Vijest koja potvrdjuje neku moju prijašnju.

Nedavno sam pisao o zagadjenosti Miljacke, o tome kako se sve gradske fekalije slijevaju u nju, te i sve druge otpadne vode koje “proizvode” razni privredni subjekti u gradu i oko njega. Postojanje prečistača-kolektora u Butilama, predgradju Sarajeva se zadnjih dana aktueliziralo, a na površinu su isplivale i vijesti o katastrofalnom stanju sarajevske vode za piće. Sinoć, na dnevniku čujem vijest da se u području vodozaštitne zone u opštini Ilidža nalazi od 800 do 1000 septičkih jama???!!!
Da bi se izbjegla mogućnost kontaminacije vode raznoraznim bakterijama (stručnjaci aludiraju na moguće epidemije hepatitisa, tifusa…..) u vodu se ubacuju velike količine hlora, koji je opet kancerogen.
Dok jedni iznose podatke o ugroženosti stanovništva, drugi opet negiraju to, tvrdeći da je sa sarajevskom vodom sve u redu.
Gdje je istina?
Mislim da nije izmedju, mislim da je vjerovatnije da je kvalitet vode ugrožen, jer smo svi svjedoci izgleda rijeke Bosne nakon njenog prolaska kroz Osjek, koji je uglavnom bespravno izgradjen i bez riješene infrastrukture, gdje je najlakše kanalizaciju iz kuće sprovesti u Bosnu. Vrlo vjerovatno mi zvuči i jedna stvar a koju je iznio jedan stručnjak, da Miljacka sama, ovakva kakva je, ugrožava kvalitet vode, jer je vrlo lako moguće da se mješaju podzemne vode, gdje Miljacka kontaminira čiste koje dolaze sa okolnih planina.
Podatak da 11 opština u ovoj regiji nemaju regulisanu kanalizaciju i da se ona na kraju sva usmjerava u vodotokove je dovoljan da zaključim da je teza o onečišćenju vode ispravnija i bliža istini.
Kantonalna “EKO” policija se ubi hodajući u šminkerskim odjelima zapisujući automobile koji su jednim točkom “nagazili” na “zelenu površinu”- ispravnije bi bilo, “fulili trotoar pa zagazili na zemlju jer zelene površine nema na mapi”, ili – ko je kabasti otpad izbacio
kad nije dan za takvu vrstu otpada, iako je on smješten pored kontejnera, a kamioni smeća se istresaju na sve strane, u jednom naselju uz rijeku Bosnu, pola sata sam trazio kontejner da bacim smeće, da bi na kraju izvukao zaključak da kontejneri u tom naselju uopšte ne postoje, jer je Bosna taj “kontejner”, svjedokom sam bio deponije kostiju iz neke mesare u gornjem toku Nahorevskog potoka, nevjerovatne količine lijekova koji su ostali u rijeci Bosni u jednom rukavcu, a nakon pada vodostaja i sličnih stvari zbog kojih na Bosnu više ni ne idem.
A kolektor u Butilama stoji kako stoji – kažu, ne zadovoljava trenutne potrebe i mogao bi podmiriti oko 30% otpadnih voda. Pa aktivirajte ga, bolje je i to 30% da se prečisti, a ako 11 opština nema regulisanu kanalizaciju, uzmite pare od njih, grada, kantona, federacije, Republike Srpske, države, svi imamo interes da se to riješi, jer su te opštine iz oba entiteta, a ne dajite pare za neke projekte tipa “Kako guzovače mlatnuti pare” i koji postoje dok se iste ne prebace na račun “projektanata”.
Mogao bih o ovome još, a siguran sam da ste i svi vi koji ste hodali obalama Bosne od Rimskog mosta pa do sastavka sa Miljackom vidjeli tu tugu i žalost, taj jad od vode čiji je izvor sarajevska turistička atrakcija. A vidjećete u tekstovima iz starih ribarskih listova koje postavljam na stranicu, kakva je to bila voda, i kakve je sve ribe bilo u njoj.Sada joj, evo, ni ona sa izvora više nije za piće. Znam ja nas………..
Ispod ide text iz lista SAN, a o temi “Voda u Sarajevu”.

—————————————————————

25.12.2006.Zlatko petrović umiruje gradjane Sarajeva
Znamo da se kanalizacija iz 11 općina ulijeva u ilidžanske vodotoke, ali kroz filtere se iz podzemlja vadi potpuno čista voda za piće
Građani Sarajeva piju potpuno mikrobiološki ispravnu vodu, tvrdi kantonalni ministar prostornog uređenja Zlatko Petrović.
Reagirajući na navode koordinatora za infrastrukturu u Općini Ilidža Nazima Mahmutovića, da se kanalizacija i otpadne vode odlijevaju kroz rijeke i vodotoke bez ikakvog sistema prečistača, on je kazao kako se potpuno čista voda vadi iz podzemlja, odnosno kroz filter postrojenje Bosna jedan i Bosna dva”.
Skup sistem
– Kanton Sarajevo je upoznat s tim da je kanalizacija iz 11 općina, uključujući i one iz RS, spojena na ilidžanske rijeke i vodotoke, jer je prečistač u Butilama van funkcije. Mi imamo realan problem deponije Krupačkih stijena, zatim neadekvatne infrastrukture na dijelu Istočnog Sarajeva i nedostatka infrastrukture na određenim objektima koji su rađeni u vodozaštitnoj zoni.
Što se tiče projekta prečišćavanja otpadnih voda i kanalizacije, uvezivanja Istočnog Sarajeva sa Sarajevom i stavljanjem u funkciju prečistača u Butilama sa adekvatnim kolektorima, za to je potrebno najmanje 180 miliona KM. S obzirom da je procedura usvajanja Kantonalnog akcionog plana zaštite okoliša završena, ovo pitanje je stavljeno kao prvi red prioriteta – kaže Petrović.
Ukoliko bude bilo političke volje, ovaj projekat bi, kaže ministar, mogao biti realizovan u 2007. godini.
– Dakle, to treba uraditi kroz ugradnju infrastrukture prema Odluci o legalizaciji, s jedne strane, a tamo gdje to nije moguće uraditi i kroz uklanjanje objekata. Ta infrastruktura bi podrazumijevala i prečistače.
Cijena korištenja
U tom smislu su napravljene studije i predradnje za prečistač u Butilama, da se pokrene procedura javnog tendera za odabir najpovoljnijeg izvođača. Išlo se na to da uz mehaničko čišćenje otpadnih voda koje smo imali prije rata, uradimo i biloško čišćenje. Tako bi čista voda odlazila u Miljacku, a kompletna fekalna kanalizacija bi se odvodila do samog prečistača i na onim mjestima gdje to do sada nije bilo urađeno odvajala bi se kišna i fekalna kanalizacija – pojašnjava Petrović.
Prema njegovim riječima, kada se sve to završi, onda se treba utvrditi tarifna politika za cijenu korištenja tog prečistača.
-Ta cijena u svijetu je veća nego što je cijena vode- kazao je Petrović.
Zajednički prečistać
Said Jamaković, direktor Zavoda za planiranje Kantona Sarajevo kaže da u Razvojnom planu Zavoda predviđen zajednički prečistač.
-To je što se tiče prostornog plana u redu i ja ne vidim zašto nas Nazim Mahmutović smatra krivcima, jer nadležnost oko makroinfrastrukture je prešla sa Zavoda za izgradnju na općine kaže Jamaković.
A Muhić – SAN