Tekuća agresija na BiH

Izgradnja kompleksa hidroelektrana “Gornji horizont” prijeti da uništi veličanstvenu prirodu Hercegovine
Za razliku od BiH koja uopće nema artikuliran državni stav u ključnim oblastima za njen razvoj, a da ne govorimo o tome da uopće i nema jedinstvenu energetsku politiku, Hrvatska je svojevremeno na najave Republike Srpske da će graditi hidroelektrane u gornjem slivu Neretve odgovorila da neće sjediti skrštenih ruku već da će se potruditi da zaštiti svoje nacionalne interese. Neposredan povod za nedavno istup saborskog zastupnika bio je, zapravo, nedavni susret premijera RS Milorada Dodika sa pomoćnikom ministra za energetiku Željkom Tomšićem i šefom Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP-a) Ivanom Mavrakom, tokom kojeg su se dogovorili da će u projekt zajedno ići Elektroprivreda Republike Srpske i HER “Neka Sanader kaže da je projekt i u našem interesu. Jer, ispada da on ispod stola radi za interese Republike Srpske”, upozorio je Pančić.
Štura vijest o ovom sastanku objavljena je također i u
bh. medijima, ali nikakvih reakcija (iako je u pitanju međunarodna saradnja, dakle, saradnja koja bi se morala voditi na državnoj, a ne entitetskoj razini!) u BiH nije bilo. Hrvatska i RS pokazale su spremnost da u narednom periodu pristupe zajedničkim ulaganjima u planirane elektroenergetske objekte na slivu rijeke Trebišnjice, koje bi vlastitim sredstvima realizovale Elektroprivreda RS i Hrvatska elektroprivreda, navedeno je u saopštenju Vlade RS. Na pomenutom sastanku dogovoreno je da će Elektroprivreda RS i Hrvatska elektroprivreda pripremiti potrebnu dokumentaciju i “nakon pribavljanja mišljenja Vlade RS i Vlade Hrvatske nastaviti planirane aktivnosti na izgradnji novih kapaciteta u okviru projekta Gornji horizonti i hidroelektrane Dubrovnik 2”, što, ipak, ukazuje na to da bi Hrvatska u ovom projektu mogla pronaći svoj interes.Generalni konzul Republike Hrvatske u Mostaru Ratko Maričić nedavno je također izjavio daje Hrvatska zainteresirana za cijeli slučaj te da čeka da svoj posao završi zajedničko povjerenstvo dviju država. “Postavljeno je pitanje o zajedničkom međudržavnome povjerenstvu BiH i RH o gradnji Gornjih horizonata. Kada se dobije službeni odgovor, Republika Hrvatska će zauzeti jasan stav o tome”, kazao je konzul Maričić. Hrvatska je, zapravo, u ovoj situaciji u najboljoj poziciji, jer njeno učešće u projektu je od suštinske važnosti za njegovu budućnost. Izgradnja hidroelektrane Dubrovnika 2 je rješenje problema za investitore Gornjih horizonata, jer bi se u tom slučaju voda čije bi prirodno odlijevanje prema donjoj Hercegovini biloobustavljeno, vještački “preusmjeravala” u pravcu Hrvatske.
MORE U RIJECI
U Hrvatskoj je, što se ne može kazati za BiH, u kojoj se uveliko radi na ovom projektu, cijeloj priči oko Gornjih horizonata data mnogo veća pažnja. I saborski klub HSP-a pozvao je prije nekoliko mjeseci hrvatskog premijera i resorne ministre da učine sve kako bi se spriječio projekt Gornji horizonti jer bi to smanjilo dotok vode u Neretvansku dolinu i omogućilo prodor mora u nju. Gradnjom brana Neretvanska bi dolina postala potpuno slana, Čapljina bi se pretvorila u slanu pustinju, upozorio je na konferenciji za novinare u Saboru saborski zastupnik Tonči Tadić. Republika Srpska, naglasio je, već dvije godine radi taj projekt, potpuno ignorirajući međudržavni ugovor o uređenju vodnogospodarskih odnosa između Hrvatske i BiH.
U BiH, međutim, ako se izuzmu apeli ekoloških organizacija i nekolicine stručnjaka, nije bilo nikakvih ozbiljnijih inicijativa o tome da se država ozbiljno pozabavi problemom koliko bi projekat Gornji horizonti mogao ugroziti hercegovačku regiju.
Vijeće ministara BiH je sredinom 2004. usvojilo izvještaj stručne Komisije o uticaju izgradnje sistema višenamjenskog korištenja voda Gornji horizonti istočne Hercegovine na režim voda Trebišnjice i Neretve, o kojem se u javnosti ništa i ne zna!? Zapravo, problem Gornjih horizonata je došao do Vijeća ministara BiH koje je potom osnovalo Komisiju samo zahvaljujući tome što je tadašnji zastupnik u Parlamentu BiH Nijaz Duraković postavio ovo pitanje, ali sam izvještaj koji je kasnije Komisija napravila prošao je potpuno nezapaženo. Nekoliko inicijativa i “poziva na razum” upućeno je u BiH od strane domaćih stručnjaka.Profesor Pero Marjanović sa Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru u razgovoru za SB podsjeća na zaključke znanstveno-stručnog simpozija s međunarodnim sudjelovanjem koji je održan u Neumu u septembru 2003., a na kojem je učestvovalo 220 stručnjaka.
“Svi su se složili da je taj problem ekološki osjetljiv i da može bitno utjecati na smanjenje režima vode u Hercegovini. Danas, u medijima kada se o ovom problemu govori dominantna su dva tona — jedni pišu o kataklizmi u Hercegovini a drugi o projektu budućnosti. Smatram i prema tim zaključcima na tom simpoziju daje negdje istina na sredini. Dakle, to je sukob dva prava, i naravno da se samo razgovorom može doći do rješenja. Svjetska iskustva govore da tamo gdje je čovjek zavukao dublje ruku u prirodne zakonitosti, posebno u hidrogeološke zakonitosti da mu se to trostruko vraća. Nigdje čovjek nije benifi-cirao na svijetu na način da je prepravio stanje u podzemnim vodama i općenito. Dakle, danas bi trebalo unijeti više razuma u taj projekat i više opreza jer ćemo se sutra možda svi skupa kajati”, kaže prof. Pero Marjanović.
Ne samo da se realizacijom Gornjih horizonata voda oduzima svom prirodnom slivu, već je problem i to što je ovaj projekat, organizacijski vrlo složen, što znači da mala pogreška u upravljaju takvim sustavom može proizvesti katastrofu. “Tokom prošle godine, Popovo polje je samo u jednom mjesecu dva puta poplavilo sa vodama od 400 do 500 kubika u sekundi, što bi trebalo biti, uvjetno govoreći, sto ili dvjestogodišnje vode. To, ipak, ukazuje da mi još nismo zreli upravljati tako složenim sustavima”, kategorično tvrdi profesor Marjanović.Udruženje za zaštitu okoline Zeleni-Neretva iz Konjica pokrenulo je krajem prošle godine inicijativu za organiziranje kampanje zbog nastavka realizacije projekta Gornji horizonti koji ozbiljno prijeti pomanjkanjem voda u Neretvi i njezinim pritokama nizvodno od Mostara.
Amir Variščić, predsjednik Zelenih, kaže da su željeli uključiti eksperte jer se u ovom slučaju radi o kršenju međunarodne konvencije o vodama. “Institucije BiH nemaju tijelo na državnom nivou koje u ovakvim slučajevima posreduje između entiteta, niti postoji strategija energetskog razvoja u zemlji. Entitetske granice u ovom slučaju nemaju nikakvog smisla, jer ovaj projekat nosi prijetnju za čitavu regiju. Za nas je ovaj problem od ogromnog značaja, jer ne samo da bi ovim projektom bili pogođeni donji i srednji tok Neretve, nego i gornji kojem mi pripadamo”, objašnjava predsjednik Zelenih Amir Variščić.
(NE)OČUVANJE PRIRODE
Udruženje za razvoj turizma i zaštitu okoline Troja iz Stoca također je pozivalo institucije, udruženja u zemlji i inostranstvu, sve nivoe vlasti u FBiH i RS da se uključe u borbu za spas prirodnog kraškog fenomena sa njegovim nadzemnim i podzemnim vodotokovima, koji predstavlja jedan od najznačajnijih kraških područja u Evropi. Jasmin Zubović iz Troje kaže da je ova organizacija uporno tražila sporazum postignut prije rata između stolačke općine sa tadašnjom Elektroprivredom iz Trebinja u kojem se navodi da će rijeka Bregava imati dovoljan vodni potencijal, a bila su predviđena i ulaganja u infrastrukturu. “Ovo je pitanje od vitalnog značaja za nas. Ako se dovrši ovaj projekat, Hercegovina ostaje bez vode. Mi bismo najradije tužili EFT-u pred međunarodnim sudom, ali nemamo za to novca”, kaže Zubović.
Šefik Rizvanović, član Udruženja za razvoj turizma i zaštitu okoline iz Stoca, u više je navrata upozoravao da realizacija projekta Gornji horizonti za sliv rijeke Neretve predstavlja “smanjenje ili gubitak vode u vodotocima rijeka Bune, Bunice i Bregave; smanjenje ili potpuni gubitak vode u parku prirode Hutovo blato; značajan ukupni gubitak vode u rijeci Neretvi; dublje prodiranje mora u deltu Neretve; zaslanjenje plodnih ravnica. Ovim projektom se izaziva postepeni ili potpuni gubitak mnogih endemskih biljnih i životinjskih vrsta.”
Predstavnici Elektroprivrede RS tvrde da u njihovom projektu nema spornih detalja i da se vodilo računa o svim mogućim štetnim aspektima, što, također stoji i u ekspertizi koju je naručio britanski investitor o neškodljivosti projekta po eko-sustavu od eksperata iz Londona i Atene. Stručnjaci upozoravaju da praksa pokazuje da ovim obećanjima ne treba vjerovati jer u zaštitne mjere investitori moraju uložiti između tri i pet stotina milijuna maraka, a visina tog iznosa ne daje garancije da će zaštitne mjere uopće biti poduzete.
Upitnost mogućnosti pune zaštite životne sredine kod ovakvih projekata dokazuje i izgradnja hidroelektrane Mostar, koja je imala sve potrebne ekološke elaborate. No, njihova implementacija ipak nije spriječila smanjenje kapaciteta izvora Studenac za 50 posto zbog čega je bila ugrožena opskrba Mostara pitkom vodom.
Planovi vlade Republike Srpske – Projekt vrijedan 3 milijarde eura
Vlada RS najavila je dovršetak projekta Gornji horizonti kojim je predviđeno usmjeravanje voda iz sliva Neretve u sliv Trebišnjice gradnjom hidroelektrana Nevesinje i Dabar, te usmjeravanje voda u Bilećko jezero.Planirano je da cijeli projekat bude završen do 2010. godine. U sklopu ovog projekta vrijednog oko tri milijarde eura, Republika Srpska se do 2015. godine pozicionira kao jedan od većih izvoznika električne energije u regiji.
Trebaju li BiH Gornji horizonti?!
Nepostojanje energetske politike (Instituta za energetiku ili neke druge adekvatne institucije na državnom nivou) razlog je zbog kojeg BiH nema jasnu procjenu o tome trebaju li nam uopće nova ener-getska postrojenja. Stručnjaci kažu da će elektrane gornjih horizonata moći proizvesti najviše 950 gigavata električne energije godišnje što je količina koju, recimo, Termoelektrana Tuzla proizvede za tri mjeseca. Pitanje da li je gubitak Bune, Bunice, Bregave, Hutova i blata i endemičnih biljnih i životinjskih vrsta previsoka cijena za BiH, ne bi smjelo ostati samo predmet stručne debate nego bi o tome svoj stav morale zauzeti nadležne državne institucije.
Slobodna Bosna od 16.11.2006.

Pročitajte i:   Održano revijalno takmičenje u lovu ribe udicom na plovak ribolovaca iz Sarajeva i Žepča

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.