Da sačuvamo od zaborava – Nazif Fetahović Suzy (1)

Tekstovi koje je pisao ili koji su pisani o njemu – Nazif Fetahović – Suzy
Nedavno sam bio kod Suzija u Travniku, uz kafu smo raspredali o ribolovu, stanju u Udruženjima, Savezima, situaciji na našim vodama. Nakon što smo “pretresli” sve što se pretresti moglo, prošetali smo uz Lašvu. To mi je bilo prvi put da sam “na” Lašvi i bio sam jako iznenađen količinom ribe u rijeci. Iako travnički ribolovci čine sve što je u njihovoj moći da očiste Lašvu, rijeka je bila prilično prljava jer je više onih koji je zagadjuju nego onih koji je čuvaju i čiste.Ili sam ja očekivao da bi za onu količinu pastrmke koju sam vidio u rijeci voda morala biti kud i kamo čišća.
Kasnije su nam se na kafi priključili Sanjin Kotlica – član ekipe Bistro BiH NTV Hayat i Damir Begović, autor iste emisije.
Damir reče: “Dedo, daj materijala za stranicu, barem kod tebe toga ima”.
I Dedo – Suzy dade, tekstova iz časopisa koje je pisao on, a i koje su i drugi pisali o njemu. Kad mi je sve to dao, reče:
“Nemoj da sad to bude nešto o meni, izvuci šta možeš, mene je dosta, ima mladjih”.
Odgovorih da ću pokušati i da će to biti uopšteno o B-H ribolovu.
Prošlo je od tada skoro mjesec dana. Pokušavao sam osmisliti kako da sve to ukombinujem u jedan tekst i ne ide. Jednostavno, pričati o B-H ribolovu, a ne pričati i o Suziju, ne ide.
Ovo su ti tekstovi.

Priča o pešu

Majstori spužvaste ribice
Rodno mjesto spužvastog peša je Vinac, opština Donji Vakuf. Prvi ga je izradio deda Rasim, čije mi prezime, nažalost, nije poznato.
Piše: Nazif Fetahović Suzi
O pešu i spužvenoj ribi pisali su mnogi autori. Ja se nisam bavio izradom, ali cijeli svoj ribarski staž i lov mladice posvetio sam njima. Kad govorimo o lovu mladice u zimskom periodu, nezamenljiva je ova spužvasta varalica. Peša su mnogi izrađivali, manje-više uspješno, ali moje dugogodišnje iskustvo je pokazalo da peša niko i nikada nije mogao napraviti kao Šefik Dedić-Bili.
Pa da krenemo ispočetka.
Rodno mjesto spužvastog peša je Vinac, opština Donji Vakuf. Prvi ga je izradio deda Rasim, čije mi prezime, nažalost, nije poznato. Poslije njega, peša je usavršio
profesor Drago Kučara iz Jajca i među prvima ispitao na Drini.
Imao sam priliku i čast da sa profesorom Dragom lovim na Drini peševima njegove lične izrade.
Daleke 1976. godine, nažalost, ovaj prokleti rat je Dragu odveo u Englesku i na moje veliko zadovoljstvo, nakon rata on mi se javio iz Londona gdje se sada bavi izradom mušica i lovi sa Englezima. Odgovorno tvrdim da su svi ribari (mladičari) Bosne i Hercegovine, naučili tehniku izrade peševa od profesora Kučara.
Spomenuli smo Bilija. Nakon njega jedan od najuspešnijih majstora za izradu peša je bio pokojni Ehvan Nuhanović zvani Ćelo, moj lični prijatelj i prijatelj našeg proslavljenog mladičara Srđana Despota Blafa. Nije ono, o mrtvima sve najbolje, ali Ehvan je bio odličan mladičar i virtuoz u vještini pravljenja peševa. Ali, nažalost, izgubio je život u ovom ratu.
Poslije ove trojice, vrijedi spomenuti Ćelhasić Derviša-Dedu iz Jajca. Spletom okolnosti tokom rata, profesor Kučara odlazi u London, Bili u Švedsku, a Ehvan Nuhanovič Ćelo na svoj tužni način. Kada se mir vratio na naše prostore, ja sam krenuo da tražim nove majstore ovog zanata. Prvo sam našao Dedu i lovio na njegove peševe. S mirom se vratila i sloboda kretanja, te sam ponovo pronašao svoje stare prijatelje, kao što je Goran Vuković iz Banja Luke. Jedno vrijeme lovio sam uspješno koristeći njegove peševe. Ne bi bilo loše, uzgred spomenuti Seju Cerića iz Bosanskog Novog koji je također radio izuzetno kvalitetne komade. Kao i mnogi drugi, i on je otišao sa ovih prostora i sada živi u Danskoj. Kako smo mi mladičari ovdje imali problema, tako po kazivanju mog prijatelja Blafa, prestankom dolaska bosanskih ribara na Drinu i oni su bili prinuđeni da pristupe izradi peša. Tako da je u Srbiji, Saša Zekavičić uspješno uz saradnju sa Blafom uspio da izradi savršenog spužvastog peša.
Grijeh bi bio u ovoj priči ne pomenuti mladičara, mog dugogodišnjeg prijatelja travničanima Muhameda Adžemovića-Halku koji je tokom rata izrađivao izuzetne primjerke spužvastih mamaca.
Družeći se sa vrsnim ribarima, Zvomičanima Hasom Hadžiarapovićem i njegovim bratom Saketom, koji su iz Njemačke došli u Travnik, došao sam na ideju da i mi pokušamo izrađivati mamce od spužve. Pošto sam kod sebe imao primjerke spužvastih peševa svih spomenutih majstora krenulo je mjerenje, rastavljanje, rezanje i “kopiranje”. Nakon izvjesnog vremena, uspjeli smo stvoriti peša koji je dostigao kvalitet starih majstora.

Pročitajte i:   Završeno Prvenstvo SRS F BIH 2019 u mušičarenju za seniore

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.