Ovako izgleda afirmativni text o izgradnji brana danas izašao u Avazu

Ovako izgleda afirmativni text o izgradnji brana danas izašao u Avazu. Naravno, ovo je plaćeni, naručeni text.
Firma Intrade energija d.o.o. osnovana je 2003. godine sa namjerom ulaganja u elektroenergetski sektor u Bosni i Hercegovini. Realizacijom prvog projekta, izgradnjom četiri male hidrolektrane na području općine Fojnica, taj naum je po prvi put pretočen u stvarnost. U projekat je investirano 20 miliona KM, od čega je bosanskohercegovačkim kompanijama angažovanim tokom realizacije pripalo oko 70% ukupne investicije, dakle 14 miliona KM. Tokom implementacije projekta u trajanju od 11 mjeseci angažovano je između
150-200 radnika.
Po završetku projekta Intrade energija je podnijela zahtjev i nakon evaluacije priložene dokumentacije dobila dozvolu – licencu za rad od strane Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji BiH – FERK. Trenutno su u fazi dobijanja dozvole – licence za snabdijevanje drugog reda – trgovina električnom energijom u BiH od strane iste agencije.
Izgradnja velikih hidroelektrana – strateški razvojni projekat
Logičnim slijedom svojih poslovnih aktivnosti, zainteresovali su se i za druge poslove u elektroenergetskom sektoru. Nadležnim organima, u normalnoj i zakonom predviđenoj proceduri, još u aprilu 2004. godine podnijeli su prijedlog za dodjelu koncesije za gradnju velikih hidroelektrana po članu 28. Federalnog Zakona o koncesijama, na osnovu samoinicijativne ponude.
U cilju realizacije projekta izgradnje velikih hidroelektrana, u julu mjesecu 2005. godine formirali su konzorcij na čijem su čelu, a čiji članovi su Energoinvest d.d. i GIK Hidrogradnja d.d., oba iz Sarajeva. Uloga Energoinvesta je da izvrši projektovanje i projektantski nadzor tokom realizacije projekta, a GIK Hidrogranja d.d. bi bila glavni izvođač građevinskih radova.
Osim pomenutih firmi, u realizaciju projekta će se uključiti i mnoge druge domaće firme iz oblasti proizvodnje cementa, betonskog željeza, hidromehaničke opreme, bravarske i zanatske opreme te iz pratećih uslužnih oblasti poput špediterskih, transportnih i ugostiteljskih. Dakle, projekat će biti bosansko-hercegovački u punom smislu te riječi.
Ekonomija, socijalni aspekti i ekologija
Prema analizama iz projektne dokumentacije koju je za potrebe Intrade energije izradio konzorcijalni partner Energoinvest d.d., ukupna investicija projekta hidroenergetskog sistema Gornja Neretva iznosi oko milijardu KM.
Ova investicija bi se realizovala u periodu do pet godina tokom čega bi direktno bilo zaposleno između 5-6.000 radnika. Osim toga, indirektno će biti zaposleno dodatnih 5-10.000 radnika u pratećoj proizvodnoj i uslužnoj djelatnosti neophodoj za realizaciju projekta.
Nakon završetka projekta na samim objektima će biti zaposleno 100-120 radnika. Od ovog broja značajan dio će biti mlade i visokokvalifikovane radne snage iz raznih oblasti.
Projekat nema značajnih negativnih socijalnih posljedica poput potapanja kuća, obradivog zemljišta ili iseljavanja ljudi. Čak štaviše, činjenica da će tokom realizacije projekta i nakon njega biti zaposlen veliki broj radnika od čega će značajan dio biti upravo iz reda lokalne zajednice, govori u prilog koncepciji projekta.
Važno je istaći da će sastavni dio projekta biti i uređenje lokalne infrastrukture u što spada izrada nove saobraćajnice između Konjica i naselja Glavatičevo, uređenje postojećeg puta preko Bjelašnice i Visočice što će predstavljati najbržu i najkvalitetniju komunikaciju ovog kraja sa Sarajevom, te uređenje lokalne putne mreže.Lokalnoj zajednici u skladu sa zakonom pripada i značajan dio sredstava od koncesionih naknada i poreza, a što ona može uložiti u razvojne projekte na svom području.
Primjera radi, ova izdvajanja prve godine po puštanju objekata u pogon iznose oko 20 miliona KM.
Sastavni dio projektne dokumentacije je i studija „Prethodna procjena uticaja na okolinu”, izrađena na bazi važećih zakonskih akata Federacije Bosne i Hercegovine, te preporuka i direktiva Evropske unije o zaštiti životne okoline.
U odnosu na projektno rješenje sa kraja 80-ih, novo projektno rješenje je značajan doprinos održivom razvoju i dokaz da ovakvi projekti nisu u suprotnosti sa istim.
INTERVJU – Emir Avdić, direktor Intrade-energija
1.Gosp. Avdić, recite nam nešto o perspektivama BiH u kontekstu proizvodnje električne energije?
Opće poznato je da se u Bosni i Hercegovini od završetka projekta izgradnje HE Višegrad 1990. godine, čiji sam ja bio direktor, nije izgradio nijedan značajniji odnosno kapitalni proizvodni energetski kapacitet. Nekoliko je važnih faktora koji idu u prilog onima koji zagovaraju izgradnju novih elektrana.
Jedan od njih je prognoza svih relevantnih institucija i pojedinaca o tome da BiH 2013. godine može postati uvoznik električne energije ukoliko dotada u pogon ne pusti značajnije proizvodne kapacitete. Ovo je i zaključak nedavno održanog okruglog stola u Vanjskotrgovinskoj komori BiH. Drugi faktor je činjenica da realizacijom ovakvih projekata dolazi do pokretanja javnih radova koji omogućuju zapošljavanje velikog broja ljudi tokom izgradnje ali i nakon nje, a što je ovoj zemlji nužno potrebno ukoliko želi izaći iz današnje, veoma nepovoljne ekonomske situacije.
Zašto ne i istaći da realizacijom ovih projekata BiH stiče preduvjete da postane izvoznik električne energije u regionu, posebno kada se zna da su skoro sve zemlje u regionu već sada uvoznici. Situacija će se dodatno pogoršati kada Bugarska koja je danas veliki izvoznik električne energije iz upotrebe izbaci nukle-rna postrojenja.
2. Kako opisujete ulogu Intrade energije u sektoru proizvodnje i prodaje el. energije?
Naša kompanija se dokazala u oblasti energetike realizacijom našeg prvog projekta izgradnje malih hidroelektrana.
Prva smo privatna kompanija u BiH koja je investirala višemilionska finansijska sredstva u ovom sektoru, a što je bio povod i mnogima drugima da krenu u realizaciju projekata iz oblasti energetike.
Ponosni smo na činjenicu da smo prva privatna kompanija koja je dobila licencu za proizvodnju od regulatorne agencije FERK, a trenutno smo u fazi dobivanja i licence za trgovinu na domaćem tržištu. Vrlo brzo ćemo podnijeti zahtjev i za izdavanje licence za međunarodnu trgovinu kod nadležne državne regulatorne agencije.
Namjera nam je da proširimo svoje poslovne aktivnosti na oblast izgradnje velikih hidroelektrana, a što će nam omogućiti i širenje aktivnosti u oblasti trgovine električnom energijom u zemlji i regionu. Jedna od činjenica koja ide u prilog ovoj konstataciji je da će od 1. jula iduće godine tržište električnom energijom u BiH biti liberalizovano. Tržište u regionu ali i šire je već otvoreno što je naša šansa koju želimo iskoristiti.
Posebno želimo istaći činjenicu da je podnošenjem naše samoinicijativne ponude za dodjelu koncesije za velike hidroelektrane Vlada Federacije BiH napokon sa mrtve tačke pokrenula procese koji za cilj ima realizaciju energetskih projekata. Iako taj proces traje već dugo i dosta traljavo ipak je nakon 17 mjeseci pokrenut sa mrtve tačke. Dokaz tome su aktivnosti resornog Ministarstva energetike, rudarstva i industrije u zadnjih nekoliko mjeseci na realizaciji projekata izgradnje novih energetskih kapaciteta. Nadati se da će nadležna ministarstva u Federaciji BiH raditi na implemetaciji projekata na način na koji Vlada RS to čini u zadnje vrijeme.
Dakle, dosadašnju ulogu naše kompanije u energetskom sektoru BiH cijenimo veoma značajnom, a smatramo da ćemo realizacijom budućih projekata našu ulogu još više ojačati.
3. Pored projekata koje ste nabrojali, šta Vam je u ovome momentu najveći izazov?
Najvećim izazovom smatramo učešće u kreiranju ambijenta u BiH kojim će se stvoriti preduslovi za realizaciju velikih projekata iz oblasti energetike. Ovi projekti, zbog svoje kapitalne vrijednosti, predstavljaju motornu snagu razvoja BiH u godinama koje predstoje.
Svakako, naš najveći izazov u narednom periodu vidimo u realizaciji projekta izgradnje hidroelektrana na gornjoj Neretvi za što smo spremni uložiti finansijska sredstva od jedne milijarde KM. Možete samo zamisliti kakav posao nas očekuje, ukoliko dobijemo koncesiju za ove elektrane, u narednih 5-6 godina. Mi smo u potpunosti spremni i očekujemo pozitivan odgovor nadležnih organa koji su, nadamo se, shvatili važnost realizacije ovog projekta.

Pročitajte i:   Bajram šerif mubarek olsun

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.