Ribolov u Finskoj

NAPISAO I PRIPREMIO JASKO

More

Kao što sam i obećao, šaljem vam reportažu o ribolovu u Finskoj.
Iako sam relativno mlad sa ribarenjem, već sam neke od tehnika primjenio na Baltiku i pokazale su se jako uspješnima. Nisam ulovio neke “bog zna kolike zvjeri”, ali i ove do sada su jako puno doprinijele da se potpuno zaljubim u ovaj, za mene, neprikosnoveni hobi.

Duga je priča o tome kako sam dospio u ovu zemlju, ali ukratko ću vam objasniti.
Dakle, za vrijeme onog našeg prokletog rata, kao i svako drugo mlado čeljade u Bosni i Hercegovini i ja probah da se igram rata i tako dospjeh u linije razgraničenja.
Ranjavanjem u oba oka i u predio glave bivam izmješten u ovu drugu najsjeverniju zemlju u Evropi. Island je prvi. Mozda da je i Norveška malo sjevernije.

Ova zemlja se zove FINSKA ili kako je FINCI popularno zovu – SUOMI. Život je ovdje lijep i skandinavci su ljubazni ljudi samo treba znati sa njima. Ovo govorim zbog toga sto ćete iz teksta saznati
kako čuvaju svoju prirodu i kako im ustvari zavidim na tome, jer znam kakvog fuša ima kod nas.

Kad je ribolov u pitanju, Baltik ili Istočno More i Finski zaljev i nisu neka mjesta za ribolov, ali ipak spominju se i poznati su i po nekim kapitalnim ulovima štuke, smuđa, grgeča, deverike, itd.

Pa da krenemo polahko od mora preko rijeka do jezera.

MORE
Ono sto ću vam sad opisati je MORE koje možemo podijeliti na tri dijela

  1. Finski zaljev
  2. Baltičko more ili Istočno More
  3. Bothnian /BOTNIA zaljev.

Ova tri dijela su uglavnom ista stvar samo sto se finski zaljev nalazi blizu Finske, Bohtnia zaljev zapljuskuje Švedsku i Finsku, a Baltik zapljuskuje obje strane i još uz to:  Dansku, Estoniju, Norvešku i  Švedsku,  Rusiju, Litvaniju, Latviu, Njemačku, Poljsku.Mislim da sam ih sve nabrojao. Ako nisam onda pogledajte na karti dolje.

Rekao bi čovjek da kod toliko vode mora biti ribe.
Da, ima je, ali ja kao ribar sa obale ga ne mogu čitavog obići i znati mu sve tajne, ali znam mu damare kojima daje sa obale pa i to blago je vrijedno ma koliko zvučalo bolno.

Idemo na jednu od mojih standardnih obala.
Ova obala se zove TOUKOLAN RANTA- u prevodu Obala Toukola. Nalazi se u samom centru Helsinkia i do nje se može doći metroom. Uglavnom stanica na kojoj se izlazi, simboličnog je  naziva – KALASATAMA – u prevodu ”RIBARSKA LUKA”. Dakle,  samo ime kaže da bi trebala biti  ”puna ko sibica”, a i ispostavilo se da jeste.

Pročitajte i:   SRD 'Ukrina' Derventa: Idući vikend takmičenje u lovu soma

kalasatama

Ovo je kompjuterski prikaz te luke.
Eh,  sad se vi pitate gdje se ovdje može loviti od ovolikih zgrada i prometa.Pojasniću vam!
Dakle Toukolan Ranta ili ti Obala Toukola je nekada bila bogata svakojakom ribom. 1998 godine se još i šaran mogao uhvatiti u ovoj vodi.
Da, drugovi moji, šaran u slanoj vodi!
Kako – ne znam, ali je tako.
Vjerovatno zato što ovo more i nije toliko slano.
Do sada je puno izgrađeno oko obale i uz samu obalu tako da je to i riba osjetila.Danas možemo naći smuđa, deveriku, peša, haringu, štuku, grgeča, morskog lososa, i iz porodice salmonida mislim da ima još i morske pastrmke, ali nisam siguran.
Obala je pristupačna sa svih strana i jako široka, tako da se može lijepo raširiti i naći sebi jedno samostalno mjesto kad hoćeš da ostaneš miran i da niko ne dolazi.
Mada to i nije merak, ja volim kad ima neko da pričam i razgovaram.
A kako se lovi o tome cemo sad.
Dakle ono čime se ja bavim na moru mogu objasniti po mjesecima.
Januar i Februar – Prvi ledovi se hvataju po moru i izlazim obično na led i bavim se ribolovom ispod leda koji je jako zastupljen posebno u ovoj skandinavskoj zemlji zato što je tako sjeverno i led se zadržava najduže.
Omiljena riba je grgeč.

Mart – led odlazi i prve ribe koje se pojavljuju su ”Siike” –  oprostite mi, ne znam kako se zove na našem, ali lici na deveriku samo što je malo izduženija. Znaci nije okrugla i pljosnata. Uvjerite se sami.

April – More vrvi od ribe i najveća atrakcija je deverika (LAHNA) koja je ovdje uhvaćena najveća šest kilograma

Maj – Prve tri sedmice maja haringa (SILAKKA) se seli iz jednog dijela finskog zaljeva na
otvoreno more.

Za ovu vrstu ribe treba nam samo sjajna udica bez mamca i mnogo takvih. Dakle nanižemo male udice na glavni dio silka i spustimo u vodu. Sistem izgleda ovako a najomiljenije mjesto je LAUTASAARI –Most na Daska Ostrvu. Treba vam kanta koju ćete obložiti najlonom i poklopac. Ove godine donio sam kući kantu sa deset kila i imamo haringe do kraja godine.

SISTEM

Litka

Uglavnom je na finskom ali mislim da ste pohvatali poentu.

MJESTO:

MOST

U maju pocinje da se pojavljuje i klijen (TURPA-sto u prevodu znači “usna” jer klijen ima debela usta) koji je dosta razvijen i potežak.Moj najveći klijen je težio 3kg i 400 grama, a ima  ga i većeg.
Hvata se na grunt i to obavezno na sredinu hljeba – ružu. Ja ga zovem “ružom” zato što ga stisnem samo pri vrhu udice, a ostala sredina ostane rascvjetana kao ruža.

Pročitajte i:   SRD Banja Luka: Nastavak poribljavanje rijeke Vrbas

Kraj maja pripada smudju (KUHA)

Ovaj se ljepotan uglavnom hvata na silikonce i na varalice koje nisu toliko velike ali su efikasne.

Juni – Početak pripada smuđu, a kraj morskom lososu (MERILOHI) koji naraste i do dvadeset kila.

On se inače hvata na velike varalice od 14-16 centimetara uz predvez na silku koji se sastoji od namamljujućeg ogledala ili bojenog lima koji namamljuje lososa. Ovdje ima jedna jako dobra tehnika na koju hvataju lososa. Izmislili su KAPULJAČICU u koju stave živu ribu i tako tu živu ribu vuku za sobom. Jako dobar mamac za lososa a to izgleda ovako:

Juli – Ovo je mjesec kada sve radi pomalo ali nema ništa posebno. Tada se bolje preorijentisati na rijeke i jezera.

August – Tada već počinje da miriše jesen i ribe ima svih vrsta.Smuđ počinje udarati krajem mjeseca. Klijen je “u trku” i tada je dobro oprobati i one pačiće što mi koristimo u lovu na pastrmke.

Semtembar – Početak pripada smudju i štuki (HAUKI)

Eh ovo je mama svih mama! I najbolja je mlada ali ove stare su trofeji.
Moja najveća je uhvaćena u Baltičkoj šaši i iznosila je 7.6 kilograma.
Imao sam štap šekspir koji je bio metar i pedeset dug. Iznenadila me jer se nisam nadao da ću je tu naći. Bacao sam RAPALIN MINOW SPOON.
Mamac izgleda ovako

Kraj Semtembra je raj za štuke i tada se upravo pojavljuju ove mame. A izmedju, haringa se vraća  sa otvorenog mora u zaljev samo dvije tri sedmice. Ja sam ih “pročitao” i obavezno idem na njih.

Oktobar – STUKA I SMUDZ

Novembar
Prvi snijegovi počinju i najbolje se preorijentisati na rijeku ili jezero.Tada ta dva vodena prostranstva daju najvise od sebe.

Decembar – Led uzima more i možemo čak i hodati po njemu tako da se počinje sa ribolovom ispod leda.  Mamci koji se koríste tada dijele se u dvije grupe
USPRAVNI

I VODORAVNI


ŠTAP izgleda ovako

A da bi napravili rupu treba vam OVO (bušilica):

Dakle,  jako zanimljivo i vjerujem primamljivo.
Mi smo iz srednje evrope i ne svidja nam se sigurno da se mrznemo na vjetru i zimi, ali ovakvi prizori se  ne smiju propustiti.
Pogledajte samo ovaj na slici i sve će vam biti jasno.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.