Rijeke i jezera odlagališta za fekalije – OTPAD

Neodgovarajuce uklanjanje prijetnja zdravlju stanovništva
SARAJEVO – Vecina ruralnih podrucja u Bosni i Hercegovini nemaju odgovarajuci i higijenski prihvatljiv nacin uklanjanja tecnih i cvrstih otpada, što predstavlja konstantnu prijetnju zdravlju stanovništva.
Rezultati MICS istraživanja koje su prošle godine provele zdravstvene vlasti u BiH uz pomoc nekoliko medjunarodnih organizacija, pokazali su da se svega 15 posto otpadnih voda, od cega tek jedan posto komunalnih, mehanicki precišcava prije ispuštanja u vodotoke. Najveci zagadjivaci su otpadne vode bolnica, prehrambene i drvne industrije, te rudnika.
I u zadnjem izvješcu Zavoda za javno zdravstvo (ZJZ) FBiH o zdravstvenom stanju stanovništva, ukazuje se na potencijalnu opasnost koja prijeti zdravlju stanovništva od otpadnih voda. Tako na podrucju Hercegovacko-neretvanske, Unsko-sanske i Tuzlanske županije, vecina rijeka i jezera

služe kao recipijent za fekalne i industrijske otpadne vode. Uzorci vode za analizu se uzimaju samo po epidemiološkim indikacijama, a kontrola i precišcavanje otpadnih materija koje se ispuštaju u vodotoke uglavnom se ne vrši, izuzev u nekoliko opcina, gdje se to obavlja samo mehanicki.
Dodatni problem predstavlja nepostojanje jedinstvenog registra vodoopskrbnih objekata, a ni javno-zdravstvena kontrola vode za pice nije u potpunosti zadovoljavajuca.
– U vecini lokalnih objekata vodoopskrbe (bunari, izvori, cisterne, catrnje), voda za pice se ne kontrolira na zdravstvenu ispravnost, dok zone sanitarne zaštite uglavnom nisu definirane. Neki središnji objekti vodoopskrbe na podrucju Federacije BiH imaju definiranu samo prvu zonu sanitarne zaštite. Kada uzmemou obzir i zastarjele nacine klorinacije u mnogim središnjim objektima vodoopskrbe, jasno je zašto se vodoopskrba smatra jednim od glavnih problema javnog zdravstva. Opasnost od zagadjenja zemljišta, podzemnih voda i površinskih vodotoka je stalno prisutna, jer se uklanjanje tecnih i cvrstih otpadnih materija ne vrši na higijenski prihvatljiv nacin, navodi se u izvješcu ZJZ-a.
Postojeca mjesta za odlaganje cvrstog otpada takodjer su nedovoljna u usporedbi s kolicinom proizvedenog otpada. Godišnje se u FBiH po glavni stanovnika proizvede 270 kilograma otpadnih materija, od kojih samo manji dio bude neškodljivo uklonjen.
ELDINA MEDUN JANIN – Vecernji list

Pročitajte i:   Ponuđena alternativna lokacija za odlaganje opasnog otpada iz Termoelektrane u Tuzli

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.