Akcija Oslobođenja – Da Neretvu ne presuše

KAD BI NAS JOŠ OGRIJALO SUNCE PAMETI
Svaki, a naročito budući razvoj energetike, mora staviti akcenat na obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost kao ključ očuvanja fosilnih, neobnovljivih izvora energije (nafta, gas, ugalj), smanjenje ispuštanja C02 u atmosferu i zaustavljanje globalnih klimatskih promjena, kaže se na početku letka koji je mreža nevladinih udruga – ekoloških asocijacija sastavila povodom svjetskog dana voda.
Energetska strategija za BiH ne postoji, a razvoj zajedničke strategije je teško političko pitanje.
Izrada i usvajanje Energetske strategije BiH je jedan od kratkoročnih prioriteta Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU.
Ona bi trebala da obezbijedi
dolje navedene elemente, koje smo i ranije spominjali na ovome mjestu, ali ih nije loše navesti još jednom.
TRI MONOPOLA
Potrebno je dakle obezbijediti sigurno, kvalitetno i pouzdano snabdijevanje energijom, dugoročnu ravnotežu u razvoju energetskog sektora, uzimajući u obzir promjene u potrošnji energije; racionalno korištenje raspoloživih izvora energije u BiH; značajnije korištenje obnovljivih izvora energije; efikasno korištenje energije; zaštita potrošača energije; zaštita životne sredine od štetnih efekata aktivnosti u energetskom sektoru; stimuliranje investicije u energetski sektor; podsticati konkurentnost u energetskom sektoru na osnovu općih principa nediskriminacije i transparentnosti, te olakšati povezanje energetskog sistema BiH ili njenih dijelova sa energetskim sistemom Evrope ili sistemima drugih zemalja.
Na državnom nivou BiH nema strategije za razvoj energetskog sektora. Nadležna institucija na državnom nivou za pitanja energetike je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (MVTEO). Uz podršku Svjetske banke i EU MVTEO je pokrenulo procese izrade Studije energetike i Strategije energetike BiH. Ovi dokumenti će definirati pravce razvoja energetskog sektora BiH do 2020. godine. Međunarodni sporazum o Energetskoj zajednici Jugoistočne Evrope kojem je BiH pristupila, će imati veliki uticaj na organizaciju energetskog sektora, te na razvoj energetske infrastrukture u BiH.
Energetski sektor BiH se sastoji od tri monopola i to Elektroprivreda BiH (EP BiH), Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (EP HZHB) i Elektroprivreda Republike Srpske (EP RS).
Zasad, po nesretnom Dejtonu, entiteti su nadležni i za planiranje i provodjenje “politike” razvoja i energetike. Nema podataka o korištenju obnovljivih izvora energije iako zato na području BiH postoje značajni potencijali. Zna se tek da se npr. FBiH 57 posto elektricne energije dobiva iz termo, a 43 posto iz hidroelektrana.
Smatra se da povećanje energetske efikasnosti može biti najproduktivnija energetska alternativa, sa praktično neograničenim mogućnostima. Pored toga, ušteda energije značajno doprinosi stimuliranju inovacija, povećanju zaposlenosti i ekonomskog rasta. Relativno malim ulaganjima, boljim izborom tehnološke opreme i energenata, boljom organizacijom, poboljšanjem kvaliteta u eksploataciji mogu se postići značajne energetske i finansijske uštede.
Uslov za dostizanje ciljeva energetske efikasnosti jeste strateško planiranje i postepeno sprovodenje institucionalnih, zakonodavnih, strukturno-organizacionih i finansijsko-ekonomskih reformi u odgovarajućim segmentima energetskog sektora.
Značajnije poboljšanje energetske efikasnosti i veće korištenje obnovljivih izvora energije je tijesno povezano sa generalnom ekonomskom i socijalnom politikom. Ovdje postoji realan potencijal za doprinos održivom razvoju i ekonomskom rastu, koji može uticati na sva područja ekonomskih aktivnosti. Provodjenje normi i standarda EU u oblasti energetske efikasnosti biće od izuzetnog značaja za integraciju BiH u EU.
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
Pod obnovljivim izvorima energije podrazumijevaju se novi izvori energije koji mogu pomoći u zadovoljenju energetske potražnje i time pridonijeti uštedi troškova koji se daju za energiju, a tu spadaju: solarna (sunčeva) energija, energija vjetra, geotermalna energija, energija biomase i biogas, te energija plime i oseke, hidro-energija (male HE). Za naše područje naročito su zanimljivi: solarna energija, biomasa iz ratarstva i šumarstva, energija vjetra, geotermalna energija i hidroenergija (male hidroelektrane).
Pri planiranju energetske budućnosti BiH obnovljivi izvori energije mogu i moraju se početi bolje iskorištavati. Razvoj obnovljivih izvora energije (posebno energije vjetra, solarne, biomase i geotermalne) važan je jer se njima smanjuje zagadjenje, povećava sigurnost isporuke energije, te relativno i brzo mogu postati ekonomski isplativi.
Učešće javnosti u svim ozbiljnim poslovima vezanim za izgradnju hidroelektrana i drugih izvora energije, zakonsko je pravo i obaveza svih zainteresiranih strana da u punoj mjeri učestvuju u donošenju odluka…
U razvijenim zemljama EU učešće javnosti u ranoj fazi donošenja odluka važnih za energetski sektor je postala praksa, a važne informacije predstavljaju se na način primjeren masovnim medijima kako bi javnost dobila tačne, pouzdane, jasne i razumljive informacije.
JAVNOST I STRUJA
Prije tačno tri dana akcijama u 10 mjesta (Banja Luka, Sarajevo, Tuzla, Konjic, Doboj, Ključ, Lopare, Stolac, Mrkonjić-Grad i Bihać) započela je kampanja grupe nevladinih organizacija, pod nazivom Učešće javnosti u izradi energetske studije. Dijeljeni su informativni materijali gradjanima, te dostavljeni i predstavnicima zakonodavnih i izvršnih vlasti na lokalnom, entitetskom i državnom nivou.
Direktni ciljevi kampanje, kažu u UG Zeleni Neretva iz Konjica, jesu: informisanje gradjana o potrebi strateškog planiranja u oblasti energetike i načinima učešća javnosti, otvaranje dijaloga o energetskoj strategiji BiH izmedju udruženja gradjana, stručnjaka u oblasti energetike i predstavnika državnih i entitetskih institucija nadležnih za planiranje razvoja energetskog sektora u BiH, informisanje gradjana o energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima energije, globalnim trendovima u rješavanju problema obezbjedjivanja dovoljnih količina energije i zaustavljanja klimatskih promjena.
Inače, kampanja se provodi u sklopu projekta Jačanje uloge NVO za životnu sredinu/okoliš u Bosni i Hercegovini koji provodi Centar za životnu sredinu iz Banje Luke. Jedan od najvažnijih potciljeva projekta je podizanje svijesti gradjana o životnoj sredini/okolišu. Partneri sa kojima Centar za životnu sredinu provodi kampanju su: Eko-tim, Fondeko, Heinrich Boli Fondacija (Sarajevo), Centar za ekologiju i energiju (Tuzla), Ekološka koalicija Unskog sliva (Bihać), Zeleni Neretva (Konjic), Ekološki pokret Zelenkovac (Podrašnica), Troja (Stolac), Eko-Leonardo (Priboj), Eko-pokret Zeleni (Ključ) i Tolerancijom protiv različitosti (Doboj).
TRN U DINNINOM OKU
Film je sjajan način da se stvari pokažu onakvima kakve jesu, a još više kakvima bi mogle biti. Medju svim stvarima na Kugli, čovjek je prva i najvažnija. Kako on onda ne vidi balvan u svom oku a u tudjem i trunka mu smeta. Još bolje: kako ne vidi da uništava ono što ga čovjekom i čini: prirodu.
Sve radi sebičnog interesa i zaborava samoga sebe, pretvorenog u novac u krajnoj instanci.
Taj interes, koji će žrtvovati i sama čovjeka, dignut je iznad svih vrijednosti. Pa mu smeta čista voda. Ne voli klance, usjeke, klisure, starine, maćuhice, majkinu dušicu, ribu… Te hoće kamen oblutak, zelenu travku i lijesku pod vodu smetnuti. Klisure zatvoriti jezerom i branom, samo da bi prodao kilovat više. Ni mrtvi mu nisu sveti. Greblja im zatrpa. Pa se ona pojave kao bolno sjećanje na promašaje u zanosima socijalisticke izgradnje i industrijalizacije…
Takvoga čovjeka u svom filmu “Trn u oku” prikazuje Dinno Kassalo, što se premijerno pokaza prije koji dan na državnoj TV. I sve ljepote Neretve i njena okruženja koje bi se već sutra mogle gledati samo u žurnalima i na CD. Stotinu kilometara ova se voda tekućica može piti.
U vremenu kad cijeli razvijeni svijet ni iz svojih česama u kući ne smije kapi uzeti. Neretvu ruše u dubini Dinnine duše. To je najbolniji trn u njegovu oku. Čak bolniji i od onoga bukvalnoga, koji mu je povrijedio oko dok je snimao još jednu ekološku sentencu, takodjer na rijeci.
U sjajnom filmu ulogu je dobila i ova rubrika! Iako mala, primijećena je. Kad bi barem toliko primijetili poruku filma oni što se spremaju betonom, branama i jezerima uništiti Neretvu od Konjica do izvora, nijedan drugi trn ne bi toliko žuljao…
Ramo Kolar – Oslobodjenje

Pročitajte i:   Udruženje "Bistro!" Sarajevo: U nedjelju na BHT dokumentarni film o Udruženju

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.