Iz svijetaNajnovije vijesti

Najveća jezera svijeta – Tanganjika – Odmah iza Bajkala

Po dubini jezero Tanganjika je drugo u svijetu
Jezero Tanganjika je drugo po veličini istočnoafričko jezero. Ako se poredi jezero Tanganjika, koje ima oko 34.000 kvadratnih kilometara površine sa jezerom Viktorija, veličine 68.870 km kvadratnih, veće ispada jezero Viktorija, ali ako se uzme u obzir srednja dubina jezera Viktorija, koja je oko 40 metara (maksimalna dubina je 85 m), tada Tanganjika sa svojom srednjom dubinom od 570 metara (maksimalna dubina 1.470 m) dolazi na prvo mjesto.
Tim se računom jezero Tanganjika pokazuje sedam puta veće. Tanganjika nije nastala iznenadnim napuknućem Zemlje, već se dno formiralo laganim spuštanjem određenih područja, nakon što su se dijelovi centralne Afrike izdigli na visinu od 3.000 metara. Danas je nivo jezera 773 metra nadmorske visine.
• Dno jezera podijeljeno je na dva bazena koja su međusobno razdvojena gorskim podvodnim potezom. Zbog toga je maksimalna dubina sjevernog dijela oko
1.300 metara, dok je južni dio maksimalne dubine od oko 1.470 metara. JezeroTanganjika je time drugo jezero na svijetu što se tiče dubine, odmah iza Bajkalskog jezera, čija maksimalna dubina iznosi 1.742 metara.
Kanjon koji stvara jezero Tanganjika bi se, kao uostalom i jezero Malavi, kad bi ga čovjek zamislio bez vode, zajedno sa visokim uzvišenjima oko jezera, mogao ubrojiti u najfascinantnije na svijetu.
Koncentracija mineralnih soli je velika. To je razlog zašto se prazne puževe kućice ne razgrađuju nakon smrti puževa. To se može dešavati samo u kiselim vodama. A razlog tome je i što se stvara veliki broj različitih vrsta biljnog i životinjskog planktona, zbog čega opet korist imaju predstavnici različitih vrsta riba.
Život u jezeru ovisan je u najvećoj mjeri o količini oslobođenog kisika. On dolazi do 100 i 250 metara dubine. Gdje ga nema, tamo je svaki aerobični život dokinut. Tamo, pak, gdje se život može razviti, on se razvija u nevjerovatnom bogatstvu.
Uzevši u obzir svu složenost jezera, može se odgovoriti na pitanje zašto i zbog čega se razvio toliki broj vrsta. Moraju se sagledati svi uslovi koji igraju neku ulogu u životu ovog jezera – starost jezera, koje se nekoliko miliona godina razvija i u kojem se događa proces stabilizacije, njegova izolovanost i njegova neposredna blizina ekvatoru, njegove različite obale, koje su dijelom pješčane, dijelom šljunkovite i stjenovite razlozi su tome da se, a vezano uz hemijska svojstva vode, razvio veliki broj vrsta, određene populacije i varijante (različitih boja).
Zemlje koje imaju udjela u teritoriji jezera Tanganjika su na sjeveru Burundi, na istoku Tanzanija, na jugu Žambija i na zapadu Demokratska Republika Kongo.
U jezeru ima najmanje 300 vrsta riba ciklida i 150 neciklidnih vrsta, od kojih većina živi pri dnu jezera. Najveća biomasa riba, međutim, nalazi se u otvorenim vodama u kojoj dominira šest vrsta -. dvije vrste tanganjikanske sardine i četiri vrste riba grabljivica Lates (koje su u rodu, ali nisu iste kao nilski grgeč, koji je uništio ciklidne ribe u jezeru Viktorija). Gotovo sve (98 posto) tanganjikanske ciklidne vrste su endemske. Ima dosta endemskih vrsta i među beskičmenjacima, naročito mekušaca, rakova, pijavica, i si.
• Nekoliko ciklidnih vrsta, uključujući mnoge koje žive u školjkama, postale su popularne kao akvarijumske ribe zbog svog neobičnog načina života i relativno visoke inteligecije. Od ostalih značajnih vrsta treba spomenuti Tang kobru, vrstu vodene zmije.
Prvi poznati Evropljani koji su otkrili jezero bili su engleski istraživači Richard Francis Burton i John Speke 1858. godine. Oni su ga otkrili tražeći izvor Nila. Speke je nastavio i otkrio pravi izvor, jezero Viktorija.
Oslobođenje

Pročitajte i:   Konkurs / natječaj za izbor komesara takmičenja u organizaciji SRS BiH

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.