Feljton: Bosanske tradicionalne mušice – VI dio

Podvodne mušice ili larve.
Podvodne mušice ili larve su bile oduvijeka zabranjene na našim rijekama ako se lovilo sa otežanim utegom ili komadićem olova uklještenog u plastičnoj cjevčici koju smo nazivali laner. Zabrana lova ovim načinom je bila vrlo ispravna jer po nekim teorijama riba uzima hranu 95% sa dna rijeka a samo 5% ona izlazi na površinu da uzima hranu što je jasan podatak koliko su podvodne mušice efikasne i opasne u lovu ribe. Posebna opasnost je ležala u izlovu matične ribe spremne za mrijest. Međutim i pored zabrane i kontrole upotreba podvodnih mušica nije prestajala.
Moj prvi susret sa podvodnim mušicama je bio davne 1962godine kad sam na Plivi susreo ribara koji je na veoma efikasan način i za kratko vrijeme ulovio nekoliko krupnih lipenova koji se rijetko ili skoro nikad ne dižu na površinsku mušicu. Vrijeme je bilo sunčano, Pliva je, bistra kao suza, mirno klizila između travnatih obala pljevskih livada, vazduh pun zapare da se jedva disalo ali njemu nije smetalo da po takvom vremenu izvuče matične lipenove, žute i grbave,čija su leđna peraja lepršala kao mali barjaci….

Uskoro sam saznao da je domaći ribolovac lovio na podvodne mušice urađene od sunđera crvene, bijele, narandžaste i žute boje koje su bile oblikovane u obliku loptice pričvršćene na udicu sa crnim glavama namotanim od crnog konca. Nije bilo nogica, nije bilo krzna, nije bilo krila, nije bilo nikakvih dodataka koji bi podsjećali na današnje kreacije nimfi, larvi, emerdžera, pupa ili bilo kako sve ne zovu mušice sa kojima se lovi ispod površine vode. Čisti i obični spužvu-sundžer koji je služio za kupanje. Takvu larvu nije bilo teško namotati samo je bio problem kako sačuvati struk mušica koji je “grebao” po dnu Plive i zapinjao za sve moguću prepreke na riječnom dnu. Ma koliko su gubili mušice domaći ribolovci nisu odustajali od njih. Istina nije ih bio veliki broj. Viđao sam samo dva ili tri ribara koji su s vremena na vrijeme izlijetali na obalu i na brzinu uhvatili dva tri lipena i brzo nestajali da ih ne bi opazio čuvar. Pošto sam bio dijete na mene nisu obraćali pažnju.
Kako je vrijeme prolazilo sve je veći broj ribara lovio na podvodne mušice i njihovo unapređenje je bilo neminovno. Nazivi s kojima su se prepoznavale ove larve su bile po boji trupa koji su mahom ostali vjerni gore nabrojanim bojama.
Na slijedećim fotografijama slijedi nekoliko vrsta podvodnih larvi koje su bile vrlo poznate i veoma efikasne u lovu, pretežno lipena, pa i pastrmke.

Vremenom je sve veći broj ribara pravio, koristio i lovio, uglavnom kradomice, na strogo zabranjene podvodne mušice sa upotrebom utega.
Na kraju ovog dijela koje je i najkraće, dijela o podvodnim larvama, jasno se vidi koliko je napredovalo motanje svih mušica pa i larvi. Postoje ribari kojima je opsesija uraditi idealnu imitaciju. Očita je i ogromna je razlika između larve koju sam viđao na početku mog ribarenja i ove na posljednoj slici. Pa ipak, prije šezdeset godina i dalje unazad, nije trebalo više od pola sata da se ulove tri-četiri kapitalna lipena na larvu koja nije ni približnog izgleda kao ova na posljednjoj slici. Da li riba ima šansu da opstane? Možda nije do larve, možda je do nas jer je sve manje ribe i ona postaje sve izbirljivija. Riba je preplašena jer se dešavaju stvari koje se prije nisu događale. Ono što sam vidio na snimkama takmičenja sa Ribnika, Sanice, Plive nimalo mi se nije dopalo. Gledam ribare kako hodaju sredinom rijeka i loveći podvodnim larvama koje su sada legalizovane ne vodeći računa da time vjerovatno gaze po ikri izmriještene ribe te larvama, gamarusima, uništavaju podvodnu travu što smanjuje prostore sa izvorom riblje ishrane. Siguran sam da to nije samo slučaj sa ove tri rijeke. Vjerujem da je tako na svim rijekama. U naše vrijeme, kao što je bilo zabranjeno loviti na podvodne, također je bilo strogo zabranjeno hodanje po sredini korita rijeke.
Toliko od mene.
Mersad Rajić
U Kanadi
August, 2009

Pročitajte i:   Planinari i ribolovci zajedno u zaštiti rijeke Kaljine

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.