAK,
14. JUNI 2007 Registacija takmičara i smještaj---nema izlaska na
vodu PETAK, 15. JUNI 2007
19h00 izvlačenje startnih brojeva (za oba dana)
20h00 izlazak na stazu (lanch paket za večeru)
21h00 početak takmičenja
01h00 završetak takmičenja prvi dan (16, juni 2007) SUBOTA,
16. JUNI 2007
09h00---10h00 doručak
10h00---17h00 druženje svih učesnika i okretanje janjaca na raznju
18h00 izlazak na stazu (upoznavanje sa vodičima)
19h00 početak takmičenja (lanch paket za večeru)
01h00 završetak takmičenja drugi dan (17, juni 2007) NEDELJA,
17. JUNI 2007 09h00---10h00 doručak
12h00---14h00 svečani ručak u restoranu i proglašenje pobjednika
14h00---............ ispraćaj takmičara.
KOTIZACIJA:Raiffeisen BANK dd
KONTO (KM) : 1610350018650038 KORISNIK
: Udruženje sportskih ribolovaca „ KRUŠNICA“ Devizni račun: SWIFT kode RZBABA2S. 502012000-0351228 u ( € )
Udruženje sportskih ribolovaca "Krušnica" Bosanska Krupa BiH
UPLATE ĆE SE PRIMATI DO 10. JUNA 2007 POSLIJE OVOG DATUMA NEĆE SE PRIMATI UPLATE
ZBOG NAČINA ORGANIZOVANJA TAKMIČENJA
CIJENOVNIK: (na ukupnu sumu 17% pdv)
VODIČ SA ČAMCEM DVA DANA 40 KM....18 VESLAČA
SUDIJA DVA DANA 50 KM....14 SUDIJA
DELEGAT TAKMIČENJA 134 KM
DORUČAK, RUČAK, VEČERA ( X 2 -40 KM) 2000 KM....50 TAKMIČARA OBRAZLOŽENJE: Iz ovog finansiskog izvještaja proizilazi cijena kotizacije po jednom
takmičaru a ona je 150 KM
ili
77 eura . Pošto je broj takmičara ograničen na 50 a već do sada imamo
prijavljenih 20 od prošle godine tako da je ostalo samo 30 slobodnih mjesta za
prijavu novih takmičara.
Prijave takmičara i sve informacije na njemačkom jeziku sa uplaćenom kotizacijom
prijaviti na e mail adresu:
kadicelvis@hotmail.com
Na bosanskom jeziku iste informacije i prijave ne e mail
adresu:
ekoribakrusnica@bihnet.ba . Kontakt telefoni na
njemačkom jeziku 0038761395510 Kadic Elvis, na
bosanskom
jeziku 0038761476141 Harbas Hikmet. SMJEŠTAJ: HOTEL ILMA tel. 0038737471061 mob.0038761163559
MOTEL EKI tel/fax 0038737472170 mob.0038761105308
Za takmičare koji žele kampovati obezbjeđen je auto kamp uz cijenu za šator i
auto od 10 KM po danu. NAČIN LOVA: Lovi
se isključivo iz čamca sa vještačkim mamcima, ulov se pušta uz vaganje težine i
mjerenje dužine (težina + dužina npr. 10 kg=10 000 poena + 1m=1000 poena ukupno
=11 000 poena). Riba se može zadržati ako je duža od 120 cm uz nadoplatu od 10
KM po kilogramu. LOVNA PODRUČJA: 1.Centar grada 6 takmičara 2.Krupatrans
4 takmičara
3.Mašići 12 takmičara
4.Goša 6 takmičara
5.Crno jezero, žile, tabla 8 takmičara
6.Splav 14 takmičara Napomena: U toku takmičenja vršiti će se rotacija takmičara tako da
će
svaki takmičar loviti u dva sektora. NAGRADE: 1. MJESTO
Isto kao prošle godine kanu HNK-Comp. Bos. Krupa u vrijednosti 2000 eura dužine
5,5 metara i nosivosti 380 kg.
2. MJESTO Štap
ručne izrade MONARCH DOK -Varaždin u vrijednisti 500 eura i varalice istog
prizvođača iznenađenje.
3. MJESTO
Kožna fotelja VIZOR- Novi Sad za ljuljanje za iscrpljene ribare u vrijednosti
400 eura. V INTERNATIONAL COMPETITION "POTRAGA ZA
KRALJICOM UNE" 15/16
JUNE 2007 BOSANSKA KRUPA PROGRAM Monday 11.06.2007: Registration and
accommodation for
competitors ; Introduction ; Fishing - free of charge till 11:00 PM Tuesday 12.06.2007: Registration and
accommodation for
competitors ; Introduction ; Fishing - free of charge till 11:00 PM Wednesday
13.06.2007: Registration and
accommodation for
competitors ; Introduction ; Fishing - free of charge till 11:00 PM
Thursday 14.06.2007:
Registration and
accommodation for
competitors ; Fishing prohibition Firday 15.06.2007 7:00 PM Drawing of lots( for booth days)
8:00 PM Appearance of competitors on track(lunch package for dinner)
9:00 PM Start of competition
1:00 AM Finish of competition – first day (16.june 2007) Saturday, 16. 06 2007 9:00 AM -10:00 AM Breakfast
10:00 AM – 5:00 PM
Association for
competitors and barbecue
6:00 PM Appearance of competitors on track (introduction with guide)
7:00 PM Start of competition (lunch package for dinner)
1:00 AM Finish of competition – second day (17.june 2007) Sunday, 17. 06. 2007 9:00 AM – 10:00 AM Breakfast
12:00 - 2:00 PM Ceremonial lunch in restaurant and proclamation of winners
2:00 PM - See off competitors
Participation for competitors:
Raiffeisen BANK dd ; ACCOUNT NUMBER KM:1610350018650038
Beneficiary: Udruženje sportskih ribolovaca „ KRUŠNICA“ ACCOUNT NUMBER( € ): SWIFT kode RZBABA2S. 502012000-0351228 u ( € )
Udruženje sportskih ribolovaca "Krušnica" Bosanska Krupa BiH
Receive of payment till 10.june 2007
We do not accept payment after this date. PRICE
(plus 17% VAT on total sum)
Guide with boat – two days 40 KM....18
boatman
Referee – two days 50 KM....14
referees
Commissioner for competition 134 KM
Breakfast, lunch, dinner ( X 2 - 40 KM) 2000 KM....50
competitors From
this finance report we conclude that the participation for competitor should be
150 KM or 77 EUR. Explanation:Number of participants is limited on 50.Now we have 20
registered participants.The number of available places for participants:30
Application for competitor (on German) with proof ( payment for competition)
Please send on e mail adress
kadicelvis@hotmail.com
Application for competitor (on Bosnian) with proof ( payment for competition)
Please
send on e mail adress
ekoribakrusnica@bihnet.ba
Contact phones – on German: 0038761395510 Kadic Elvis
Contact phone on Bosnian: 0038761476141 Harbas Hikmet. Accommodation: HOTEL ILMA tel. 0038737471061 mob.0038761163559 ; MOTEL
EKI tel/fax 0038737472170 mob.0038761105308
Camping site: Auto camp – price 10 KM per day for tent and car FISHING:
Fishing – only from boat with artificial bait ; Catch and release – before that
we check weight and do measurement (For example: weight + lenght 10kg = 10 000
points + 1 m = 1 000 points total: 11 000 points).You may keep the fish
(minimum 120 cm) if you pay 10 KM per kilo FISHING
PLACES:
1.Center of the town 6 competitors ; 2.Krupatrans 4 competitors ; 3.Mašići 12
competitors ; 4.Goša 6 competitors ; 5.Crno jezero, žile, tabla 8 competitors
; 6.Splav 14 competitors Comment:During the competition all competitors will
be rotated – Each competitor will fish in two different Divisions PRIZES:
1. PLACE: Canoe HNK – Comp.Bosanska Krupa - Value: 2 000 EUR. Lenght 5,5
meter,Capacity 380 kilos
2. PLACE: Hand made fishing stick MONARCH DOK Varaždin Value - 500 EUR Bait –
MONARCH DOK Varaždin
3. PLACE Leather chair VIZOR- Novi Sad - For exhausted fisherman.Value 400 EUR
04.03.2007.SPORTSKO
RIBOLOVNI SAVEZ BiH
SPORTS FISHING ASSOCIATION OF BOSNIA AND HERZEGOVIINA
Takmičarska Komisija
Dana 04.03.2007 godine
Mobilni: 061-217-870 Tel/Fax:033/ 209-407 ; 033/ 485-719
Ulica Zmaja od Bosne 8.
SATNICA
TAKMIČENJA U OKVIRU I LIGE SRS BIH KARAOTOK-Hutovo Blato – 22,23,24 i 25 Mart (Ožujak) 2007.god.
Disciplina: ........................................ ULOV RIBE NA
PLOVAK
Kategorija:........................................ SENIORI
Rang takmičenja : ........................... PRVA LIGA SRS BiH PRAVO NASTUPA: .........................
Ostvarile su ekipe iz prethodne godine te po 2 ekipe iz entitetskih
takmičenja.Pravo nastupa imaju: 1 SRD «Klen» Kozarska Dubica 6. SRD «
Bosna « Žepče
2.SRD «Rudar-Kreka Tuzla 7. SRD «Sarajevo- 1906»
Sarajevo
3.SRD «Jelah-Tešanj» 8. SRD «Hazna»-
Gradačac
4.SRD «Kečiga» Brčko 9. SRD «
Prnjavor « Prnjavor
5.SRD «Banja Luka»Banja Luka 10. SRD
«Drinska jezera» -Višegrad REGISTRACIJA:
.............................. Ekipe i takmičari se registruju u
Kancelariji SRS BiH do 16 marta 2007 god. PRIJAVE ZA UČEŠĆE.........................
Do 16. Marta 2007 godine PRIJAVE ZA NASTUP do.................
22.Mart 2007 godine sekretaru SRS BiH 061/217-870
SATNICA TAKMIČENJA:
ČETVRTAK
22.03.2007 god.
PETAK 23.03.2007
8,30 Žrijeb
7,30 Žrijeb
9,30 Priprema i otvaranje staze
8,30 Otvaranje staze
11,30-14,30 Takmičenje
10,30-13,30 Takmičenje
14,30 Vaganje ulova
13,30 Vaganje ulova
16,00 Objava rezultata
16,00 Objava rezultata
18,30-19,00 Sastanak vođa ekipa Motel
18,30-19,00 Sastanak vođa ekipa Motel
SUBOTA 24.03.2007 god.
NEDELJA 25.03.2006
god.
7,30 Žrijeb
6,00-6,30 Žrijeb
8,30 Otvaranje staze
6,30-8,30 Priprema i otvaranje staze
10,30-13,30 Takmičenje
8,30-11,30 Takmičenje
13,30 Vaganje
13,00 Proglašenje pobjednika dodjela
pehara i medalja
16,30 Objava rezultata
14,00 Zatvaranje takmičenja
18,30-19,00 Sastanak vođa ekipa Motel
Za sve ekipe obavezna je Kotizacija po Odluci
Upravnog odbora SRS BiH iz 2006 god.20 KM / takm. KONTAKT OSOBE: Hodžić
Bajro, Vrhovni sudija takmičenja i Hadžiasanović Rifet,sek. 061/217-870 INFO ZA SMJEŠTAJ:
Prskalo
Željka (
zeljka.prskalo@tel.net.ba)
tel:036 / 814-265 Agenc.Karaotok Agencija Fortuna Mostar 063/319-057 Snježana
(fortuna_mostar@bih.net.ba
)
Smještaj moguć u Motelu Karaotok, kućnoj radinosti i
drugim hotelima i motelima. VRSTE RIBA:U
rijeci Krupa
na kojoj ce se održati takmičenje živi 25
vrsta riba od kojih su
najpoznatije :klijen, šaran, podustva, potočna pastrva, kalifornijska pastrva,
plotica, vijun, linjak, svađ, cipol, babuška, itd. HRANA I MAMCI:Može
se nabaviti putem dobavljača za 27 WFC 2007 AGRODENIVET FISH SPORT Breza, tel.
032-765 396 061/ 176-324 Dr.Bogilović Amela i Mirsad. INFO LINKOVI
:www.srsbih.com,
www.ribolovonline.com,
www.lipljen.com,
www.bistrobih.ba,
www.bih-ribolov.com ,www.hutovo-blato.ba,
www.fortuna.ba. Domaćin i organizator izbornog takmicenja je SRS
BiH. SUDIJE:Hodžić
Bajro,vrhovni sudija,Živković Milovan,delegat, Nastić Bane i Vrgovčević Fuad,
sekretari,sektorske sudije:Vidosav Jeftić-Pr, Komenić Zoran-Tr,Omerbašić,
Šefik-Sa, Nesimi Sead-Ze, Morić Miroslav,Tz i Marcel Kučinski Nt. PLASMAN:
Pobjednik I lige SRS BiH,
predstavlja Bosnu i Hercegovinu na 27.SKP 2007
godine čiji je domaćin
SRS BiH u vremenu od 03-10.juna (lipnja) 2007.g. TAKMIČARSKA KOMISIJA SRS BiH
04.03.2007.Svetkovina u čast potočne
pastrmke(Nezavisne) Sanaski ribolovci se okupili na obalama
rijeke Dabar
SANSKI
MOST - Više od hiljadu sanskih ribolovaca, njihovih gostiju te ostalih građana
Sanskog Mosta okupilo se juče na obalama rijeke Dabar kako bi obilježili početak
ribolovne sezona na potočnu pastrmku.
Ovaj tradicionalni događaj, koji se održava nekoliko posljednjih decenija,
vremenom je prerastao u svojevrsni praznik čitavog grada kojem iz godine u
godinu prisustvuje sve veći broj građana.
Za razliku od ranijih godina, posjetioce obala rijeke Dabar ovoga puta je
poslužilo i lijepo vrijeme te savršeni uslovi za ribolov.
Prema riječima predsjednika Društva sportskih ribolovaca "Sana" Fikreta
Kurtovića potočna pastrmka je "kraljica svih riba" i jedna od rijetkih vrsta
kojoj je posvećena čitava svetkovina.
"Radi se o ribi koja obitava u čistim i brzim vodama koje su bogate kisikom.
Ovakvih rijeka je sve manje, pa se za potočnu pastrmku danas može reći kako je
ugrožena vrsta ribe", istakao je Kurtović.
Među ribolovcima vlada uvriježeno mišljenje kako je ribolov na potočnu pastrmku
poseban događaj koji se ne može usporediti niti sa jednom drugom vrstom
ribolova.
"Potočna pastrmka se lovi na poseban način koji se zove 'mahanje' ili
'mušičarenje', pri čemu se kao mamac koriste ručno pravljene mušice. Ovaj način
ribolova zahtijeva naročitu vještinu te izgrađenu tehniku, jer pastrmku morate
nadmudriti", objašnjava dugogodišnji sportski ribolovac Sead Đumišić.
Dodaje kako je potočna pastrmka poseban specijalitet koji se po ukusu ne može
porediti niti sa jednom drugom ribljom vrstom.
On dodaje kako na Dabru, jednoj od rijetkih rijeka čija je voda pitka od izvora
do ušća, vladaju posebni uslovi ribolova.
Ribolovci moraju platiti posebnu dozvolu kako bi ribarili na ovoj rijeci, a
pravilo je kako se može zadržati samo jedan primjerak ulovljene ribe.Z.Čekić.
04.03.2007.
Ribljom čorbom počela sezona ribolova(Nezavisne)
TREBINJE - Tradicionalnim masovnim zabacivanjem udica i
kuvanjem ribljeg kotlića pored
ribarske
kuće na rijeci Trebišnjici u Lastvi nadomak Trebinja, prekjuče je zvanično
otvorena ribolovna sezona na ovoj rijeci i Lastvanskom jezeru.
Stotinak ribolovaca, okupljenih na ovoj manifestaciji, već treću godinu na ovaj
način obilježava početak sezone nakon zimske zabrane pecanja ribe, da bi od
ulovljene kalifornijske pastrmke iz Trebišnjice kasnije pripremili čorbu.
"Najveći juče ulovljeni primjerci su pastrmke od kilogram do kilogram i po, a
ulovljeno je ukupno oko stotinu kilograma", istakao je Miroslav Čučković,
predsjednik Upravnog odbora Sportskog ribolovnog društva Trebinje.
Čučković, koji je posljednja dva dana proveo uglavnom u ribarskoj kućici,
zadužen za organizacione poslove ove manifestacije, istakao je da je cilj ovog
okupljanja bio animiranje Trebinjaca da se vrate svojoj rijeci, sportskom
ribolovu i svim onim atrakcijama vezanim za rijeku.Trebinjski ribari ističu da
je ovogodišnja sezona započeta nešto ranije s obzirom da je cjelokupna flora i
fauna rijeka i jezera ove godine ranije počela da se obnavlja, ali je i riblji
fond dosta bolji od prošlogodišnjeg.
Čučković to povezuje sa Ribarskom službom, koja je ove godine, kako kaže,
izuzetno dobro obavila svoj posao, ali i zahvaljujući poribljavanjima koja su se
obavila krajem prošle i početkom ove godine.
Iako darežljivi u sipanju riblje čorbe, koja je bila izvanredna, kuvari kotlića
sa Trebišnjice nisu željeli odati recept specijaliteta, ističući da je "svako
stavljao svoje začine" i da je čorba pripremljena od svježe ribe.V.D.
04.03.2007. Počela ribolovna sezona na Uni(Dnevni list)
BIHAĆ
- U Unsko-sanskoj županiji u četvrtak je otvorena sezona lova na jednu od
najcjenjenijih trofeja u vodotocima sliva Une - pastrvku. Tako je 1. ožujka dan
kome se najviše raduju zaljubljenici u ribolov. Da bi se sačuvala populacija
potočne pastrve u ribolovnim tokovima Klokot i Unac u Martinbrodu, Šrtbački buk
pa sve do Bosanske Krupe vrijedi pravilo "ulovi, pa pusti".
Na početku sezone su tu i neizbježni fotoaparati te filmske kamere koje bilježe
dokaze o ulovljenim i trofejima te bogatstvu rijeke Une. Među brojnim
ribolovcima u reviru Klokot bila je i skupina zaljubljenika koja je doputovala
iz Češke Republike među kojima je i Karel Kratky, ribar koji već devet godina ne
propušta ribolovnu sezonu u Bihaću. Kazao je da je slučajno prije devet godina
boravio u Bihaću i od tada već devet godina ne propušta priliku da iz svog
rodnog Praga, krene na put za Bosnu na obale Une.
Ovoga puta s Karelom su doputovala još njegova
četiri sugrađana, koja prvi put dolaze u ribarenje u Bihać i kazali su da i
sljedeće godine dolaze na Klokotu. "Ovo
je za mene ribolovni raj. Posebice me privlači priroda i tišina. Jedva smo
čekali da svane, a moj prijatelj Pavel toliko je bio uzbuđen ljepotom Klokota da
je ustao ranije i sjedio na kamenu u blizini izvorišta. To mu je bio poseban
užitak'', kazao nam je Karel istaknuvši da je u Češkoj savladao tehniku lova
bijele ribe, a na Uni je postao pravi stručnjak za lov s priborom za mahanje.
''Sada sam već iskusan ribolovac i do tri puta godišnje dođem na Unu. Put od
Praga do Bihaća je prilično dug, ali ljubav prema ribarenju je jača'', ispričao
nam je Karel dodavši da mu to nije teško jer Bosanci su ljubazni i susretljivi i
osjeća se kao da je negdje u svojoj zemlji. Ribari i iz susjednih zemlja
Na Klokotu smo sreli i Drageca iz Zagreba koji je prvi put zagazio u hladnu Unu
i ulovio svoj prvi ovogodišnji trofej.
''Neće me ništa spriječiti da dolazim na Klokot, a čuo sam da je i Una bogata
pastrvom", oduševljeno nam je kazao Dragec. Ni ovogodišnje otvorenje ribolovne
sezone u USŽ-u nisu propustili ribari iz svih krajeva BiH, Hrvatske, Češke,
Srbije, a tu su bili i neizostavni Slovenci. R. Karat
04.03.2007. Rubrika "Kako je riba grizla" (AVAZ)
Edhem Bajrović upecao "Zlatnu ribicu" Na fešti održanoj
prvog marta na Boračkom jezeru, koja je označila početak ribolovne sezone, Edhem
Bajrović iz Sarajeva upecao je prstenovanu pastrmku.
Riječ je o tradicionalnom činu obilježavanja ribe, koja se potom pušta u jezero,
a onaj ko upeca tzv. zlatnu ribicu dobiva novčanu nagradu.
- Svake godine dolazim na otvaranje ribolovne sezone, jer osim pecanja volim
druženje i boravak u prirodi. Nisam očekivao da ću baš ja biti taj koji će je
uloviti. Noć prije toga proveo sam uz jezero, a počeo sam pecati oko šest sati.
Tek što sam dva puta zabacio udicu i provukao leptiricu kroz vodu, riba se
zakačila -ispričao nam je Bajrović.
Nagradu još nije dobio, ali je očekuje od Organizacije sportskih ribolovaca iz
Konjica.I.B.
Bilans
sa Željeznice - Pastrmka duga 40 centimetara Miroslav Kovač iz
Sarajeva prijateljima se pohvalio još jednim kapitalnim ulovom.Ovaj vrsni
dugogodišnji ribolovac u Željeznici kod Trnova na suho je izvukao potočnu
pastrmku dugu 40 centimetara i tešku 700 grama.
Iskusni ribolovci znaju da je Željeznica, naročito na području Trnova, bogata
pastrmkom, pa nije rijedak slučaj na obalama rijeke vidjeti grupe zaljubljenika
u ovaj hobi kako čekaju da plovak potone.
I.B. Otvorenje sezone na
Zujevini - Hadžići • Članovi
SRD "Zujevina" iz Hadžića ribolovnu sezonu su otvorili poribljavanjem rijeke
Zujevine, u koju su ubacili 1.000 komada potočne pastrmke.U akciji poribljavanja
su učestvovali: Halid Kadrić, Bejamil Sarić, Mensud Alić, Muhamed Fatić, Šaćir
Telo, Nurudin Dupovac...
.
I.B.
04.03.2007.Nakon požara u Parku prirode Hutovo blato
Ukupne štete veće od pola milijuna maraka
ČAPLJINA
- I dok policija još istražuje cijeli slučaj i traga za počiniteljima, utvrđene
su sve štete u Parku prirode Hutovo blato nakon dvaju podmetnutih požara
početkom veljače. Podsjetimo, u tim je požarima stradalo veće područje Parka
prirode, a samo zahvaljujući nadljudskim naporima Uprave Parka i lovočuvara, te
vatrogasaca i mještana, ogromna je vatrena stihija zaustavljena stotinjak metara
od samog motela "Karaotok" i pratećih objekata. Odmah je osnovano Povjerenstvo
za utvrđivanje štete, od kojeg smo jučer dobili točne podatke, ali i procjenu
situacije za sljedeće razdoblje.
- Izravne se štete procjenjuju na 130.000 KM, a s onim neizravnim posljedicama,
koje će se osjećati najmanje još četiri godine, ukupna je šteta nakon požara oko
pola milijuna maraka. Uništena su brojna ptičja gnijezda, prije svega patke i
liske, a stradale su brojne vrste drveća i sadnice. Ukupno je opo-žareno više od
700 hektara površine Parka prirode, a godinamaće se osjećati posljedice na
biljnom i životinjskom svijetu - rekao je Stjepan Matić, voditelj službe Zaštite
prirode i okoliša u Parku prirode. (F. Matić)
04.03.2007.Antarktik otkrio do sada neviđeni živi
svijet.(Nezavisne) Raspadanje velikih lednika dovelo do
značajnog otkrića na polju biologije¨Cijepanje
Larsenovog ledenog područja je otvorilo novo morsko područje veličine Jamajke,
koje je nekoliko hiljada godina bilo prekriveno ledom¨Istraživači
su proveli oko deset sedmica proučavajući ovo područje veliko 10.000 kilometara
kvadratnih i njegov ekosistem¨Proučavajući
podvodni sistem do maksimalne dubine od 850 metara oni su koristeći kameru na
daljinsko upravljanje uspjeli identifikovati 1.000 bioloških vrsta uključujući
15 novih vrsta. Mora
oko antartikčkog pojasa predstavljaju najmisteriozniija mjesta na Zemlji. Kakav
život tamo sve postoji prava je misterija, a glavni krivac su debeli slojevi
leda koji se tu nalaze u posljednjih nekoliko milenijuma. Ali, raspadanje nekih
od ovih ledenih bregova dalo je naučnicima rijetku priliku da pristupe ovom
svijetu. Ove sedmice naučnici su otkrili nevjerovatan podvodni svijet koji se
trenutno mijenja zbog procesa mijenjanja klime. Cenzus za pomorski život na
Antarktiku, projekat koji se bavi proučavanjem života u ovom dijelu svijeta, je
pronašao životinjske vrste koje su mogle preživjeti samo na Antarktiku ispod
leda. Dio mora smješten u blizini slonovskog ostrva na
Antarktiku je u
zadnjih nekoliko sedmica postao pristupačan naučnim istraživanjima zbog
kolabiranja velikih ledenih bregova Larsen A i Larsen B, koji su se odvojili
prije nekoliko godina. Otkriće ovog dijela mora će pomoći naučnicima da predvide
šta se može dešavati sa životinjskim i biljnim vrstama zbog nastupanja
klimatskih promjena. Džulijan Gat, pomorski ekolog pri njemačkom Institutu za
polarna istraživanja, koji je predvodio ekspediciju u području smještenom ispod
Larsenovog ledenog pojasa je rekao da ovo područje predstavlja najmanje istražen
ekosistem na Zemlji.
"Do sada nismo imali pristup ovom području, osim nekoliko izuzetaka bušenja rupa
ili spuštanja kamera u neke procjepe", rekao je Gat.
Cijepanje Larsenovog ledenog područja je otvorilo novo morsko područje veličine
Jamajke, koje je nekoliko hiljada godina bilo prekriveno ledom. Istraživači su
proveli oko deset sedmica proučavajući ovo područje veliko 10.000 kilometara
kvadratnih i njegov ekosistem. Proučavajući podvodni sistem do maksimalne dubine
od 850 metara oni su
koristeći
kameru na daljinsko upravljanje uspjeli identifikovati 1.000 bioloških vrsta
uključujući 15 novih vrsta koje liče na račiće, kojima su dali ime amfipode,
koje ranije nisu bile poznate nauci. Najveća atrakcija ovog novog podvodnog
života predstavlja deset centimetara dugačak novi ljuskar iz porodice
Sakletonija. Doktor Gat govori da će nove informacije o ovoj biološkoj sredini
biti fundamentalne o razumijevanju funkcionisanja ekosistema.
"Rezultati naših napora će nam dati prednost da predviđamo budućnost biosfere u
promjenljivim okolinama", rekao je Gat.
Naučnici su takode pronašli i četiri nove vrste cnidariana, bića koja su
povezana s koralima, meduze i morske anemone. Jedno stvorenje koje liči na
anemonu je otkriveno kako živi na leđima puža i nudi zaštitu pužu a zauzvrat
dobija prevoz. U relativno plitkim vodama Larsenove zone pronađena su bića koja
u normalnim uslovima žive na dubinama od 2.000 metara. U njih spadaju ljiljani
dubokih voda, morski krastavci i morski nestaško. Naučnici su takode pronašli
guste nakupine morskih štrcaljki, za koje su naučnici rekli da su mogle naseliti
ove vode samo nakon cijepanja Larseonovog pojasa 2002. godine. "Ovdje
smo zabilježili neočekivano veliki broj Minke kitova. To znači da se ekosistemi
u dubokim vodama adaptiraju veoma brzo na nove uslove jer dolazi do rasta algi.
Račići se hrane algama a kitovi račićima", rekao je doktor Gat.
Ova šema pak ne mora biti ponovljena u budućnosti. Majki Stodart, voda pomenutog
projekta, rekao je da posljedica globalnog zagrijavanja može imati uticaj na
razvoj algi, a samim tim i na ostale učesnike u lancu ishrane.
"Alge predstavljaju izvor zimske hrane i imaju centralnu ulogu za zdravlje
čitavog ekosistema", rekao je on. Tokom pomenute ekspedicije pronađene su
nakupine mrtvih školjki razbacanih na dnu okeana u blizini takozvanog hladnog
curenja. Ovo su izvori metana i sulfida koji su u stanju
da kreiraju
privremeni habitat za neke životinjske vrste koji inače ne bi bio moguć da nema
izvora. Ekspedicija je takode proučavala populaciju riba na antarktičkom
poluostrvu i spoznali su da se biomasa antarktičkih bakalara povećala u odnosu
na 2003. godinu, dok su se mase blekfin i makerel ledenih riba smanjile", rekao
je Majki Stodart.
Gotje Sapel, biolog Međunarodne polarne fondacije, rekao je da je ovo netaknuta
teritorija.
"Ako ne proučimo kako ovo područje izgleda sada i koje životinjske vrste tamo
žive, nećemo imati osnovu pomoću koje možemo vidjeti kakve su se promjene desile
za 20 godina i kako globalno zagrijavanje mijenja ekosistem", konstatuje Gotje
Sapel.Boris Đurić
04.03.2007.Čovječja ribica nakon četrnaest godina
isplivala u Studencima
LJUBUŠKI/STUDENCI
- Čovječju ribicu dugu oko 25 centimetara jučer je šećući pored izvora ispod
obiteljske kuće u Donjim Studencima uočio 44-godišnji Rade Dragičević. Izvor
vode na kojem je pronalazač uočio čovječju ribicu otvorenog je tipa, a obitelj
ga je zaštitila i napravila slavinu kako bi je koristili za piće. Rade oduvijek
prati kretanja i pojavu ribice jer ju je već imao priliku vidjeti na istome
mjestu.
"Prvi put sam tri komada uhvatio 1978., također je bilo proljeće. Od tada do
1992. nije se nijedna pojavila, a onda dvije godine zaredom sam uhvatio po jedan
primjerak i nakon četrnaest godina ponovno", kazao je Dragičević dodavši da se
vjerojatno pojavljuje i inače, ali da nema uvijek sreću uočiti je. "Oduvijek
su me zanimale, u proljeće i kada su kiše pratim ne bi li je ugledao na izvoru,
a vjerujem da ih ima dosta u podzemlju", kazao nam je Rade.
Izvor ispod njihove kuće u Donjim Studencima Rade ne veže uz Studenčicu, smatra
da je to izvor nekih podzemnih voda koje utječu u rijeku. Taj izvor pak,
istaknuo je, nije jedini u selu, postoji ih još nekoliko. Također, smatra da je
brdo u Studencima najvjerojatnije iznad podzemnog jezera jer se izvori
pojavljuju s obadvije strane brda, u njihovu selu i od slapova Kravica sve do
kupališta Božjaka.
Nakon što je Dragičević pronašao taj endemični primjerak istu je u kratkom roku
vratio na izvorište gdje je i pronađena, a ribica je otplivala u svoje stanište.
Poznato je da čovječje ribice traže tamu i posebne uvjete, a Dragičević ju je
zadržao kako bismo je mogli fotografirati. Podsjetimo, krajem studenoga prošle
godine veći broj čovječjih ribica, dugih i do 32 centimetra, pojavio se u Vitini
te bi se s razlogom iste mogle nazvati "stanovnicima zapadne Hercegovine".
Kako je već navedeno, ovaj izvor vode obitelj Dragičević koristi za piće, a
pojavljivanje čovječje ribice još jednom svjedoči koliko je ovaj kraj bogat
pitkom i čistom vodom. Andriana Šimić
DVD sa emisijama "Bistro BiH"
u prodaji u svim
većim centrima