Povodom 22. marta, Dana voda – Jezero Kop (Poziv)

Voda-izvor života

Pozivamo sve iskrene zaljubljenike u prirodu da nam se 21.03.2010 godine (nedjelja)  pridruže na jezeru Kop ( Šićki Brod) u nastojanju da sačuvamo ovaj dragulj pokoljenjima koja dolaze, a oni će znati cijeniti naš uloženi trud i nastaviti ono sto smo mi započeli.

Izvještaj o stanju zaštite okolice na području Tuzlanskog kantona, urađenog 2000. godine, a u skladu sa odredbama člana 32. Zakona o zaštiti okolice koji ukazuju na stanje kvaliteta okolice u Tuzlanskom kantonu na

osnovu čega  se inicira utvrđivanje politike i strategije zaštite okolice i prirode Tuzlanskog kantona.
Sa površinom od 2.792 km2 i sa oko 611.000 stanovnika što je oko 26,00 % stanovništva Federacije Bosne i Hercegovine, proizilazi da Tuzlanski kanton ima najveću gustinu naseljenosti u Bosni i Hercegovini i ona iznosi 203 stanovnika po km2, što je dvostruko više od prosjeka u Bosni i Hercegovini.

Različiti prirodni resursi, koji već duže razdoblje predstavljaju osnov sadašnjeg i budućeg privrednog razvoja Kantona, doveli su do toga da
razvijanjem, prije svega, bazne industrije,  postaju uzrok problema sa ugrožavanjem životne okolice. Ti problemi, prije svega su zbog
neodgovarajućih sistemskih rješenja u oblasti zaštite okolice u proteklom razdoblju, doveli do toga da se područje ovoga Kantona danas svrstava u najugroženija područja u našoj državi.

Posljedice takvog stanja su da imamo:

•  najlošiji kvalitet zraka, zbog velikih emisija polutanata u zrak,
•  najzagađenije vodotoke, zbog ispuštanja velikih količina neprečišćenih otpadnih voda u vodotoke i
•  značajne degradirane površine zemljišta, zbog prekomjerne često i nekontrolirane eksploatacije uglja, kamene soli i kvarcnog pijeska i odlaganja industrijskog otpada.

Takvo stanje je iz godine u godinu sve gore I gore. Sve postojeće površinske vode u području Kantona, a prema podacima iz 2000
godine, su svrstane u drugu kategoriju i za proteklih deset godina, umjesto da se stanje popravi i poboljša kvalitet voda, dobar dio njih je prešao u treću i četvrtu kategoriju, a neke vode su postale “mrtve” vode.

Prema podacima istraživanja na površinskim vodama na području Kantona, koja su obavljena do početka rata, ovo područje imalo je najzagađenije površinske vode u BiH i pored pozitivnih zakonskih propisa koji su se odnosili na očuvanje kvaliteta površinskih voda, sve otpadne vode iz kanalizacije gradova i naselja kao i otpadne vode iz industrijskih pogona i od ostalih zagađivača, direktno bez prečišćavanja upuštale u otvorene vodotoke. 

Šljaka i pepeo koji nastaju u Termoelektrani Tuzla u količini od 1700000 m3/god hidrauličkim transportom, odlažu se na deponije u neposrednoj blizini grada. Odlaganjem šljake i pepela, uništen je zemljišni prostor na nekoliko lokaliteta i to: “Zasjeka”, “Plane”, “Divkovići”, “Drežnik” i “Jezero”. Direktno degradiran zemljišni prostor je od preko 300 hektara, uz napomenu da je na manjem dijelu ovih površina obavljena eksperimentalna rekultivacija zemljišta. Deponovani pepeo sa ovih površina indirektno, putem prašine, ugrožava širi prostor oko ovih lokaliteta, naročito biljni pokrov i to na udaljenosti i večoj od 10 km od deponija. Kao indirektno ugrožavanje šireg prostora oko deponija treba pomenuti i latentnu opasnost od ove prašine koja se ogleda u prisutnoj mogućnosti radioaktivnog djelovanja.

Ovakvo stanje dovelo je do toga da su djeca i omladina masovno oboljevali od akutnih respiratornih infekcija i to sa učešćem od 50% kod omladine do 78% kod djece od svih registriranih oboljenja. 

Poboljšanje kvaliteta okolice na području Kantona u periodu ratnih dejstava nije dugo potrajalo. Naime, već početkom 1996. godine zbog pokretanja i pripremanja za pokretanje dijela proizvodnih kapaciteta dolazi do ponovnog postepenog pogoršanja kvaliteta okolice i sa svakom slijedećom godinom stanje se usložnjava I postaje sve gore.

Poslije pokretanja, u nešto većem obimu, dijela privrednih kapaciteta na području Kantona i ispuštanjem industrijskih otpadnih voda u površinske vodotoke ponovo dolazi do značajnijeg pogoršanja kvaliteta voda.

Iz naprijed navedenog, kada je u pitanju kvalitet okolice, da se zaključiti da je područje Tuzlanskog kantona po svim pokazateljima i standardima
kojima se definira kvalitet okolice u proteklom razdoblju bilo, a i sada je, jedno od najugroženijih područja u Bosni i Hercegovini. Takvom stanju, nema sumnje, u mnogome je doprinijela nedovoljna i neodgovarajuća organizaciona i zakonska struktura i regulativa u oblasti zaštite okolice, a posebno nezainteresovanost društva za primjenu evropskih standarda u organizaciji vođenja poslova zaštite okolice i primjene zakonskih propisa.

Danas, kada obilježavamo 22. Mart, Svjetski dan voda, tražimo od odgovornih ljudi u Općini i Kantonu da se:

•  osigura svim građanima zdrava okolica koja je potrebna za civilizovan i human način življenja,
•  zaštiti zemlja, zrak, voda, biljni i životinjski svijet od neodgovornog ponašanja čovjeka i
•  riješi problem ekoloških šteta koje je čovjek nanio ili nanosi okolici i građanima.

Radi ostvarenja osnovnih ciljeva politike zaštite okolice, neophodno je da odgovarajuće kantonalne i općinske strukture vlasti obezbjede kontinuiranu saradnju sa međunarodnim institucijama iz oblasti zaštite okolice i nevladinim organizacijama za zaštitu okolice sa područja Tuzlanskog kantona.

U tom cilju, u oblasti zaštite voda kao dijela ekološkog sistema, neophodno je učiniti sve potrebne mjere na saniranju postojećeg stanja i dovođenja kvaliteta voda u okvire koji su propisani važečim zakonskim propisima kao i realizaciju zaključaka iz pomenutog izvještaja.

Borba za očuvanje jezera Šićki kop od zatrpavanja šljakom i totalnog uništenja, započeta prije tri godine, nastavlja se i dalje. Pozivamo sve
iskrene zaljubljenike u prirodu da nam se 21.03.2010 godine (nedjelja) pridruže na jezeru Kop ( Šićki Brod) u nastojanju da sačuvamo ovaj dragulj pokoljenjima koja dolaze, a oni će znati cijeniti naš uloženi trud i nastaviti ono sto smo mi zapoželi.

Kako bi se osjećali vlasnici bazena da im neko istrese tonu šljake u bazen bez njihovog odobrenja. Mi nemamo bazene u svojim dvorištima i kućama. Naš bazen je jezero Šićki kop i sačuvaćemo ga ovakvog, bez obzira na sve problem koji nas prate, jer je to naš izbor i mi drugog nemamo. Na cijeloj zemlji danas ima 1,5 milijardi kubnih kilometara vode. Od toga je 97,3% slano. Ostalo je svježa voda, a od nje je 77% pod ledom na polovima i planinskim glečerima. Podzemna voda predstavlja 22,4%, a površinska 0,36% slatke vode. Tako za korišćenje ostaje samo 1%, a od toga je pola zagadjeno. Svakog dana u svijetu umre oko25.000 ljudi zbog nedostatka vode za piće ili bolesti izazvanoj konzumiranjem zagadjene vode.

Higijenski ispravnu vodu ima samo 22% od cijelog čovječanstva.

Ribolovna sekcija “Kop Šićki Brod
“SRD Rudar-Kreka” Tuzla