Velino Selo kod Bijeljine – U močvari pronašli čudnu ribu

U močvari Gromiželj koja se nalazi kod Velinog Sela u blizini Bijeljine, profesor Žarko Vikić našao je rijetku ribu “Umbra krameri” koja se u narodu naziva “mrgud”. Ta vrsta ribe, kako kažu stručnjaci, postoji još samo u vodama Dnjepra, Dnjestra i nekim vodotocima u Madjarskoj i Slovačkoj. Pripada porodici “umbride”, najstarijim ribama koje su nastale u geološkoj epohi Silur prije 450 miliona godina. Bernskom konvencijom trajno je zaštićena vrsta. Već je upučen prijedlog da se močvara Gromiželj hitno zaštiti i proglasi rezervatom od posebnog značaja.
(VIjest iz SAN-a)
A kakva je to riba, možete

pročitati u nastavku texta koji sam našao na jednoj stranici na netu.

UMBRA (Umbra krameri)
Lokalni nazivi: crnka, rapa, mrguda
Max. dužina: do 13cm
Max. težina: do 30g

Navike, stanište, rasprostranjenost:
Naseljava sliv Dunava i Dnjepra tj. jugoistočni deo Evrope. Postoje podatci o prisustvu umbre u Hrvatskoj, na Muri. Za područje SCG prema ranijim podacima umbra se nalazila u slivu Dunava, dolini Mlave, Peka i donje Tise. Prve podatke o prisustvu umbre u Srbiji dao je Josif Pančić (1860) za Negotinsko blato, a drugi nalaz mrgude beleži Medić (1896) u plovnoj zoni reke Save kod Surčina. Danas mrguda u Srbiji živi jedino u vodotoku Zasavica koji je 1997. godine proglašen za Specijalni rezervat prirode kao dobro od izuzetnog značaja za Republiku. Hrani se larvama insekata, račićima, mekušcima, a ponekad i ribom. Napada plen iz zasede, slicno štuki. Uglavnom su vezane za muljevito dno. U celoj Evropi umbra ima status ugrožene vrste i pod najstrožijim je režimom zaštite (EN). Na listi je zašticenih vrsta Uredbom Bernske konvencije Apendix I – Annex I. Na području SCG Umbra krameri trajno je zaštićena kao prirodna retkost Srbije prema Uredbi o zaštiti prirodnih retkosti (Sl. Glasnik R.Srbije br.50 od 09.07 1993).

Pročitajte i:   SRD 'Smuđ' Lukavac: Izvršen obilazak jezera Modrac uz podršku Specijalne policije

Opis i gradja:
Glava je velika, bočni deo glave i škržni poklopci prekriveni su krljuštima. Oči su krupne, bliže špicu glave. Umbra može da naraste od 13 do 15cm (mužjaci su sitniji), a masa ribe ne prelazi 30 grama. Krljušti su krupne, bez izraženog centra i radijalnih kanalica. Telo je crvenkastosmedje boje. Po glavi i bokovima se uočavaju nepravilno razbacane tamne pege. Duž gornje polovine tela proteže se svetložuta pruga. Usta su relativno mala a rilo kratko. Zubi su slabo razvijeni. Ima sposobnost da koristi atmosferski kiseonik tako da u nepovoljnim uslovima može izdržati preko 10 sati bez vode. Živi u manjim jatima oko 5-6 jedinki. Može po više sati da lebdi bez pomeranja pod uglom od 60-70 stepeni; sa glavom okrenutom nadole i tako čeka da joj se plen približi.

Razmnožavanje:
Polnu zrelost dostiže nakon 2 godine, pri dužini od 6 do 8 cm. Mresti se u proleće, noću ili u jutarnjim satima, pri temperaturi vode 12-18 C, u delovima sa gustom vegetacijom. Ženka u gnezdu na dnu položi od 75 do 2700 jaja koje brižno čuva sve dok se ne izlegu mladunci. Razviće traje 4-5 dana.

Pročitajte i:   Kamenolom u srcu budućeg Nacionalnog parka?

Mamci i pribor za lov:
Nije zanimljiva za sportski ribolov, ali je ribolovci koriste kao mamac za soma ili štuku. Meso joj je neprijatnog ukusa pa se ne koristi za jelo. U Čehoslovackoj je bilo pokušaja da se umbra iskoristi za borbu protiv komaraca i postignuti su dobri rezultati.

(izvor: http://www.pcelica.co.rs/ribe/vrste/umbra.php)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.