Oprečna mišljenja o projektu “Gornji horizonti” – Katastrofa ili prosperitet

Ekološka katastrofa ili projekat koji će donijeti prosperitet Hercegovini prve su dvije oprečne asocijacije pri spominjanju realizacije projekta “Gornji horizonti”.Projekat se odnosi na izgradnju tunela i kaskadnih hidroelektrana, pri čemu bi došlo do promjene u slivu rijeke Neretve i prevođenja voda u sliv rijeke Trebišnjice.
Dok ekolozi, protivnici projekta, smatraju da će se prevođenjem i akumulacijom voda narušiti eko-sistem dobrog dijela Hercegovine, predstavnici Vlade RS tvrde da su takve ocjene preuveličane, navodeći da će se izgradnjom Gornjih horizonata pored akumulacija za proizvodnju struje, od polja koja su sad močvarna u jednom i suva u drugom dijelu, dobiti plodna zemlja.
Ovaj projekat Vlade RS jedan je od najunosnijih poslova u jugoistočnoj Europi i njegova se vrijednost procjenjuje na 700 miliona maraka. No, ovu investiciju profesor s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru dr Pero Marijanović, inače hidrolog, smatra pogubnom. Naime, Marijanović smatra kako će preusmjeravanje podzemnih voda zasigurno dovesti do promjene
režima nadzemnih voda i to ponajprije hercegovačkih kraških ljepotica Bune, Bunice, Bregave i donjeg toka Neretve. On svoje tvrdnje temelji na zaključcima sa znanstveno-stručnog simpozija s međunarodnim sudjelovanjem na temu “Voda u kršu slivova Cetine, Neretve i Trebišnjice” održanog u Neumu prije tri godine, a koje je potpisalo oko 220 stručnjaka iz cijeloga svijeta.
“Situacija je potpuno jasna. Riječ je, dakle, o namjernom, planiranom i projektiranom skretanju voda sa njihova prirodnog vodotoka u neki drugi vodotok. Ako u eko-sustavu bilo što mijenjate, to će se odraziti i na cijeli sustav. Dakle, izvori će biti u potpuno sušnom stanju ili će, pak, biti previše vode. U svakom slučaju normalnog toka više neće biti”, kaže Marijanović.
ČAPLJINA KAO SLANA PUSTINJA
Protiv projekta “Gornji horizonti” glas su digli i ekolozi Udruženja “Lijepa naša” iz Čapljine. Biolog Marinko Dalmatin iz ovog udruženja smatra kako bi posebno mogla stradati flora i fauna čapljinskog kraja. Naime, po nekim predviđanjima moguć je scenarij da realizacijom ovoga projekta dolina donjeg toka rijeke Neretve postane slana.
“Čapljina bi se pretvorila u slanu pustinju, a o plodnoj neretvanskoj dolini mogli bi samo sanjati. Čapljinski kraj, a posebno rezervat ‘Hutovo blato’, koji je stanište velikog broja biljnog i životinjskog svijeta, mogao bi u potpunosti nestati, čak se može dogoditi da neke rijeke na tom prostoru potpuno presuše, što znači da bi taj projekt u potpunosti mogao promijeniti klimu u čapljinskom kraju”, kazao je biolog Dalmatin.
Ekolozi redom ističu potencijalnu ugroženost Parka prirode Hutovo blato, koji je stanište velikog broja ptica močvarica, ali i brojnih biljnih vrsta. Direktor ovog parka Nikola Zovko ističe kako bi posljedice mogle biti nezamislive.
“Posljedice bi mogle biti ogromne. Hutovo blato je na popisu međunarodno važnih staništa ptica močvarica. U Hutovu je registrirano oko 240 vrsta ptica, 23 vrste riba i čak 640 biljnih vrsta. Zamislite posljedice toga da ostanemo bez vode”, kaže Zovko.
UPITAN OPSTANAK PITKE VODE
Stručnjaci neumskog simpozijuma predviđaju kako postoji realna opasnost da realizacijom projekta “Gornji horizonti” pored rijeka Bune, Bunice i Bregave nestane još 400 kraških izvora pitke vode, čime bi se dovela u pitanje opskrba pitkom vodom 200.000 ljudi i spomenutog rezervata Hutovo blato. Izgradnjom brana na Neretvi, riblji i ptičji fond u Hutovom blatu je prepolovljen, a ekolozi kažu daje teško zamisliti šta bi se dogodilo izgradnjom “Gornjih horizonata”.
“Najviše će biti ugrožena vrela Bune, Bregave i Bunice, te vrela i izvori koji se javljaju duž sjeveroistočnog oboda Deranskog jezera. Nužno je sačiniti pravni okvir koji bi pomogao da se na pravičan način upravlja vodama, spriječi donošenje jednostranih odluka i otklone štetne posljedice u delti Neretve uzrokovane smanjenjem bilance voda”, kaže se u zaključcima s ovog simpozijuma.
“Zaslanjivanje tla, snižavanje podzemnih i površinskih voda, iscjedivanje krških prostora, prevođenje voda, smanjenje priliva slatke i svježe vode je evidentno u delti Neretve nizvodno od Čapljine, posebno u Deranskom blatu s tendencijom daljeg pogoršanja stanja. Potrebno je nastaviti interdisciplinarna istraživanja u cilju prikupljanja podataka za izradu studija i projekata za zaštitu od navedenih negativnih efekata kako na vode i tlo, tako i na cjeloviti gospodarski i ekološki sustav”, poručili su znanstvenici, koji zaključuju kako u okviru studija treba izanalizirati sve mogućnosti i načine sprečavanja prodora zaslanjenih voda, uključujući i efekte izgradnje primjerenih pregrada što je istaknuto kao jedno od mogućih rješenja ovog problema.
Dakle, ekolozi tvrde da je projekt “Gornji horizonti” neosporno projekat ekološki visokog rizika koji ozbiljno prijeti pomanjkanjem vode u Neretvi i njezinim pritocima nizvodno od Mostara. Neumoljiva logika da će ravnoteža voda reduciranjem hidrološkog podzemlja biti ozbiljno narušena govori o tome da višak vode u slivu Trebišnjice znači manjak u slivu Neretve.
PROJEKAT SE NASTAVLJA
Iako ne postoji znanstvenik ili ekološko udruženje koje nije progovorilo o ovom slučaju i sugeriralo što se može sve dogoditi na prostoru Hercegovine ako se ovaj projekt nastavi, čini se kako će se realizacija neminovno nastaviti.
Milorad Živković, savjetnik ministra privrede, energetike i razvoja RS, kaže da su Gornji horizonti samo dio projekta svih energetskih objekata u slivu rijeke Trebišnjice.
“Dio tih projekata već je realizovan prije rata”, kaže Živković, podsjećajući da su to hidroelektrana (HE) na brani Grnčarevo, HE na brani Gorica i prva faza HE Dubrovnik.On je kazao da je i Hrvatska iskazala interes za realizaciju projekta “Gornji horizonti”, pošto bi imao veliki značaj za izgradnju druge faze HE Dubrovnik.
“Studije koje su rađene još prije rata pokazuju da je postojalo pozitivno mišljenje s ekološkog stanovišta, ali ako postoje određene nejasnoće po tom pitanju, RS ne bježi od toga da se napravi analiza i da se o njoj raspravlja”, kaže Živković.
Prema njegovim riječima, problemi koji se navode u vezi sa zaslanjivanjem Neretve u većem dijelu mogu nastati trenutnim načinom korištenja voda, rijeke nego uticajem Gornjih horizonata.
“Uticaj Gornjih horizonata na zaslanjivanje ušća Neretve biće zanemariv u odnosu na to koliko na to utiču već izgrađene elektrane na Neretvi”, tvrdi savjetnik ministra.
Govoreći o značaju voda sa Gornjih horizonata on je naveo da ukupni potencijal iznosi oko 320 GWh, od čega vode Fatničkog polja nose 130 GWh, dok bi preostalu snagu činile vode koje još nisu prevedene.Živković upozorava da se poenta cijele priče stavlja samo na jedan segment i postavlja se pitanje za čitav projekt.
DOLINA NERETVE NEĆE BITI PUSTA
Ljubo Glamočić, pomoćnik ministra privrede, energetike i razvoja, smatra da će se u narednih 50 godina u svijetu glavna borba voditi oko izvora električne energije i pitke vode. “Srećom RS raspolaže značajnim resursima, što nekima iz našeg okruženja ne odgovara”, kaže Glamočić, dodajući da zato iznose osporavanja bez osnova.On smatra da bi jedan od razloga za opstruisanje projekta moglo biti i to što je RS jedini izvoznik struje na Balkanu nakon zatvaranja nuklearke u Bugarskoj.
“Priče da će dolina Neretve biti pusta ako se dozvoli gradnja Gornjih horizonata su bez osnova”, kaže Glamočić, dodajući da će Vlada RS to dokazati studijom koja će to potvrditi.
“Regulacijom Gornjih horizonata ćemo pokazati da će se primjenom određenih tehničkih rješenja značajno poboljšati stanje u tom dijelu tokova i to posebno u vrijeme niskih voda Bregave”, ističe Glamočić.
Prema njegovim riječima, akumulacije će se stvarati u zimskom i proljetnom periodu kupljenjem snijega sa Kalinovika i svih brda do Gacka, čime će se stvoriti zalihe vode kojima će se u ljetnim mjesecima moći ispuštati i na taj način regulisati tokovi.On je kazao da je u toku izrada novih studija koje bi sve ovo trebale da potvrde, te da se već postavljaju mjerni instrumenti koji će snimiti tačnu situaciju.
“Izgradnja Gornjih horizonata ima višestruki značaj, polja u gornjem dijelu su plavna i regulacijom voda dobili bismo plodna zemljišta, stvorilo bi se bolje snabdijevanje vodom, a naravno i uslovi za proizvodnju struje”, tvrdi Glamočić.
Šta su Gornji horizonti
Područje Gornjih horizonata je izrazito planinsko područje istočne Hercegovine sa visinama od preko 1.500 metara i kraškim poljima. Unutar područja od površinskih tokova egzistiraju rijeke Mušnica, Zaiomka i Opačica.Nijedan od navedenih vodotoka nema direktnu površinsku vezu sa vodotocima Neretve, Bune, Bunice, Bregave i Trebišnjice. Elaboratima koji su rađeni tokom 1985. i 1988. godine, u kojima se analizira prevođenje voda Gornjih horizonata na režim voda Bune, Bunice i Bregave,. konstatovano je da će se velike vode tih rijeka smanjiti, a da će minimalni proticaji ostati nepromijenjeni.
Nezavisne – R.Šegrt i J.Gudelj

Pročitajte i:   Ribolovci upozoravaju na problem krivolova (VIDEO)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.