Bilećko jezero – Raj za ribolovce

Bilećko jezero je u stvari vještačko, napravljeno za potrebe “Hidroelektra na Trebišnjici” početkom šezdesetih godina prošlog vijeka na rijeci Trebišnjici i sa površinom od oko 33 kvadratna kilometra, zavisno od vodostaja, predstavlja najveće vještačko jezero na Balkanu. Mnogi ovo “hercegovačko more” samatraju pravim rajem za ribolovce.
Bilećko jezero je izuzetno bogato ribljim fondom, pa kao malo gdje na ovim prostorima tamo možete uloviti soma čiji su prosječni primjerci od četiri do pet kilograma, a svake godine se ulove i desetine kapitalaca od 20-30, pa do čitavih 60 kilograma. Kako saznajemo od majstora ribolova kojih u Bileći i Trebinju ima na desetine, lovi se najuspešnije na
varalicu koja se vuče motornim čamcem, ali nije rijetkost da se uhvati na bućku ili na živi mamac.
Osim soma, po kome se Bilećko jezero proslavilo, u posljednjih nekoliko godina i u Evropi, ovdje možete uloviti šarana, prosječne težine tri, četiri kilograma, a na hranjenim i konfiguracijski dobrim terenima, uz malo sreće mogu se pronaći i veći primjerci od oko sedam, osam, pa do dvanaest kilograma. Lovi se dubinskom metodom na kukuruz, a bez hranjenog mjesta, kažu ribolovci, ne vrijedi ga loviti, ma kakav majstor bio za štapom. U jezeru se može još pronaći amur koji se fenomenalno prilagodio, o čemu svjedoči podatak da je ove godine ulovljen jedan od 21 kilograma, što je do sada najveći primjerak “izvučen” iz jezera. Tu u još i deverika, klen, strugač, crvenperka, babuška koje, tvrde ribolovci, ima na tone, pa za prosječan izlazak u ribolov može se uloviti četiri-pet kilograma ove ribe, i to bez većeg napora i uz malu naklonost sreće.
Od štetočina u Bilećkom jezeru zastupljena je samo sunčica -zlatni karas, koje ima u priobalnom pojasu, ali i nju ribari love i koriste kao mamac, posebno za somove. Za ribolov na Bilećkom jezeru važi dozvola bilo kog sportsko-ribolovnog društva u RS, a ako pak ne posjedujete ovaj papir, dnevno zadovoljstvo ribarenja na Bilećkom jezeru koštaće vas 10 KM. Ako se umorite od ribolova, tu su i dva ugostiteljska objekta, “Vidikovac” i “Apolon”, koji su smješteni na samoj obali jezera i sa kojih se pruža prekrasan pogled na “beskrajno plavetnilo”. Restoran “Apolon” u ljetnjim mjesecima svojim gostima nudi i splav-terasu smještenu na samom jezeru, na kojoj možete uz blago ljuljanje na talasima, između ostalog, probati izuzetno kvalitetnu riblju čorbu po cijeni od samo 3 KM, spravljenu od soma i “ostale ribe”, koju kao tajnu čuva bračni par Risto i Dražena Milenić. “Risto je zadužen za nabavku sirovine iz jezera, a ja za začine i spremanje”, kaže Dražena.
U posjetu Bilećkom jezeru može se uvrstiti i obilazak manastira Dobrićevo posvećenom Vavedeniju presvete Bogorodice koji je, kamen po kamen, izmješten sa prvobitne lokacije koja se sad nalazi u dubinama jezera. Na staroj lokaciji manastir je bio sagrađen na temeljima ranohrišćanske bazilike iz trećeg ili četvrtog vijeka. Legenda kaže da su se ovdje odmarali sveti car Konstatin i njegova majka carica Jelena pri povratku iz Dubrovnika za Carigrad. Zadivljen ljepotom kraškog polja kroz koje je tekla bistra Trebišnjica, car je stalno govorio kako je to dobro mjesto, pa je tako Dobrićevo i dobilo ime.
http://www.bilecainfo.com

Pročitajte i:   ESRD 'Drijenča' Gračanica: Održan prvi dio 'Male škole ribolova'

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.