Obućar se poceo baviti uzgojem ribe

Da i obucar može da promijeni zanimanje i postane dobar u nekom sasvim drugom poslu pokazuje i primjer Dobre Drobilovica iz Gornje Osinje kod Dervente, koji je odlucio da se bavi uzgojom ribe.
Kaže da je, iako ratni vojni invalid osme grupe invaliditeta, radio kod privatnika kao obucar, ali je posao i tempo rada za njega bio pretežak, a plata mala.

“Imam osmoclanu porodicu, treba to sve ishraniti, pa sam razmišljao i konsultovao se šta bih drugo mogao da radim. Inace, živimo ovdje u selu udaljenom dvadesetak kilometara od grada”, prica Drobilovic.
Često je išao u ribolov i spremao štapove za pecanje, pa mu je pala na pamet ideja da izgradi svoj ribnjak.
“Stvorio sam sebi sliku
kompletnog poslovanja i rada. Morao sam malo i strucnu literaturu da proucim, ali to mi nije bilo teško uz pecanje na rijeci Ukrini, koja je od moje kuce udaljena petnaestak kilometara”, kaže Drobilovic.
Izgradio je ribnjak prije tri godine na svom imanju, gdje ima jak izvor vode koji može i za vrijeme najvece suše da podmiruje potrebe ribe.
“U pocetku izgradnje svi su mi se smijali, ali je meni neka sve veca snaga dolazila da to završim. Mi smo kao siromašna porodica imali nešto malo uštedjevine i to smo u startu uložili. Niko mi nije pomogao ni iz Boracke organizacije ni od strane opštine”, istice Drobilovic.
U junu 2005. godine je u ribnjak ubacio prvu mlad, koju je sam nabavio iz ribljaka u Prnjavoru, što, kaže, nije bilo lako jer je sav novac uložio u gradnju ribnjaka na goloj njivi.
“Ovo je tek pola posla jer planiram da napravim mrestilište i pogon za proizvodnju hrane za ribu. Sada se primitivno snalazim i hranim ribu, treba to malo modernizovati. Ipak, moji pokazatelji govore da ce na ovom mom ribnjaku u dogledno vrijeme biti potrebno pet radnika, koji cu moci zaposliti”, kaže optimisticno Drobilovic.
Tvrdi da je na ribnjaku sve tehnicke uslove sam stvorio i ugradio po standardima, od oplemenjavanja vode kiseonikom do odvoda i obnavljanja vode.
Drobilovic kaže da je 2.000 kvadratnih metara ribnjaka uredio za proizvodnju i uzgoj ribe, a ostatak od 25 dunuma zemlje ce upotrijebiti za proizvodnju hrane za ribe.
Zaokruživanjem kompletne proizvodnje za uzgoj iskljucivo šarana i šaranske mladi Dobro i njegova supruga Slavica kažu da im je velika želja da jednog dana na njihov ribnjak dolazili i turisti jer ovo što oni rade, isticu, ekološki je cisto i lijep je prizor.
M.Novic – Nezavisne

Pročitajte i:   Inženjer TE “Pljevlja” odgovoran za pomor ribe u Ćehotini

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.