Antarktik otkrio do sada neviđeni živi svijet

Raspadanje velikih lednika dovelo do značajnog otkrića na polju biologije ♦ Cijepanje Larsenovog ledenog područja je otvorilo novo morsko područje veličine Jamajke, koje je nekoliko hiljada godina bilo prekriveno ledom ♦ Istraživači su proveli oko deset sedmica proučavajući ovo područje veliko 10.000 kilometara kvadratnih i njegov ekosistem ♦ Proučavajući podvodni sistem do maksimalne dubine od 850 metara oni su koristeći kameru na daljinsko upravljanje uspjeli identifikovati 1.000 bioloških vrsta uključujući 15 novih vrsta.
Mora oko antartikčkog pojasa predstavljaju najmisteriozniija mjesta na Zemlji. Kakav život tamo sve postoji prava je misterija, a glavni krivac su debeli slojevi leda koji se tu nalaze u posljednjih nekoliko milenijuma. Ali, raspadanje nekih od ovih ledenih bregova dalo je naučnicima rijetku priliku da pristupe ovom svijetu. Ove sedmice naučnici su otkrili nevjerovatan podvodni svijet koji se trenutno mijenja zbog procesa mijenjanja klime. Cenzus za pomorski život na Antarktiku, projekat koji se bavi proučavanjem života u ovom dijelu svijeta, je pronašao životinjske vrste koje su mogle preživjeti samo na Antarktiku ispod leda. Dio mora smješten u blizini slonovskog ostrva na Antarktiku je u zadnjih nekoliko sedmica postao pristupačan naučnim istraživanjima zbog kolabiranja velikih ledenih bregova Larsen A i Larsen B, koji su se odvojili prije nekoliko godina. Otkriće ovog dijela mora će pomoći naučnicima da predvide šta se može dešavati sa životinjskim i biljnim vrstama zbog nastupanja
klimatskih promjena. Džulijan Gat, pomorski ekolog pri njemačkom Institutu za polarna istraživanja, koji je predvodio ekspediciju u području smještenom ispod Larsenovog ledenog pojasa je rekao da ovo područje predstavlja najmanje istražen ekosistem na Zemlji.
“Do sada nismo imali pristup ovom području, osim nekoliko izuzetaka bušenja rupa ili spuštanja kamera u neke procjepe”, rekao je Gat.
Cijepanje Larsenovog ledenog područja je otvorilo novo morsko područje veličine Jamajke, koje je nekoliko hiljada godina bilo prekriveno ledom. Istraživači su proveli oko deset sedmica proučavajući ovo područje veliko 10.000 kilometara kvadratnih i njegov ekosistem. Proučavajući podvodni sistem do maksimalne dubine od 850 metara oni su koristeći kameru na daljinsko upravljanje uspjeli identifikovati 1.000 bioloških vrsta uključujući 15 novih vrsta koje liče na račiće, kojima su dali ime amfipode, koje ranije nisu bile poznate nauci. Najveća atrakcija ovog novog podvodnog života predstavlja deset centimetara dugačak novi ljuskar iz porodice Sakletonija. Doktor Gat govori da će nove informacije o ovoj biološkoj sredini biti fundamentalne o razumijevanju funkcionisanja ekosistema.
“Rezultati naših napora će nam dati prednost da predviđamo budućnost biosfere u promjenljivim okolinama”, rekao je Gat.
Naučnici su takode pronašli i četiri nove vrste cnidariana, bića koja su povezana s koralima, meduze i morske anemone. Jedno stvorenje koje liči na anemonu je otkriveno kako živi na leđima puža i nudi zaštitu pužu a zauzvrat dobija prevoz. U relativno plitkim vodama Larsenove zone pronađena su bića koja u normalnim uslovima žive na dubinama od 2.000 metara. U njih spadaju ljiljani dubokih voda, morski krastavci i morski nestaško. Naučnici su takode pronašli guste nakupine morskih štrcaljki, za koje su naučnici rekli da su mogle naseliti ove vode samo nakon cijepanja Larseonovog pojasa 2002. godine.
“Ovdje smo zabilježili neočekivano veliki broj Minke kitova. To znači da se ekosistemi u dubokim vodama adaptiraju veoma brzo na nove uslove jer dolazi do rasta algi. Račići se hrane algama a kitovi račićima”, rekao je doktor Gat.
Ova šema pak ne mora biti ponovljena u budućnosti. Majki Stodart, voda pomenutog projekta, rekao je da posljedica globalnog zagrijavanja može imati uticaj na razvoj algi, a samim tim i na ostale učesnike u lancu ishrane.
“Alge predstavljaju izvor zimske hrane i imaju centralnu ulogu za zdravlje čitavog ekosistema”, rekao je on. Tokom pomenute ekspedicije pronađene su nakupine mrtvih školjki razbacanih na dnu okeana u blizini takozvanog hladnog curenja. Ovo su izvori metana i sulfida koji su u stanju da kreiraju privremeni habitat za neke životinjske vrste koji inače ne bi bio moguć da nema izvora. Ekspedicija je takode proučavala populaciju riba na antarktičkom poluostrvu i spoznali su da se biomasa antarktičkih bakalara povećala u odnosu na 2003. godinu, dok su se mase blekfin i makerel ledenih riba smanjile”, rekao je Majki Stodart.
Gotje Sapel, biolog Međunarodne polarne fondacije, rekao je da je ovo netaknuta teritorija.
“Ako ne proučimo kako ovo područje izgleda sada i koje životinjske vrste tamo žive, nećemo imati osnovu pomoću koje možemo vidjeti kakve su se promjene desile za 20 godina i kako globalno zagrijavanje mijenja ekosistem”, konstatuje Gotje Sapel.
Boris Đurić – Nezavisne