Određivanje starosti ribe

Drveće ima godove, a svaka godina jedan prsten. Međutim, kod drveća to ne važi uvek, jer zbog gubitka lišća usljed suše, požara ili mraza, može da “pusti” godišnje dva prstena od kojih je samo jedan god. Isto to važi i za prstenove na ribljoj krljušti. Kod riba koje nemaju krljušti (som, američki somić…) starost se očitava na kičmenom pršljenu.
Pojednostavljeno, godovi nastaju usljed “jede – ne jede”. Kada hrane ima u izobilju, a riba puno jede i raste brzo, nastaju svijetla polja na krljuštima. Kada jede malo ili nimalo, ona ne raste, a na krljuštima nastaju uski, tamni prstenovi.
Riblja koža permanentno luči sklerite. Kada raste riba, raste i krljušt, a na njenoj površini skleriti se ravnomjerno “talože”. Kada riba ne jede, ne raste… skleriti se “gomilaju” i stvaraju prstenove.
Kada bi uslovi života u vodi bili idealni i nepromjenjeni, prstenovi ne bi ni nastajali. A kada bi se godišnja doba smjenjivala u vodi kao na zidnom kalendaru, “čitanje prstenova” bilo bi jednostavno….

U vodi je glad učestala pojava. Nakon izleganja ikre, u stadijumu larve, hrana dolazi iz žumančane kese. Nakon nastajanja tjelesnih otvora riba počinje da uzima hranu iz okoline. U početku se sve ribe hrane lebdećim organizmima (planktonom), a nakon toga prelaze na ishranu karakterističnu za vrstu. Plankton je sitan i kako ribice rastu, sve više teče kaloričnijim zalogajima. I tu se ponovo javljaju problemi.
Može da se dogodi da je riba požurila sa rastom, a zalogaji kaskaju za njom. Kod grabljivica je česta pojava prebrz rast zalogaja, koji prerasta oralne kapacitete ribica i dolazi do gladovanja. Kod smuđeva se upravo zato u prvoj godini života redovno javljaju dva prstena, od kojih je samo jedan god.
Svako gladovanje ostavlja trag u krljuštima. Ista je priča i u vezi sa mrijestom. Poznato je da riba slabo mari za hranu kada dođe vrijeme mrijesta. “Seksualna opterećenost”, takođe, ostavlja tragove u krljuštima. Ovako nastaju mrijesni prstenovi.
Da bi se moglo pristupiti analizi krljušti, ona mora da bude uzeta sa pravog mjesta. Nije svaka krljušt “govorljiva”. One “govorljive” nalaze se ispod leđnog peraja, a iznad bočne linije. Uzmemo li pravu krljušt, možemo pristupiti brojanju. Ali šta se broji? Koji je prsten god?
Zimsko gladovanje rezultira stvaranjem zatvorenih krivih linija i prilikom određivanja starosti ribe samo se one broje. Mrijesni prstenovi, u stvari, i nisu prstenovi, to su otvorene krive linije, čiji krajevi nisu spojeni! Ako pretpostavimo da su i mrijesni prstenovi brojani kao godovi, pretpostavljeni broj godina valja prepoloviti i bićemo blizu istine. Ribnjački šarani iste težine obično imaju 12-15 godina. Prebrojavanje i analiza prstenova na krljuštima iziskuje dosta znanja, a još više iskustva. Na vama je da pokušate. BISTRO!
(izvor : unskiribari.com