OKO EKOLOGIJE – Niti strasti i čistote
Počelo je proljetno preplitanje boja koje simbolizuje želju za dobrim zdravlje ali i zdravom životnom sredinom
Proljeće će i ove godine prema astronomskim proračunima na sjeverni dio Zemljine polulopte stići i trećoj dekadi marta. Ne čekajući taj dan, građani Moldavije početak najljepšeg godišnjeg doba počinju obilježavati već 1. marta. Učinili su to i ove godine čak i u Sarajevu. Slaveći buđenje života nakon duge i hladne zime, voljenim ženama poklanjali su cvijeće i male ukrase (martisor) napravljene od bijelog i crvenog konca (simbol spokoja i sreće) koje će one nositi sve do 22. marta ili dok ne vide prvu rodu ili lastavicu.
U proslavi Martisora po običaju su im se pridružile komšije i diplomate Rumuni i Bugari, prijatelji iz javnog, privrednog i kulturnog života glavnog grada BiH.
Tradicija martisora potiče iz vremena Dačana. Praznik se prvobitno zvao “dačanska Dragobeta” – talisman u obliku broša tada se mogao praviti samo tokom zimskih mjeseci, a nositi nakon 1. marta.
VJEŠTICA I DAMA
Jedna od starih legendi kaže da je nekada, boreći se sa vješticom zimom koja nije htjela da joj ustupi svoje mjesto, lijepa dama Proljeće posjekla prst i nekoliko kapi palo je na snijeg koji se otopio. Uskoro je na tom mjestu izrasla visibaba, te je na taj način proljeće pobijedilo zimu. Martisor u prevodu znači mali mart: mali komad nakita prikačen na rever.
Isprepletene crvene i bijele niti nisu samo beznačajna dekoracija. U Bugarskoj martenice simbolizuju želju za dobrim zdravljem i istovremeno su vjesnici dolaska proljeća u Bugarskoj i u životu uopšte. Bijela boja simbolizuje čistotu i duševnost, dok je crvena simbol života i strasti.
Etnolozi su mišljenja da je moguće da je ovaj običaj na samom početku podsjećao ljude na neprekidni ciklus života i smrti, balans dobra i zla, na tugu i radost u ljudskom životu.
S obzirom na to da se poklanja kao amajlija u proljeće, kada se priroda “ponovo rađa” i počinje da cvjeta, ona ne samo da je podsjećala na taj balans, nego je predstavljala i želju za zdravljem, snagom i srećom.
SVE NA VAGU
Ne čekajući rode i laste Bugari će martenicu skinuti čim ugledaju drvo u cvatu.
Baš kao početak proljeća, tako se i Dan sunca obilježava u različita vremena. Jedni su to učinili 3. marta, drugi će 5. maja. Petog marta obilježen je Svjetski dan energetske efikasnosti. Potom će uslijediti Dan šuma 21. mart. Svjetski dan voda
22. mart. Svjetski dan meteorologije 23. mart i – konačno Dan protiv saobraćaja – 27. mart.
Svi ostali mjeseci u godini imaju mnogo manje ovako značajnih datuma pa je i zbog toga mart poseban. Riječ je o mjesecu tokom kojeg bi trebalo da se mnogo više posvetimo opstanku čovjeka na planeti Zemlji. To je i prilika da pojedinačno i zajedno preispitamo odnos prema najvažnijim izvorima života: vodi, šumi, vazduhu i “izvagamo” da li smo i koliko spremni vlastitim ponašanjem i očuvanjem životne sredine smanjiti uzroke klimatskih promjena i potrošnju fosilnih goriva.
Mart za zaštitare prirode u Jajcu ima posebno značenje. Već je postalo tradicija da se tokom ovog mjeseca okupe na godišnjoj skupštini tamošnjeg Ekološkog pokreta koji je formiranjem 2000. godine nastavio tradiciju Opštinskog saveza za zaštitu životne sredine formiranog krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
Skupština je zakazana za 11. mart.
VAPAJ IZ ZENICE
Sa novim 27. brojem svoje revije posvećene prirodi čovjeku i ekologiji, tematski posvećene klimatskim promjenama (objavljena uz pomoć kanadske ambasade) Zenicu, Tuzlu i još neke gradove pohodiće članovi – Udruženja za podsticanje održivog razvoja i kvaliteta života – Fondeko iz Sarajeva.
Ekolozi u Zenici jedva čekaju taj susret. Konačno će, kako kažu, imati prave sagovornike o tome šta učiniti da se industrijski zagađivači u ovom gradu prisile na poštivanje Zakona o zaštiti vazduha.
Njihovi usamljeni apeli da se prekomjerno zagađivanje zaustavi nažalost ne daju rezultate.
Hajdar Arifagić – Oslobodjenje
