(Ne)ima raja bez rodnoga kraja

Nihad Spahalić: Slovenija i Austrija zajazili su svoje rijeke, a mi bi se na njima samo kupali – U Glavatičevu skup na kojem se uzvikivalo: Život damo, Neretvu ne damo. Kažu da su neki i za hidroelektrane.
Stanovnici Glavatičeva i okolnih sela, te veliki broj vikendaša, koji odavna žive diljem Bosne, u svom su rodnom mjestu, zajedno s grupom prijatelja Neretve i prirode, organizirali prosvjedni skup protiv izgradnje hidroelektrana na gornjem toku Neretve. Medu ostalim su uzvikivali i: Život damo, Neretvu ne damo! Poznavaoci ovdašnjih ljudi i prilika mi pak kažu da su i Konjic i Glavatičevo manje-više podijeljeni oko toga: praviti brane ili ne. Nadajući se, kao i drugi, da su to samo tzv. pritisci javnosti i Nihad Spahalić, direktor Intrade energije, firme koja je dobila tridesetogodišnju koncesiju na izgradnju brana, ponovit će još jednom:- Ljudi samo ne znaju sve pojedinosti projekta izgradnje elektrana na gornjem toku Neretve, pa tako reagiraju. I to ne svi, nego pojedinci i grupice. Oni koji su čuli šta projekat donosi složno su za izgradnju i brana i jezera i hidropostrojenja. Iz prostog razloga što ovim poslom uopće neće biti narušena prirodna
ravnoteža ni ovoga kraja, a pogotovu šire zone…
Na sve prigovore koje su sročili u Eko asocijaciji Zeleni Neretva iz Konjica, glede problema koje će, kao donijeti izgradnja 128 megavata oko Glavatičeva, Spahalić je pripremio, kaže, argumentirane odgovore. Prije toga će za Oslobođenje reći:
– Ako ove elektrane ne napravimo, svi skupa, budale smo. Jer to rade, i to mnogo više, i druge zemlje na koje se mnogi od protivnika ovoga posla pozivaju. Drugo, odgovorno tvrdim kad se završe poslovi i svijet ugledaju tri jezera, tek će turizam procvjetati. Zato ćemo napraviti novu cestu od Konjica, desnom stranom rijeke, i asfaltirati onu od Sarajeva preko Bjelašnice do Bjelimića, zašta smo već izdvojili 30 miliona KM, turistima će biti mnogo lakše i isplativije doći u ove lijepe predjele. I još nešto: recite mi ima li sada nekog visokog turizma u predjelima gdje ćemo napraviti branu i jezera? Nema, naravno. Osim što po neki usamljeni ribar, lovac ili vikendaš svrati s vremena na vrijeme. A klima, flora i fauna, što stalno spotiču, neće se promijeniti ni za jedan promil!
Uz konstataciju da se u BiH malo šta radi a još manje gradi, te tužnu činjenicu da aktualna vlast četiri godine potroši a, primjerice, ni metra državnog autoputa ne napravi, sve zbog borbe oko podjele Bosne po svim šavovima, nije naodmet ni pitanje može li se živjeti od prodaje magle, zraka i napuštenih brda i dolina? Neko bi dometnuo možda i ovu, sasvim razložnu: kad bi se milijarda maraka uložila u razvoj turizma u ovu zemlju, ili bolje reći u planine, rijeke i sela od Jablanice, preko Konjica do Sarajeva, generacije bi mogle od toga živjeti pristojno! Ali da vidimo šta na primjedbe ekologa, stručnjaka i ljubitelja nedirnute prirode, kaže Nihad Spahalić sa svojim stručnjacima.
Dakle, Zeleni Neretva iz Konjica su pisali na sve strane i o “čistim i nepregrađenim rijekama, te nespojivosti izgradnje hidroenergetskih objekata i razvoja turizma, navodeći kako Slovenci svoju Soču štite a gradili bi na Neretvi. Nije ni približno tako, tvrde u Intrade energiji i podastiru svoja saznanja: na slivu rijeke Soče ukupno je izgrađeno 26 hidroelektrana, instalirane snage 157 megavata (MW)! Od toga je pet velikih na glavnom toku rijeke: HE Doblar I. (izgrađena 1939.) i HE Doblar II. (dogradena uz postojeću 2002.); HE Solkan (1984.), HE Plave I. i HE Plave II. (dogradena 2002. uz Plave I.) s ukupno instaliranom snagom od 138MW.
Uz rečene, na pritokama Soče izgrađena je i 21 tzv. mala hidroelektrana. U augustu prošle godine krenula je izgradnja reverzibilne (kao što će biti HE Glavatičevo) elektrane Avče kod istoimenog naselja između Tolmina i Kanala. I pored toga, u regionu gornje Soče i okolici ide ko mlijeko i turizam, uključivši i rafting te druge turističko-sportske aktivnosti na dionici od oko 10 kilometara (od naselja Bovec do Trnova na Soči), na dijelu rijeke koja pruža mogućnosti za razvoj ovoga vida turizma. Naravno, Slovenija je u pitanju, pa i na ovome dijelu, ukupni turistički sadržaji kao i prihodi pripadaju zimskom turizmu (skijanje i dr.).
Još jedna turistička velesila nije nipošto zapostavila energiju kao životno važnu i pri tome stratešku granu razvoja. Sta je onda s “čistim i nepregrađenim rijekama” u Austriji? Je li to primjer na koji se dade ugledati? Odgovaraju iz Intrade energije – ali u sljedećem broju…
Ne uništavajte, turizam razvijajte!
I Fondacija za zaštitu kanjona Rakitnice i planina oko Sarajeva Pro Bitra pridružila se akciji zaštite gornjeg toka Neretve i zabrani izgradnje hidroelektrana na njenom gornjem toku. Osim što će se uništiti okoliš i ekonomska opravdanost izgradnje je nedokaziva, navode iz Bitre. Zato pozivaju sve aktere na javnu pa i TV debatu o rečenoj temi i sami postavljaju nekoliko važnih pitanja. Koliki je energetski bilans BiH, koliko se struje proizvodilo prije rata, kolike su potrebe za istom narednih deset-dvadeset godina, pod kakvim uvjetima i ko će kreditirati elektrane, te koliko će se izvesti struje i po koje pare te gdje će one biti utrošene?
U Bitri kažu da je zabrinjavajuća šutnja lokalnih čelnika i političara, za koje kažu da dozvoljavaju divlju sječu šuma i usijecaju puteve kozjim stazama po Prenju i iznad padina Rakitnice gdje sijeku endemična stabla munike, da bi se to drvo izvezlo italijanskim i drugim kupcima, koji će, s našom strujom i drvetom, izrađivati i prodavati nam namještaj. Umjesto toga bolje bi bilo da se pozabave izgradnjom “bosanskog Samonija” na ovim i širim prostorima, poručuju iz Bitre.
Još jedna rasprava u Konjicu
Jedna u nizu javnih rasprava, diskusija, razgovora…održana je u Konjicu. Tema vazda ista: graditi hidroelektrane na (gornjem) toku Neretve ili ne. Ovaj put se za okruglim stolom govorilo u okviru teme naslovljene s Energetski potencijali BiH i izgradnja velikih hidroelektrana na Neretvi u odnosu na stupanj devastacije prirode i okoliša – moguća alternativa u energiji vjetra. Nakon uvodničara, prof. dr. Ibrahima Bušatlije, prof. dr. Sulejmana Redžića, Seada Pintula i Sekiba Sokolovića, te gosta iz Austrije doc. dr. Johana Ge-pa, razvila se plodna i žestoka diskusija. Do kasno u noć se raspravljalo s argumentima i bez njih o tome šta bi značile elektrane za ovaj kraj i širi region. Sire odjeke s ove rasprave svakako ćemo donijeti na našim stranicama.
Piše: Ramo KOLAR – Oslobođenje

Pročitajte i:   Obavještenje iz SRS BiH

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.