Čuda rijeke Krušnice

Najnovija speleo-ronilačka ekspedicija potvrdila da se radi o vrlo rijetkom, potpuno ekološki očuvanom izvorištu sa bogatom speleo-faunom i nevjerovatnim količinama pitke vode.

U Bosanskoj Krupi će se često pohvaliti da žive u rijetko lijepom gradu za što se najviše zasluga pripisuje i priznaje „krajiškoj ljepotici“ Uni. No, ovdje darežljiva priroda sa svoje strane dodijelila je Uni desnu pritoku Krušnicu, po mnogo čemu jedinstvenu rijeku. Čak bi možda priličnije bilo reći neobičnu i čudnu po svemu što se o jednom vodenom toku, od izvora do ušća, ima kazati. Da i ovu priču učinimo malo čudnom krenućemo, ne od početka već od kraja, dakle od ušća, koje je praktično u sred grada te odatle uglavnom kreću i svi znatiželjnici i zaljubljenici u iznenadjenja kojima je
priroda ovu rijeku nagradila.

Ne mogu se naslušati tišine

Naime, Krušnica se sa Unom ne susreće na jednom mjestu, kao i druge rijeke, već prvo na sastavcima prima Unadžik, ispod starogradske tvrdjave riječnim ostrvom odvojeni rukavac Une. Kao da istražuje hoće li se, i kako, ili neće nikako sa ovom rijekom sastajati.Ispitaće to još jednom kojih petsto metara nizvodno sa još jednim rukavcem, da bi se tako osnažena koliko i sama Una u divljem brzaku sjedinila sa njom na potpuno suprotnom dijelu grada. Iz ove igre dvije rijeke nastao je čitav kompleks što manjih što većih ada koje daju zanimljiv pečat slatke tajnovitosti skoro cjelokupnom životu ovog grada na dvije rijeke.
Sa izdašnim vodotokom širine 15 do 3o i dubine 5 do 7 metara Krušnica je rijeka, premda je njena dužina samo 6,5 km. Kome je ta dužina nedostatna, rijeka to u cjelosti nadoknadjuje brzinom, pa od izvora do ušća teče neobično polako, tiho i skoro teatralno mirno. Ako, recimo, ploveći za mirna vremena ladjom ostavite vesla, vazdušna struja od grada za čas će vas ponijeti uzvodno.
Tišinu i mir rijeke u potpunosti dopunjuje ničim narušena tišina cijele njene doline oivičene šumovitim uzvišenjima Pučenika sa jedne i Vranjske i Gudavca sa druge strane. Neki strastveni zaljubljenici u čarolije rijeka kažu da se prosto ne mogu naslušati te tišine. Krušnica je uz to pitka od izvora do ušća a ribolovce u njenim vodama očekuju mladica, pastrmka, lipljen…
Ipak, najčudniji i pomalo nestvaran prizor je izvor ove rijeke. Jer, Krušnica ne nastaje popt mnogih drugih rijeka snažeći se usput, već odjednom to postaje izvirući punom snagom iz pećine podno visoke kamene stijene. To je nadaleko čuveno Vrelo Krušnice. Tako se kaže i tak se zove ovo poznato bosanskokrupsko izletište.

Neobični račići, isopodi i čovječija ribica

Medjutim, do nedavno niko nije ni slutio da će za otkrivanje pravog vrela ove rijeke trebati sveobuvatniji stručni i naučno istraživački poduhvati. Na to nedvosmisleno upućuju zadnja senzacionalna otkriće ovogodišnje speleo-ronilačke kampanja i ekspedicije koju je izvela češko-mađarska ekipa iz Asocijacije TDI SDI za jugoistočnu Evropu pod vodstvom Michala Piskule. Vrsni ronioci Jiri Štetina, Jiri Moninec, Szabolcs Strozynski, Laszlo Mullner, uz asistenciju domaćih ronilaca ( iz Bihaća) Željka Mirkovića, Anesa Halkića i Amira Šarganovića zaronili su na dubinu od 112 metara i nisu dosegli ni dno ali ni dimenzije podzemnih, do sada nepoznatih hodnika i galerija. Prema svedočenju i nalazima čeških i madjarskih ronilaca otkrivene galerije su široke do 20 a dužine oko 750 metara i strmo se spuštaju tako da njihove tehničke mogućnosti i plan ronjenja nisu dopustili dalje napredovanje. Uz  čovječje ribice, naišli su na mnoštvo isopoda, monlistri i neobičnih račića koje do tada nisu imali priliku vidjeti. Bez sumnje radi se o vrlo rijetkom, potpuno ekološki očuvanom izvorištu sa bogatom speleo-faunom i nevjerovatnim količinama pitke vode.
Ronici su ovom prilikom otkrili još jedan detalj koji još neobičnijim čini na početku opisano ušće ove rijeke. Kažu da se vodena struja u podzemnim galerijama grana u sjeverozapadni krak od kojeg će nastati Krušnica i južni koji ide ka unutrašnjosti i u pravcu Crnog jezera. Obzirom da je (takodje još neistraženo) Crno jezero zapravo pritoka Une na 5-6 km uzvodno od Bosanske Krupe, sasvim je moguće da bi to moglo biti još jedno, četvto, odnosno prvo sastajanje ove dvije rijeke.
Ako se još potvrde pretpostavke bihaćkog instruktora ronjenja Željka Mirkovića, inače najzaslužnijeg za razvoj speleološkog ronjenja u Unsko-sanskom kantonu, o povezanost podzemnih vodotokova i bazena Bosanske Krupe preko Jelašinovskog polja do Sanskog Mosta i rijeke Sane, onda će vrelo Krušnice biti (ili već jeste) očigledan primjer bifurkacije, neobičnog prirodnog fenomena odlijevanja jednog izvora u dva ili više vodotokova.
I.Skenderović