Posjeta raseljenim stanovnicima sela općine Konjic na lijevoj obali Neretve

Hidroelektrana Bjelimići donijeće blagostanje u regiji•Mještani zagovaraju izgradnju HE zbog razvoja infrastrukture i spajanja sela•Na izgradnji brane radiće 6.000 bh. građana, kaže Emir Avdić
Stanovnici sela Gapići, Rajac, Stubljak, Laži, Zalužje, Vilište, Susječna, Živanj i Okladnik na lijevoj obali Neretve, u općini Konjic, najvećim dijelom raseljeni, ulažu velike napore kako bi stvorili uslove za povratak na svoja ognjišta, koja su tokom rata morali napustiti.
Ne ide im to dobro jer su im kuće porušene, a i putna komunikacija je u veoma lošem stanju. Mnogi od ovih stanovnika pokušavaju putem udruženja kojeg su formirali samoinicijativno, a i uz pomoć Općine Konjic, da sebi stvore makar minimalne uslove za opstanak u rodnim krajevima.
Ekipa Oslobođenja u četvrtak je posjetila nekoliko sela u gornjem toku Neretve, te je u razgovoru sa stanovnicima saznala koliko bi im
značila izgradnja hidroelektrane (HE) Bjelimići samo ako bi uskoro krenuli radovi.
Šta donosi hidroelektrana?
“Ovaj kraj, koji je prije rata cvjetao jer je imao toliko privrednih i poljoprivrednih grana, sada je mrtrav. Nema puteva, nema struje, a moramo na kilometre pješačiti kako bismo došli do auta i do prohodnih trasa. Ako bi došlo do izgradnje elektrane, morala bi se napraviti kompletna infrastruktura, koja bi značila spajanje sela, a mnogi stanovnici našli bi uposlenje. Došlo bi do blagostanja u regiji”, kaže Alija Zemanić iz sela Zalužje.
Tako će biti otvorena nova stranica historije za ovaj kraj, mišljenja je Meho Pribinja, predsjednik Skupštine udruženja raseljenih lica spomenutih sela, dodajući da ukoliko ne bude brane, od ovog područja neće biti ništa.
Prilikom naše posjete ovom kraju imali smo priliku razgovarati i sa Emirom Avdićem, direktorom kompanije Intrade energije iz Sarajeva, koja u saradnji sa preduzećima Hidrogradnja Energoinvest, namjerava napraviti spomenutu HE sa kompenzacionim bazenom.

Pročitajte i:   Nevjerovatan trofej u BiH: Ervin Kahrimanović ulovio ribu od 22 kilograma i oduševio sve

Na potezu komisija za koncesije
Prije nego što će, nada se, njegova kompanija dobiti koncesiju za izgradnju ovog projekta, Avdić kaže da će napraviti put od Konjica do Glavatičeva i time skratiti vrijeme trajanje vožnje sa 45 na 20 minuta. Također, sa ovim putem spojiće trasu od Sarajeva preko Visočice i Odžaka, koja trenutno velikim dijelom predstavlja makadam. Avdić kaže da će napraviti magistralu koja će spojiti sve putne komunikacije. Ističe, da će svaka kuća u selima dobiti asfaltirani priključak na ceste. Dodaje da će ulaganje od 30 miliona KM koja su predviđena za infrastrukturu biti itekako neophodna jer se radi o projektu koji će uposliti više od 6.000 Bosanaca i Hercegovaca, koji će raditi sa masom materijala i tehničkih sredstava, a za koje će biti izgrađeno radničko naselje pokraj obale Neretve.
“Na potezu je komisija za koncesije koja treba dati ovlaštenja za ovaj projekat u roku od 30 dana. Vlada je već pokazala interes za izgradnju tako da bi, ukoliko dobijemo koncesiju, radove mogli započeti na proljeće slijedeće godine”, reći će Avdić.
Riječ je, ističe, o reverzibilnoj elektrani koja ublažava sistem, crpi višak noćne energije ubacujući je u toku dana kada je najpotrebnija. Ljeti će, kaže, vodnost biti povećana za 50 posto, dakle, neće biti presušene rijeke, a zimi neće biti poplava i velikih erozija.
Pastrmka će se i dalje mrijestiti
“Pregradit ćemo kanjon, ali on neće potopiti nijedan značajan dio regiona, nijednu kuću, niti groblje ili stećke. Naravno, doći će do ugroženja ponekih riba i drugih životinjskih ili biljnih vrsta, no to ćemo nastojati što je moguće više ublažiti. Zakon nam nalaže da napravimo ribogojilišta i da poribljavamao donji kraj Neretve, tako da će se autohtona pastrmka i dalje moći mrijestiti”, dodaje.
U isto vjeruje i Uzeir Gološ, stanovnik sela Rajac, koji neumorno od 1995. godine radi na omogućavanju povratka raseljenim stanovnicima.
“Brana i sve ono što će se oko nje raditi prijeko su nam potrebni. Ljudi ovdje žive na rubu egzistencije, od socijalne pomoći. U selima postoje idelani uslovi za voćarstvo, pčelarstvo, poljoprivredu, stočarstvo, lov i ribolov. Ovaj region je multietnički, a priroda trenutno razdvaja bošnjačka, srpska i hrvatska sela. Uz pomoć brane, opet bi bili jedna zajednica”, kaže Gološ.
Amil DUČIĆ – Oslobođenje

(moj komentar: za svaki slučaj, posjetite ovaj link)

Pročitajte i:   Više od 300 osoba će 21. aprila čistiti jezero Modrac, žele mu vratiti stari sjaj

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.