Misterija zivotnog ciklusa jegulja ce napokon biti otkrivena!

Galtea 3 obecava rijesicemo misteriju zivotnog ciklusa jegulje i tako pomoci ovoj ribljoj vrsti od izumiranja
Fakta o jegulji
Evropska jegulja (Lat. anguilla anguilla) moze narasti do 6,500 grama i 130 cm u duzinu.Naucno je dokazano da pojedini primjerci zive i do 85 godina.
Jegulja zivi od sjevera Norveske pa sve do sjevera Afrike. Jegulja pocinje svoj zivot u Sargajskom moru ,i tek poslije jedne godine zivota dolaze do Evropskih rijecnih usca nosene Golfskom strujom.
Jos uvjek se vjeruje da se mlade jegulje instiktivno vracaju u rijecne sisteme u kojim su zivjeli njihovi genetski predaci (bas kao i lososi).
Nakon ulaska u rijecne sisteme ,i jezera jegulje su jos uvjek prozirne (takozvane staklene jegulje) ,i tek nakon odredjenog vremena dobijaju tamno zelen hrbat i zute bokove pa ih tako u tom drugom stadiju nazivaju zuta jegulja.
Poslije 6-12 godina su muzjaci spolno zreli za put a zenke tek nakon
9-20 godina..Kad se jegulje pokrenu na put prema Sargajskom moru zuta boja nestaje sa bokova i tad poprima bijelo srebrenkastu boju za koju se smatra da pomaze pri kamuflazi kako nebi postale lak plijen grabljivicama.
Jos uvjek se smatra da se jegulje mrijeste na dubini izmedju 400-500 metara na mjestima gdje je dubina veca os 4-5000 metara, to misljenje je bazirano na pronalasku ikre jegulje na dubinama izmedju 400-500 metara.
Mladj se izvali iz ikre nakon 2 dana na temperaturi vode od 25 C.
Nakon mrijesta sve odrasle jedinke zavrsavaju svoj zivotni ciklus i umiru.

Ekspedicija Galtea 3

Misterija zivotnog ciklusa ce biti rijesena rijeci su vodecih ljudi nove ekspedicije Galtea 3 koja ima cilj da odgonetne neke nerazrijesene cikluse u zivotu ove riblje vrste. Ideja za ovu ekspediciju datira jos prije 10 tak godina ali nedostatak novca i nedostatka pouzdane opreme za pracenje riba na svadbenom putu.Iako se zivotni ciklus evropske jegulje izucavao u zadnjih 100-njak godina misterija samog mrijesta u bermudskom trouglu je jos uvjek velika misterija. Ekspedicija Galtea 3 se nada da ce sloziti zadnje kockice misterioznog mozaika i dobiti vazne podatke koje ce pomoci opstanku evropske jegulje koja je na pragu izumiranja.Reducirani povratak mladih (takozvanih staklenih) jegulja u usca evropskih rijeka je zabrinuo naucnike koji su dugogodisnjom analizom dosli do saznanja da se danas u evropska rijecna usca vrati samo 1% od onog broja malih jegulja koji je bio uobicajen prije 30 godina.Ovu tesku i neizvjesnu ekspediciju sacinjavaju elitni naucni tim sacinjen od naucnika iz Belgije,Danske,Norveske,Svedske,USA i Kanade.
Kim Aarestrup koji je glavni covjek za odabir ,i markiranje spolno zrelih jegulja specijalnom elektro opremom za pracenje kaze da je tek danas moguce proizvesti male satelitske odasiljace koji nece smetati ribama i koji ce biti 100% pouzdano praceni putem gps (globalno satelitsko pracenje).
Ovi odasiljaci su ekstermno skupi 25.000 Danskih kruna je cijena za jedan a na nama je da izaberemo 22 naj zdravije ribe iz Irskih voda koje moraju biti preko 2 kg kako bi bili sigurni da ce ribe moci nositi ove skupe  igracke na ovom dugom ,i neizvjesnom putu do Sargajskog mora.
22 najsnaznije i najvece jegulje su selekrirane od 100.000 uhvacenih za ovaj projekt.
Ribe koje su izabrane da nose ove odasiljace su uhvacene u zapadno Irskoj oblasti Corrib. Naucnici su se odlucili za Irske jegulje jer ih je moguce pustiti direktno u priobalju gdje su velike dubine i da jegulje nemoraju putovati sa teretom dugo do Sargajskog mora ali i razlog vise je cinjenica da su Irske jegulje dosta otpornije na razne infektivne bolesti.
Satelitski odasiljaci su takozvani pop-up odasiljaci koji su vremenski programirani da se otkace od jegulja u aprilu mjesecu kad su naucnici izracunali da bi do tada jegulje trebale obaviti mrijest.

Bice jako interesantno ocitati podatke sa odasiljaca, a ono sto naucnike najvise interesuje je kojom dubinom jegulje putuju do Sargajskog mora, i na kojoj temperaturi i dubini se precizno odvija sam mrijest.Evropka jegulja je jedna od najugrozenijih ribljih vrsta ,i svi pokusaji da vjestackom oplodnjom popravimo narusen balans ovaj populacije je zavrsavao neuspjehom kaze Michael M. Hansen ekspert za populacijsku genetiku ribljih vrsta. Najveci problem je nakon vjestacke oplodnje polno zrele ribe nisu bile u stanju da pronadju put do Sargajskog mora koji divlje ribe instiktivno pronalaze. Zato smo se odlucili na ovaj projekt kako bi slozili mozaik misterije i tako pokusali pronaci razloge katastrofalnog pada populacije Evropske jegulje. Sljedeci interesantan podatak je da je jos uvjek samo pretpostavka da se, i Americke jeglje mrijeste na indenticnoj lokaciji Bermudsko

g trougla ili pak da postoje odredjene lokacije za odredjene populacije riba koje dolaze sa raznih dijelova svijeta. U svakom slucaju bice jako zanimljivo pratiti razvoj dogadjaja na ovoj ekspdiciji gdje cemo dubinskim mrezama loviti, i izucavati genetiku uhvacenih riba kako bi sa sigurnoscu mogli otkriti mnogo toga nepoznatog u zivotnom ciklusu ove fascinatne riblje vrste.

Licno me takodje raduje cinjenica da cemo za vrijeme ove ekspedicije loviti ,i klasicnim ribarskim stapovima kako bi uhvatili neke od grabljivica za koje se pouzdano zna da se hrane jeguljama koje su na svadbenom putu. Iako sam sportski ribolovac jos od djetinjstva ribolov na okeanu je za mene veliki izazov. Loviti balonom umjesto klasicnog plovka u vodenom filmu gdje su dubine 5.000 metara je samo po sebi dovoljno uzbudjujuce uz karakteristican osmjeh govori Michael.

Primarno cemo biti fokusirani na lov ribljih vrsta 5-30 kg ,ali ako prodjemo pored jata tuna ili uocimo neku ajkulu sigurno cemo okusati ribarsku srecu.

Avanture ove ekspedicije mozete pratiti na http://www.galthea3.dk