Prijeti nam nestanak pitke vode

SARAJEVO – U situaciji kada više od dvije milijarde ljudi diljem svijeta nema pristup čistoj vodi za piće, BiH se suviše neodgovorno ponaša prema svom hidroenergetskom potencijalu i zaštiti svog ekosustava, rečeno je na nedavno održanoj javnoj raspravi koju je organizirala Istražna komisija Zastupničkog doma državnog Parlamenta za utvrđivanje zagađenja hidrosustava BiH kemijskim supstancama. «Naše rijeke prepune otpadaka ne mogu i ne smiju nas ostaviti ravnodušnima. Još veću prijetnju čitavom ekosustavu čine tvari koje se ne vide golim okom, a na čije postojanje povremeno ukazuju dramatične slike pomora riba i ostalih živih bića u našoj neposrednoj blizini», kazao je Milorad Živković, predsjedatelj Komisije. Prema podatcima relevantnih subjekata, više od

70 posto zagađenja vodotoka čine otpadne vode i ilegalna odlagališta u vodozaštitnim područjima, a tvornice koje u svojoj proizvodnji koriste kemijske supstance čine preostalih trideset posto. «Tijekom prošle godine bilo je na desetke ekscesnih situacija ispuštanja kemijskih tvari u slivove rijeka, a najopasnije i najdramatičnije su bile pomor ribe u rijeci Spreči i ispuštanje transformatorskog ulja u Neretvu», rekao je Živković. Kontinuiranim ispuštanjem nepročišćenih kemijskih materija u rijeku Spreču, koja je najveći zagađivač rijeke Bosne, dovodi se u opasnost zdravlje ljudi u dijelu Doboja koji se vodom za piće napaja preko bunara. Incidenti su zabilježeni i u Ljubuškom i Žitomislićima, kada je do zagađenja rijeka došlo pri prijevozu naftnih prerađevina. Rastuća zagađenost vodotoka zabilježena je i u Unsko-sanskoj županiji. Da situacija bude još gora, nijedno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda nije u funkciji ni u gradovima, ni u tvornicama, što znači da više od 95 posto otpadnih voda završi u rijekama, bez ikakva prethodnog tretmana. Po zdravlje ljudi i okoliš opasne su i kisele rudničke vode koje sadrže teške metale, a njihov prodor u prirodne vode nije dovoljno ni prepoznatljiv, a ni reguliran. Stoga, zaključili su sudionici javne rasprave, ako sve razine vlasti ubrzo ne budu poduzele ozbiljne aktivnosti na zaštiti našeg hidroekosustava, BiH bi uskoro mogla ostati bez čistih rijeka, a samim time i bez kvalitetne pitke vode.
Nema podataka o ugroženosti ljudi
Iako je zadatak Istražne komisije ustanoviti stupanj ugroženosti našeg hidropotencijala, s posebnim osvrtom po zdravlje ljudi, životinja i biljaka, ta komisija još nije kontaktirala relevantne zdravstvene institucije. «Namjeravali smo u iduća tri mjeseca zatražiti te podatke, ali se bojimo da će se ponoviti situacija s osiromašenim uranom, kada smo imali problem koji je očigledan, ali ga nisu mogli potvrditi zdravstveni radovi», istaknuo je Živković.
D. P. Mandić