FONDACIJA “PRO BITR-a” TRAŽI ZAŠTITU PRIRODNE BAŠTINE

Pusti Neretvu neka teče
Fotografije Gordana Čahtarevića dopunjene su rješenjima Zemaljskog zavoda za zaštitu kulturnih i prirodnih rijetkosti iz 1959., kojima se zaštićuje sliv Neretve
“Fondacija pro BITR-a” za zaštitu Igmana, Treskavice, Bjelašnice i kanjona rijeke Rakitnice još jednom je podigla glas da se zaštiti sliv i gornji tok Neretve i ne dozvoli izgradnja hidrocentrale. Ovaj put uradila je to izložbom fotografija Gordana Čahtarevića pod nazivom “Pusti Neretvu neka teče”, otvorenom jučer u Bošnjačkom institutu u Sarajevu.
Fotografije i rješenja
Između fotografija postavljeni su faksimili rješenja Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Republike Bosne i Hercegovine iz 1959. godine, kojima se ove prirodne rijetkosti stavljaju u zaštitu države. U četiri rješenja Zemaljski zavod stavlja pod zaštitu države izvor Donji Krupac i Djevica vir niže Treskavca na Neretvi, izvor Gornji Krupac i rijeku čitavim njenim tokom do utoka u Neretvu, i klisure na Neretvi: Čeljina, Gradina, Mrka Stijena sa gradom kralja Stjepana, Krstac, Hotovska brda i Veletin više Laza i Orlinje.
Čahtarevićeve fotografije, sa izuzetnim djelima prirode, stećcima i ostacima srednjovjekovnih gradova postavljaju pitanja: Da li ovakva prirodna ljepota, ukrštena sa materijalnom baštinom,
koja je svugdje u svijetu zaštićena najvišim stepenima zaštite, treba zauvijek da nestane, i da li zauvijek treba da se unište bezbrojni izvori pijaće vode, tog resursa budućnosti? To je i bio razlog da se “Fondacija pro BITR-a” odluči da “isiječe” fragmente te ljepote i da ih spusti u grad, pred oči javnosti, a posebno pred oči onih, koji dobiše naš mandat da odlučuju o našoj budućnosti.
Priroda kao umjetnik
Ono što sadrže područja kroz koja je Čahtarević prošetao svojim objektivom, čista je umjetnost prirode. Potvrđuju to i riječi likovnog kritičara Vojsilava Vujanovića. On je jučer kazao da je posmatrač pred Čahtarevićevim fotografijama u dilemi: da li pred sobom ima proizvod umjetnikove intuicije, ili se u stvari radi o čistom objektiviziranju stvarnosti, odnosno o dokumentarnoj fotografiji.
– Ali kada se malo odmaknete, ustvari vidite da je naš umjetnik slikao ono što se nalazi pred njim, ali je pri tom sam objekat izašao iz svog objektiviteta i postao metafora samoga sebe – kazao je Vujanović.
Na nama je da ne dozvolimo da Neretva postane metafora naše bahatosti, nemorala i nebrige za buduća pokoljenja.
LP. – Oslobođenje

Pročitajte i:   Obavještenje o prijavama za Premijer Feeder ligu SRS BiH

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.