Istraživanje centra za okoliš americkog Sveucilišta Yale – Priroda Bosne i Hercegovine NA 48. mjestu u svijetu

Je li naša zemlja svjesno zaradila ovo relativno dobro mjesto ili to može zahvaliti bogatstvima koja joj je podarila majka priroda
Dok aktivisti za zaštitu okoliša svakodnevno upozoravaju da ce macehinski odnos covjeka prema prirodi imati teške posljedice po Zemlju, svjetsko stanovništvo vec svjedoci sve cešcim požarima, sušama, poplavama, erozijama tla, izumiranju životinjskih i nestanku biljnih vrsta.
Bez pohvale
Istovremeno, rade se svakojaka istraživanja, poput onog cije je rezultate nedavno objavio Centar za kvalitetu okoliša americkog Sveucilišta Yale. Tamošnji strucnjaci istraživali su koliko je koja svjetska država posvecena ocuvanju okoliša, indeksom ucinkovitosti zaštite okoliša (EPI), kojim su obuhvacene informacije o emisiji ugljika i sumpora u zrak, cistoci vode i praksi ocuvanja prirode.
Na listi od 149 zemalja svijeta obuhvacenih istraživanjem, Bosna i Hercegovina zauzela je 48. mjesto. Prvih pet mjesta, sasvim ocekivano, zauzimaju

Švicarska, Norveška, Švedska, Finska i Kostarika.
Naši zapadni susjedi su na visokom 20. mjestu, a Srbija nije bila obuhvacena istraživanjem. Od zemalja iz našeg bližeg okruženja, Slovenija je zauzela 15. mjesto, Makedonija 74, Madjarska 23, Albanija 25, a Austrija šesto.
Prema okolišu najlošije se odnose zemlje Sierra Leone, Angola i Niger, koje su svrstane na posljednja tri mjesta Yaleove ljestvice.
Usprkos tome što se naša zemlja plasirala na relativno dobro 48. mjesto, upitno je koliko je to zaradila svojim zalaganjem da ocuva okoliš. Tu relativno dobru ocjenu Bosna i Hercegovina prije da je zaslužila bogatstvima koja joj je darovala majka priroda, nerazvijenoj industriji i poljoprivredi, nego svjesnim cuvanjem okoline.
Jer kad je svijest o ocuvanju okoliša u pitanju, Bosanci i Hercegovci ne mogu se pohvaliti da su na visokom nivou.
Sjeca šuma
Primjera za to je bezbroj, od onih najbanalnijih u kojima izletnici u prirodu za sobom ostave vecinu onog što su donijeli. Konzerve, flaše, papiri, kartoni… obavezan su dio vecine izletišta, rijeka i jezera u našoj zemlji. Molbe da se smece ne baca uglavnom su zaludne.
Uz ovaj banalni, BiH ima još nekoliko puno vecih i teže rješivih problema. Ilegalna sjeca šuma, usprkos tome što o šumokradicama i nezakonskim pilama znaju i ptice na grani, sve je veca. Jednako kao i vadjenje šljunka i pijeska iz korita rijeka bez ikakve kontrole. Kad se uz sve ovo realizuju i ideje o kamenolomima i hidrocentralama, ostaje samo da se upitamo: šta ostavljamo generacijama koje dolaze?
J. FETAHOVIc – Oslobodjenje

Pročitajte i:   Deklaracijom o zaštiti rijeka Zapadnog Balkana zahtijevaju moratorij na izgradnju hidroelektrana

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.