Slivovi najugroženiji

Upitan nastavak projekta čišćenja rijeka • Ne znam koliko ćemo novca imati na
raspolaganju. Problem je i s prečistačima koji su vrlo skupi, kaže Šarić

Nastavak projekta čišćenja rijeka na području Kantona Sarajevo je upitan jer nije poznato koliko će novca biti izdvojeno za te namjene.
“Učinit ćemo sve da nastavimo projekat čišćenja rijeka, posebno čišćenje slivova i pritoka, jer tu je najviše nečistoća. Budžet Kantona Sarajevo još nije definitivno usvojen i ne znam koliko ćemo novca imati na raspolaganju. Sve to iziskuje mnogo sredstava. Problem imamo i s prečistačima koji su vrlo skupi”, kaže Abid Šarić, ministar privrede Kantona Sarajevo.
Šarić, kao i predstavnici Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša KS, te Civilne zaštite i Sanitarne službe “Vodovoda i kanalizacije”, ističu daje najveći problem nečistoća u slivovima rijeka.
Mustafa Kovač, direktor Uprave Civilne zaštite KS, ističe kako je prošle godine započeto čišćenje rijeka Miljacke, Željeznice, Bosne, Zujevine i Dobrinje, te da im je ostao sporan dio u naselju Reljevo.
“Ministarstvo privrede KS sufinanciralo je projekat čišćenja rijeka i slivova rijeke Zujevine, zatim ušća rijeke Željeznice u rijeku Bosnu. Međutim, najveći problem su nam mještani i vlasnici privatnih firmi koji nasipaju pijesak i otpad u rijeke, posebno u slivove. Tu bude svega, automobilskih guma, smeća, raznog otpada. Naravno, mi pokušavamo angažirati neophodne resurse da se spriječi istovar smeća u slivove rijeka”, kaže Kovač.
Ističe kako je veliki problem i kolektora, odnosno prečistača vode.
“Onaj glavni u Butilama je pokvaren još od rata, a popravka i nabavka novog je višemilionski vrijedan projekat. Nismo sigurni da li će kanton imati dovoljno novca za to”, objasnio je Kovač.
Dodaje kako dosad nije bilo problema s pitkom vodom zbog zagađenja rijeka, ali da je potrebno dodatno zaštititi vodozaštitne zone.
Munib Kučuk, rukovodilac Službe sanitarne zaštite i kontrole kvaliteta vode u “Vodovodu i kanalizaciji”, ističe kako rijeke Miljacka, Zujevina i Dobrinja, te potoci koji se priključuju ovim rijekama, nemaju mnogo uticaja na stanje kvaliteta vode.
“Rijeka Bosna, od njenog izvora pa do Rimskog mosta, značajan je recipijent u prehranjivanju podzemnih voda i tu je problem. Osim što bi na području Vrela Bosne trebalo eliminirati parkinge, jer to može uticati na kvalitet pijaće vode, potrebno je povesti računa i o drugim sadržajima na ovom izletištu, kao što su restorani, koji se ne bi smjeli nalaziti u blizini nukleusa zaštićenog područja”, rekao je Kučuk.
Objašnjava da je najznačajnije izvorište pitke vode u Sarajevskom polju, te da se tu nalazi 90 posto vode.
“Površina tog izvorišta je 540 hektara, a 175 hektara je u nadležnosti našeg preduzeća i to je ograđeno. Preostalo je u nadležnosti općina i Kantona Sarajevo. Tu ima dosta objekata, a to obavezuje vlasnike i vlast da spriječe neodgovorno ponašanje”, objašnjava Kučuk.
Dodaje kako je problem u nedostatku opće kulture i svijesti kako zaštititi prirodna dobra.
“Svake godine nešto čiste, kopaju bagerima, ali uvijek isto, nevjerovatan smrad i smeće na sve strane. Ne znam da li će se ikada to promijeniti”, prokomentarisala je sugrađanka Jasmina D.
Mirsada Lingo – Nezavisne

Pročitajte i:   U nedjelju u Donjem Vakufu održan Kup SRS BiH u mušičarenju

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.