Povratak otpisanih – Dokumentarni film o jezeru Kop

Uvijek kada se spomene električna energija, prvo što mi na um padne je monstruozan plan da se na mala vrata provuče projekat koji više ni sam ne znam kako nazvati.
Prije godinu dana izdržali smo strašan medijski pritisak u kojem su predstavnici Termoelektrane i Elektrodistribucije svojim monopolom nad medijima vješto ubjeđivali javnost lažuci o tobože urednoj situaciji na postojećim šljakištima oko jezera Kop i njegovoj neposrednoj  blizini.
Ovom prilikom se dokazuje stara izreka da „Vuk dlaku mijenja, ali ćud nikada“. U ponedjeljak, 09.04.2010. godine u 12 h u Termoelektrani Tuzla održana je javna rasprava o studiji koju vam šaljem. Naravno, mi nismo pozvani i obavješteni jer smetamo.
Danas sam se lično uvjerio da su i članovi Povjereničkog odbora MZ Šićki Brod pozvani pet minuta do dvanest kako bi se što manje  vremena imalo za razmisliti o 2,5 satnom izlaganju uvažene gospode iz Slovenije koja je sve lijepo smislila, što se vidi iz projekta o postavljanju
brane u neposrednoj blizini jezera Kop pravdajući to njegovim čuvanjem, a slike sa tih brana su nam dobro poznate.
Da napomenem da su na raspravu stigli dobro dirigovani kadrovi koji su zaposleni u Termoelektrani, a mještani su okolnih mjesnih zajednica, ali zahvaljujući pojedincima koji vole ovu zemlju i ne prodaju kilovate strancima da bi trovali vlastitu djecu mi smo dobili ovaj netehnički rezime koji je nama sasvim dovoljan da ponovo pokrenemo spašavanje prirodne ljepote oko jezera Kop,  a tako i njega samog .
Ovom prilikom se zahvaljujem Emiru, režiseru dokumentarnog filma „KOP“ ,  koji dao da se film postavi baš sad riskirajući da se ne može prijavljivati na festivale dokumentarnog filma zbog objave na internetu. Film govori o ljepotama jezera i cijelog prostora iznad njega koji žele uništiti. Sada se može vidjeti da smo davno prozreli namjere i laganja o boljoj budućnosti i naš konačan odgovor na njihove studije je da ćemo se do zadnjeg atoma snage boriti za spas ove ljepote.

Senad Isaković  Roko

PRVI DIO

httpv://www.youtube.com/watch?v=RJ1DqyUaxNA

DRUGI DIO

httpv://www.youtube.com/watch?v=LMUn-JruWhg

TREĆI DIO

httpv://www.youtube.com/watch?v=Mp26ue1u0i8

U nastavku vijesti ide taj “Netehnički rezime”  bloka 7 u TE Tuzla

NETEHNIČKI REZIME

TE Tuzla je termoenergetski objekat koji djeluje u sastavu JP Elektroprivrede BiH d.d., Sarajevo, čija je osnovna djelatnost proizvodnja električne energije za potrebe elektro -energetskog sistema (EES). U TE Tuzla instalirano je šest blokova ukupne instalisane snage 779 MW i godišnjom proizvodnjom oko 4000 GWh. TE Tuzla ima najstarije termo blokove u elektroenergetskom sistemu BiH i oni su nakon revitalizacija na kraju svog životnog vijeka, a po pitanju zaštite okoliša ne zadovoljavaju EU norme. U TE Tuzla blokovi 2 x 32 MW ne rade od 2001. godine, a planiran je izlazak iz pogona ostalih postojećih blokova kako slijedi: blok 3, 100 MW – 2017. godine, blok 4, 200 MW – 2020. godine, blok 5, 200 MW – 2024. godine i blok 6, 215 MW – 2026. godine.

Izgradnja zamjenskih blokova na postojećoj lokaciji je neophodna shodno elektroenergetskom bilansu do 2030. godine, te u cilju zadovoljenja dugoročnih potreba potrošača i nastavka eksploatacije uglja. Osnova za izgradnju je restruktuiranje rudnika uglja u skladu sa dokazanim rezervama za dugoročno snabdjevanje zamjenskih blokova.

Poseban značaj izgradnje zamjenskih TE-TO blokova je u obezbjeđenju dugoročnog snabdjevanja toplotnom energijom okolnih urbanih centara oko TE Tuzla. Obzirom da se snabdjevanje toplinskom energijom sada vrši sa postojećih blokova, koji u narednom periodu prestaju sa radom, neophodno je izgraditi zamjenske TE -TO blokove koji će zadovoljiti standarde zaštite okoliša i zdravlja stanovništva, što će imati dodatni pozitivni učinak na kvalitet okoliša, jer će se ugasiti veliki broj kotlovnica i individualnih ložišta u tim gradovima.

Zbog kontinuiteta ukupne instalisane snage i obezbjeđenja zamjenskih kapaciteta, nakon isteka radnog vijeka postojećih blokova, u TE Tuzla su počele pripreme za izgradnju novog bloka 7 instalisane snage 450 MW na generatoru, sa svim potrebnim pratećim objektima. U Idejnom projektu utvrđena je optimalna snaga bloka, vodeći računa o resursima i lokacijskim mogućnostima, kao i budućoj ekonomičnosti u uvjetima otvorenog tržišta električne energije. Uzeti su u obzir evropski standardi i najmodernija tehnička rješenja, odnosno najbolja raspoloživa tehnika (BAT) i zahtjevi iz domena zaštite okoliša.

Završetak izgradnje i puštanje u redovan pogon novog – zamjenskog bloka 7 u TE Tuzla planiran je do 2017. godine. Osnovno gorivo će biti ugalj – lignit iz RU Kreka, koji razpolaže značajnim bilansnim rezervama lignita, u ukupnoj količini od 175.060.773 tona. U razvojnom kontekstu se planira, nakon bloka 7 izgradnja i blok 8 iste snage i karakteristika. Blok 7 bi morao početi sa radom 2017. godine, a blok 8 2024. godine. Sa tim pretpostavkama je izrađena analiza optimalne snage bloka 7, kojaj e 450 MW. Planira se godišnji rad bloka cca 6100 sati. Procjenjena potrošnja uglja za 40. godina je 86.721.600 tona.

Osnovni ciljevi izgradnje zamjenskog bloka 7,450 MW:

  • Izgradnjom bloka 7 obezbjeđuje se zamjena za postojeće blokove (2×32 MW, 1×100 MW, 1×200 MW). Na taj način se osigurava dugoročno snabdjevanje električnom energijom potrošača, saglasno projekciji elektroenergetskog bilansa do 2030. godine.
  • Izgradnjom bloka 7 se obezbjeđuje kontinuitet priozvodnje uglja i restruktuiranje Rudnika Kreka u sklopu Koncerna JP Elektroprivreda BiH.
  • Blok 7 se radi kao TE-TO blok i predviđen je za rad u kogeneraciji, čime se obezbjeđuje dugoročno snabdjevanje toplinskom energijom okolnih gradova, nakon prestanka rada bloka 3 i bloka 4, sa kojih se sada obezbjeđuje daljinsko grijanje.
  • Povećanje energetske efikasnosti doprinosi smanjenju emisije stakleničkih plinova i učinaka na klimatske promjene (blokovi koji izlaze iz pogona imaju stupanj korisnosti cca 30 %, a novi blok 7 u kondenzacionom režimu 42,64 %, a ukogenerativnom radu preko 62%).
  • Blok 7 se projektuje u skladu sa savremenim BAT – najboljim raspoloživim tehnikama, koje osiguravaju da emisija zagađujućih materija bude ispod dozvoljenih graničnih vrijednosti i zahtjeva legislative EU i BiH, te kompletan Projekat bude ocjenjen kao prijateljski za okoliš i stanovništvo (emisija pojedinih zagađujućih materija u novom bloku će biti i do 20 puta manje nego na starim blokovima).

Osnovna dispozicija bloka 7 bi održala raspored glavne opreme prema postojećem Idejnom projektu, sa dopunom za gradnju postrojenja za odsumporavanje dimnih plinova i rezeracijom prostora za eventualno zbrinjavanje CO2 u budućnosti. Dispozicijska rješenja moraju uzeti u obzir gradnju dodatnog bloka 8 uz blok 7, sa zajedničkom mašinskom halom. Snaga turboagregata je usvojena 450 MW bruto(na generatoru) i kapacitetom kotla 1.175 t/h pare. Novi blok će ispuniti zahtjeve i uvjete iz domena zaštite okoliša prema EU legislativi. Emisijske koncentracije u dimnim gasovima na izlazu iz postrojenja biti će niže od:

          • Garancija  Upogonu  Upogonu
              • (max.)   (prosjek)

SO2 mg/nm3 < 200   < 150   < 100

NOx   mg/nm3 < 200   < 180   < 150

CO   mg/nm3 < 250   < 150   <120

prašina  mg/nm3 < 30   <20   < 15

Za smanjenje emisije NOx su predviđeni moderni niskoazotni gorionici kao primama mjera. Ukoliko se primjenom primarne mjere ne postigne emisija NOx ispod 200 mg/nm3, na izlazu izkotla instalirat će se reaktor sa katalizatorima. Konačna odluka o ugradnji katalizatora bit će

prihvaćena nakon sklapanja ugovora sa dobavljačem kotla. Za smanjenje emisije SO2, HCI i HF je predviđeno postrojenje za odsumporavanje po mokrom kalcitnom postupku, sa krečnjakom kao absorbentom i gipsom kao produktom. Za izdvajanje pepela je predviđen visoko efikasan elektrostatički filter, koji u kombinaciji sa postrojenjem za odsumporavanje osigurava visok stepen prečišćavanja dimnih plinova. Odvod prečišćenih dimnih plinova u atmosferu je predviđen preko rashladnog tornja, koji osigurava svojom termikom bolju disperziju dimnih plinova i niže imisijske vrijednosti u okolini TE Tuzla. Izbor osnovnih parametara bloka i visok stepen iskorištenja osiguravaju nisku specifičnu emisiju CO2, koja iznosi 0,918 kg CO2 /kWh. Sve značajnije komponente postrojenja su postavljene u zatvorene objekte i time je ograničena buka u okolinu TE Tuzla. Blok 7 će raditi bez ispusta otpadnih voda. To će se realizirati sa recirkulacijom i čišćenjem tehnoloških voda i njihovom ponovnom upotrebom.

U rijeku Jalu ispustit će se samo otpadne vode od odmuljivanja rashladnog tornja, koje će ispunjavati kvalitativne uvjete za ispuštanje u vodotok.

Da bi se novi blok 7 TE Tuzla uključio u elektroenergetski sistem Bosne i Hercegovine predviđene su dvije varijante: izgradnja novog 400 kV dalekovoda od TE TUZLA do TS 400/220/110 kV TUZLA 4 ili korištenje postojećeg koridora spojnih vodova 1, 2 i 3 – dalekovodi Spojni 1 i Spojni 2 se prebace na iste stubove, tako da bi jedna trasa ostala slobodna za novi dalekovod 400 kV.

Za blok 7 se predviđa klasična tehnologija sagorjevanja ugljene prašine, kao tehno-ekonomski i ekološki optimalno rješenje. Na toj osnovi su projektirana sva tehnološka rješenja. Jeftinija toranjska izvedba zahtleva i do 40 % manji tlocrt kotlovnice, Što je u TE TuzIa, takođe značajno, zbog zahtjeva za rezervaciju prostora za buduće postrojenje za kaptažu CO2. Za blok 7, kao najpovoljnija je odabrana toranjska izvedba kotla. Hladnjak dimnih gasova povećava stupanj djelovanja bloka za cca 0,45 %, by-pass zagrijača zraka samo nešto iznad 0,2 %. Raspoloživi prostor omogućava ugradnju hladnjaka dimnih gasova, zato je zbog većeg efekta predviđen i za blok 7 . Za tehnologiju odsumporavanja je odabran jednostavan mokri kalcitni postupak. Čitav transportni sistem u Idejnom projektuje izrađen sa dvije transportne linije, jedna u radu, a druga u I00 % rezervi.

Rješenje unutrašnje dopreme uglja je sa kontinuiranim transportima, uz malu primjenu buldožera za raspoređivanje i nabijanje uglja. Skladište uglja je koncipirano prema kombiniranim uređajima na postojećem raspoloživom prostoru, koji omogućava rezervu uglja na skladištu za prosječnu potrošnju kotla 450 t/h za 22 dana rada kotla. Nakon analize više aspekata i tehnologija odlaganja produkata sagorjevanja, zaključeno je da je odlaganje navlaženog stabilizata (pepeo + šljaka + gips – 17% w) po varijanti 2 okolinski i prostomo prihvatljivije, te da razmatranje u Idejnom projektu treba utemeljiti na tom osnovu. Shodno potrebama i procjenjenim količinama stabilizata u toku rada bloka 7, te navedenim mogućnostima sanacije, odnosno korištenja za odlaganje stabilizata devastiranog prostora ostavljenog po završetku rudarenja na površinskom kopu Šićki Brod. Planirano je da se jezero sačuva i namjeni za sportsko – rekreativne namjene, te je procijenjeno da se na toj lokaciji može odložiti ukupno 17.192.770 m3 stabiliziata. Predlaže se da ova varijanta usvoji kao konačno rješenje za dalju razradu. U okviru procjene utjecaja na okoliš ova varijanta je  prihvatljiva, jer nema značajnijih utjecaja na okoliš od drugih varijanti, a racionalnije će se koristiti prostor. Sa aspekta zaštite okoliša i prirodnih resursa bitno je naglasiti, da će za rad bloka 7 potrebe za sirovom vodom biti manje u odnosu na trenutno stanje, tako da neće biti potrebe za intervencije nadvišenja brane Modrac.

ZRAK

Za blok 7 je predviđena savremena najbolja raspoloživa tehnika (BAT), koja uključuje sve mjere čišćenja dimnih gasova: desumporizaciju, denitrifikaciju, efikasno otprašivanje, te zbog veće energetske efikasnosti manje emisije CO2. Emisija polutanata u zrak će biti značajno manja od sadašnje, kako je to i prikazano u narednim grafikonima.

Pošto su blokovi 1 i 2 (2×32 MW) već van funkcije, a planira se prestanak rada blokova: 3 u 2016. godini i 4 u 2019. godini, tj. istovremeno sa početkom rada bloka 7 u 2017. godini, bitno će se smanjiti emisija SO2 i doprinijeti kvaliteti zraka na širem podrudju Tuzlanskog kantona. Još veći doprinos smanjenju zagađenosti zraka očekuje se nakon prestanka rada bloka 5 2023. godine, kada će početi sa radom i novi blok 8. Posle isključivanja iz funkcije bloka 6 u 2026. godini, ostaju u pogonu samo blok 7 i blok 8 TE Tuzla. TE Tuzla, od tada, praktično neće zagađivati okoliš sa SO2, iznad dozvoljenih emisionih granica.

Pošto su blokovi 1 i 2 (2×32 MW) već van funkcije, a planira se prestanak rada blokova: 3 u 2016. godini i 4 u 2019. godini, tj. istovremeno sa početkom rada bloka 7 u 2017. godini, bitno će se smanjiti emisija NOx i doprinijeti kvaliteti zraka na širem području Tuzlanskog kantona. Još veći doprinos smanjenju zagađenosti zraka očekuje se nakon prestanka rada bloka 5 2023. godine, kada počinje sa radom i novi blok 8. Posle isključivanja iz funkcije bloka 6 2026. godini, ostaju u pogonu samo blok 7 i blok 8 TE Tuzla. Od tada TE Tuzla praktično neće zagađivati okoliš sa NOx, iznad dozvoljenih emisionih granica.

Relativno smanjenje bit će nešto manje u odnosu na smanjenje sumpor dioksida, ali će isto tako doprinjeti značajnom poboljšanju kvaliteta zraka i biti usaglašeno sa propisima i standardima EU.

Isključivanjem iz rada blokova 2×32 MW i zamjenom postojećih blokova 3 i 4 sa blokom 7,doprinjet će se smanjenu emisija čvrstih čestica, što se vidi iz grafikona i tabela. Nakon prestanka rada blokova 5 i 6 utjecaj TE Tuzla na zagađenost zraka prašinom bit će preko 6 puta manji od sadašnjeg, odnosno bit će usaglašen sa propisima i standardima BiH i EU.

Prognoza emisiie ugelien dioksida

Prema procjeni emisija ugljen dioksida svih blokova TETuzla. bila je:

  • 3.579 kt/godina ili
  • 0,988 kg/kWh u 2008. godini.

Emisija CO2 bloka 7 prema prognozi bit će:

  • 2.308 kt/godina ili
  • 0,918 kg/kWh.

Blok 7 sa stepen iskorištenja od 42,67 %  značajno doprinosi smanjenju emisije CO2 u odnosu na postojeće blokove sa manjom energetskom efikasnošću, što je veoma bitno u kontekstu smanjenja stakleničkih plinova i utjecaja na klimatske promjene.

Proiekciia ukupnog smaniivanie emisiia polutanata u zrak iz TE Tuzla

Projekcija smanjivanja emisije određenih polutanata u zrak: SO2, NOx  i prašine prikazana je u donjem grafikonu. U periodu 2009. – 2017. godine smanjenja će biti relativno mala. Poslije 2017. godine, pad emisija je praktično linearan do 2026. godine, kad će emisije biti minimalne i u dozvoljenim granicama. Iz dijagrama je očito, da će se najviše smanjiti emisija SO2, a najmanje emisija NOx, što je srazmjemo objektivnoj količini emisije polutanata u zrak iz TE Tuzla.

Modelni proračuni onečišćenosti zraka, koje je posljedica ispuštanja dimnih gasova preko 114 m ili 135 m visokog tornja za hlađenje pokazuju, da je moguće, po potrebi, sa povećanjem visine tornja za hladenje, odnosno visine ispusta onečišćenja u atmosferu dovesti do dozvoljenih granica emisije polutanata koji neće utjecati na kvalitet ambijentalnog zraka (imisiju) i prekoračenje dozvoljene vrijednosti. Rezultati su komparativno prikazani u tabelama uradenim po propisima EU.

Vaš preglednik možda ne podržava prikaz ove slike.

Iz komparativne tabele proizlazi, da se sa povećavanjem tornja za hlađenje, preko kojeg se u atmosferu odvajaju otpadni plinovi bloka 7 TE Tuzla, poboljšava kvaliteta ambijentalnog zraka. S obzirom na tehničke karakteristike tornja za hladenje, koji je pri visini 114 m dostatan za hladenje, ne ispunjava okolinske zahtjeve, te će biti potrebno detaljnije proučiti tehničke mogućnosti smanjivanja emisija SO2, isto tako i NOx. Pri minimalnim, trajno postignutim masenim protocima SO2 i NOx, odnosno NO2, te detaljno izmjerenim vremenskim podacima bit će potrebno izvesti dodatne analize utjecaja bloka 7 na onečišćenosti zraka u okolišu elektrane. Samo na taj način će se odbaciti nedoumice, koje se pojavljuju kod predlagane visine tornja za hlađenje. Svjesni moramo biti, da blok 7 neće biti jedini izvor onečišćenja na tom području. Nespomo će zamjena postojećih jedinica sa visokim emisijama, novom tehnološki i ekološki savremenom opremom bloka 7, uz odgovarajuću visinu ispusta dimnih plinova, doprinijeti poboljšanju kvaliteta ambijentalnog zraka. Upravo zbog toga, treba posvetiti dodatnu pažnju disperziji onečišćenja i poduzimanju dodatnih zaštitnih mjera, kako bi se trajno obezbjedio zadovoljavajući nivo kvaliteta ambijentalnog zraka Tuzlanskog kantona i šire.

VODE

Zahvatanje sirove vode iz jezeru Modrac zbog rada bloka 7 TE se neće povećati. Potreba za tehnološkom vodom iz jezera Modrac za blok7 iznosi cca 1060 m3/h. U rijeku Jalu ispustit

će se cca 275 m3/ h otpadne rashladne vode, kvaliteta koji će biti u skladu sa Evropskom regulativom – što će pozitivno utjecati na eko sistem rijeke Jale. Ostale otpadne vode će se čistiti i recirkulirati u zatvorenom sistemu. Zbog niske recipijentske kapacitete rijeke Jale moguć je prekomjeran godišnji unos štetnih tvari i mogućnost toplotnog opterećenja, zbog ispuštanja otpadnih voda nakon odmuljivanja rashladnog tomja (emisije tvari i topline u površinske vode), što će se spriječiti sa optimizacijom rada bloka 7 i sistemom prečišćavanja otpadne rashladne vode, i snižavanja/održavanjanjene temperature ispod 30C prije ispuštanja u rijeku Jalu. Potrošnja transportne vode za stabilizat bit će znatno manja u odnosu na postojeće blokove. Zbog toga što se na lokaciji Šićki Brod planira odlaganje ovlaženog stabilizata sa 17 % vode, umjesto mokrog (1 diostabilizata: 10 dijelova vode), ne nastaju otpadne transportne (tehnološke) vode, koje bi mogle eventualno zagadlati podzemne vode. Odlaganje stabilizata predviđa se na dijelu površinskog kopa Sićki Brod, tako da će se jezero sačuvati za sportsko – rekreativne namjene. Prije početka odlaganje neophodno je izvršiti ravnanje terena, koji će se naći ispod deponije, i pukotine-otvore zaptniti nepropusnom glinom ili deponiju osigurati od procjeđivanja postavljanjem zaštitnih folija, ukoliko se ne dokaže da je stabilizat inertni materijal sa zahtijevanim koeficijentom infiltracije. Zbog navedenog utjecaje na podzemne i površinske vode uz primjenu mjera za ublažavanje procjenjujemo utjecaje kao niske.

TLO

Lokacija TE Tuzla se nalazi u industrijskoj zoni, gdje su stvoreni bitni uslovi za mogućnost izgradnje novog bloka, tako da neće biti negativnih utjecaja zbog zauzimanja zemljišta i gubitka proizvodnog potencijala tla. Utjecaj djelovanja bloka 7 TE Tuzla odrazit će se pozitivno na širi okoliš TE Tuzla, zbog smanjenja emisij a u zrak i okolinski prihvatljivog deponiranja produkata sagorjevanja.

Prema podacima, trasa transportera planirana je na zemljištima, koja su namijenjena za industriju i poslovno-stambene objekte (privredne zone, građevinsko zemljište, degradirane površine), tako da poljoprivredno zemljište neće biti zauzeto. U fazi korištenja zatvorenih transportera stabrlizata, uz tehničke mjere suzbijanja prašine, ne očekuju se negativani utjecaji na tlo.

U fazi gradnje dalekovoda narušavat će se gornji dio tla, zbog pripreme terena za izgradnju dovoznih puteva i zbog pripreme temelja za stubove dalekovoda, što može uzrokovati erozijske procese zemljišta.

Odlagalište će zauzimati cca 57 ha djelomično rekultiviranog zemljišta bivšeg PK Šićki Brod. Da bi se sprijedčili štetni utjecaji stabilizata na kompletan okoliš, a naročito na zemljište i vegetaciju, poduzimat će se različite mjere (redovna rekultivacija otvorenih površina odlagališta, spriječavanje dizarnja prašine i njeno raznošenje u okolni teren sa sistemom prskalica. Nakon eksploatacije pristupit će se biološkoj sanaciji i oblikovati završne kosine i rubovi deponije i održavati, pogotovo zelenilo (važna vegetacija koja veže tlo i spriječava njegovu eroziju). Brana će se podići do određene kote i tako stvoriti još efikasnija barijera širenju prašine sa deponije. Utjecaji na tlo će bit niski do umjereni ukoliko se primjene predviđene mjere zaštite iublaživanja.

OTPAD

U fazi gradenja će nastajati manje količine građevinskog otpada. Na lokacijama gdje će se graditi ne postoje nikakvi objekti koje bi bilo potrebno prije gradnje rušiti, osim nekoliko dalekovodnih stubova i betonskih temelja tih stubova. Nastat će male količine otpadnog građevinskog materijala. U bilansu glavnih masenih tokova bloka 7 nastat će cca 624.030 t/god šljake, pepela i gipsa – neopasnog otpada, cca 100 t/mjesec presovanog otpadnih pogača, produkata odmuljivanja. Shodno rezultatima laboratorijske analize sličnog mulja, može se zaključiti da se radi o neopasnom otpadu, koji se može odlagati na komunalnim deponijama. Otpadna ulja će biti jedini opasni otpad sa kojim će se upravljati u skladu sa Planom upravljanja otpadom TE Tuzla. Sva tri materijala (gips, pepeo, šljaka) su u određenim kapacitetima komercijalno zanimlliva, za korištenje u industriji gradevinskog materijala i za druge namjene. Višak tih materijala je potrebno kontinuirano transportirati iz kruga termoelektrane, najvjerovatnije za sanaciju devastiranih površina rudarenjem, odnosno na deponiranje. Sa tretmanom otpadnih produkata (pepela, šljake i gipsa) u stabilizat, poboljšaju se karakteristike otpada za odlaganje Odlagat će se na savremeno uredenu deponiju Šićki Brod u polusuhom stanju (17 %w), koji osigurava minimalne negativne utjecaje na okoliš. Mjere za zaštitu i ublaživanje odlaganja stabilizata na Šićki Brod su navedene u ostalima segmentima studije utjecaja na okoliš (zrak, vode, tlo, flora, fauna, pejzaž…). Utjecaji na okoliš zbog otpada bit će niski do umjereni, ukoliko se primjene planirane mjere zaštite i upravljanja otpadom.

FLORA

U bližnjoj okolini TE Tuzla u prećniku od 2 km (gdje su locirani i deponiji Divkovići I, II i Šićki Brod), šumsko zemljište (niske i srednje šume) nalazi se na I9,8 % površine; upotrebljivost ostalog zemljišta je građevinsko zemljište, degradirano zemljište (postojća odlagališta), poljoprivredno i industrijsko zemljište, te zemljište pod infrastrukturom. Od šuma na ovom području najzatupljenija je asocijacija hrasta kitnjaka i obidnog graba. Zakllučiti se može, da je smanjivanje zagađenosti zraka, zbog odsumporavanja i denitrifikacije otpadnih gasova na TE Tuzla u budućnosti, povoljan pozitivan utjecaj na vegetaciju. Takođe, poduzete mjere za smanjivanje negativnih utjecaja na vegetaciju za vrijeme transporta uglja i odlaganja stabilizata na deponiju (zatvoren transport uglja i produkta izgaranja, rekultivacija neaktivnih područja deponija) doprinose da je utjecaj na vegetaciju nizak. Utjecaj izgradnje dalekovoda na vegetaciju (sječa i uklanjanje postojeće vegetacije) će biti umjeren, ukoliko se primjene mjere ublažavarla negativnih utjecaja i saniranje devastiranih površina.

FAUNA

Podataka o postojećem stanju i utjecaju zagađenosti prirodne sredine na životinje ovog teritorija nema. Ukupan Tuzlanski bazen je već opterećen zbog industrijalizacije i energetike, tako, da u okolišu industrijskih objekata ili na područjima rudarenja nema prirodnih staništa životinja. U okolišu TE Tuzla, deponije Šićki Brod i trase cijevnog transportera i dalekovoda nema evidentiranih staništa važnijih životinja – zaštićenih u BIH i EU. Na mjestima izgradnje bloka 7 TE Tuzla. dalekovoda 400 kV, zatvorenog transportera gumenim trakom i deponije Šićki Brod ne postoji zaštićena fauna po BiH regulativi ili po EU propisima. Također, u obuhvatu planiranlh zahvata na izgradnji objekata bloka 7 TE Tuzla nema registriranih staništa životinja (habitati) zaštićenih vrsta. Na ostalu faunu ovog industrijaliziranog područja utjecaji neće bit značajni. Utjecaji na faunu se procjenjuju kao nizki, ukoliko se primjene mjere zaštite i ublažavanja negativnih utjecaja.

ZAŠTIĆENA PRIRODNA PODRUČJA I KULTURNO-HISTORIJSKOG NASLJEĐA

U neposrednoj blizini lokacija izgradnje bloka 7 TE, te dalekovoda, transporta shbllizata i

odlagališta Šićki Brod nema objekata kulturno – historijskog značaja. i nema zatićenih prirodnih područja i vrijednosti.

Shodno činjenici da u neposrednoj blizini izgradnje objekata bloka 7 TE Tuzla nema evidentiranih objekata kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa mjere ublažavanja nisu potrebne. Ukoliko se, u toku izvođenja građevinskih radova, naiđe na arheološko naslijeđe izvođač radova je dužan prekinuti aktivnosti, izvjestiti Investitora koji mora o tome obavijestiti nadležnu službu – ministarstvo za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa. Tek nakon uputa i saglasnosti nadležnih službi, radovi će se moći nastaviti (Zakon o zaštiti dobra koja su odlukama komisije za zaštitu nacionalnih spomenika proglašena kao nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, Sl. novine FBiH, broj: 2102).

BUKA I VIBRACIJE

Lokacija TE Tuzla se nalazi u VI području (industrijsko, skladišno, servisno i saobraćajno područje bez stanova), gdje je osim objekta TETuzIa locirano i nekoliko većih industrijskih postrojenja (bazne i hemijske industrije), a okolono područje TE Tuzla nalazi se u IV području (trgovačko, poslovno i stambeno područje uz saobraćajne koridore, te skladišta bez teškog transporta). Izmjereni nivoi vanjske buke od pogona u radu na rubnim djelovima kruga TE Tuzla su u dozvoljenim granicama, u dnevnom i noćnom periodu.

Zbog toga što rezultati proračuna emitiranja buke iz rashladnog tornja pokazuju, da će nivo buke u fazi rada biti iznad dopuštene granice u noćnom periodu, predlaže se, ukoliko prvo mjerenje buke u naselju Šićki Brod nakon puštanja u rad bloka 7 pokaže da je nivo buke iznad dopuštene granice u noćnom periodu, uradi adekvatno tehničko rješenje za uspostavljanje barijere oko cca 40 % rashladnog tomja (strana tornja prema naselju Šićki Brod). Barijera će spriječiti širenje buke iznad dozvoljenog nivoa i uznemiravanje okolnog stanovništva noću. Utjecaji buke, uz poštovanje mjera za ublažavanje procjenjuju se kao umjereni.

Pošto će se radovi na izgradnji objekata bloka 7 u TE Tuzli, generalno, izvoditi izvan naselja vibracije uzrokovane radovima, procjenjuje se da neće biti značajne, niti će imati negativne utjecaje na stanovništvo i materijalna dobra. U toku rada bloka 7 nivo vibracija, pod uvjetom poštivanja tehničkih standarda objekata i održavanja istih u ispravnom stanju, bit će okolinski prihvatljiv i neće imati negativnih utjecaja na okoliš i stanovništvo.

SVJETLOSTNO OPTEREĆENJE

Svjetlosno opterećenje već je evidentno zbog industrije, energetike, saobraćajne infrastrukture i javnog svjetla. U utjecajnom području planiranog Projekta (blok 7 TE Tuzla, deponija Šićki Brod, trasa transportera i dalekovoda) nema svjetlosno osjetljivije faune (šišmiši, kukci i dr.), ali ima stanovništva. Ako se poštuju najnovije tehničke mjere za smanjivanje svjetlosnog opterećenja utjecaj na okoliš i stanovništvo će biti mali ili ga neće ni biti.

ELEKTROMAGNETNO ZRAČNJE

Da bi se novi blok 7 TE Tuzla uključio u elektroenergetski sistem Bosne i Hercegovine predviđene su dvije varijante: izgradnja novog 400 kV dalekovoda od TE TUZLA do TS 400/220/110 kV TUZLA 4 (trasa dalekovoda do Ljubače) ili korištenje postojećeg koridora spojnih vodova 1,2 i 3 (dalekovodi Spojni 1 i Spojni 2 prebace na iste stubove, tako da bi jedna trasa ostala slobodna za novi dalekovod 400 kV). Na osnovu analize EM zračenja dalekovoda i graničnih vrijednosti iz Preporuka Vijeća Evrope može se zaključiti, da je moguće, da planirani dalekovod čak prođe preko stambenih objekata, koji se nalaze na njegovoj trasi, te bi zbog toga bila prihvatljivija postojeća trasa (postojeći koridor spojnih vodova 1, 2 i 3). Nakon odluke o odabranoj trasi, te prije izrade Projekta za izgradnju dalekovoda, potrebno je preciznije analizirati utjecaje EM zračenja na stanovništvo i okoliš. To je preporučljivo radi implementacije kriterija za zaštitu od zračenja i mogućih razlika u tehničkim rješenjima izgradnje dalekovoda, odnosno izbjegavanja neusklađenosti u tom kontekstu sa odredbama propisa BiH, koji će se donijeti u skladu sa legislativom EU.

PEJZAŽ

TE Tuzla je locirana na sjevernom rubu centralnog dijela kotline i svojom veličinom predstavlja jedan od značajnijih, zapravo dominantnih antropogenih elemenata u pejzažu. Izgradnja novog bloka 7 u krugu TE Tuzla, sa poštivanjem mjera uklapanja objekta u postojeći izgradeni ambijent neće predstavljati novo opterećenje u pejzažu, te nema negativnih utjecaja. Blok kao novi objekat, zapravo bi mogao poboljšati pejzaž. Utjecaj na pejzaž će biti veći kod gradnje i korićtenja cijevnog transportera stabilizata od eleklrane do deponije Šićki Brod. Pošto se veći dio trase transportera gradi na već devastiranom području, sa industrijskom, rudničkom i elektroenergetskom infrastrukturom, procjenjuje se da će utjecaj na pejzaž biti prihvatlliv. Znatajniji utjecaj predstavlja gradnja deponije za produkte sagorjevanja Šićki Brod, čija će visina biti 33 m iznad, najniže tačke reljefa. Pošto taj projekat ujedno predstavlja i sanaciju devastiranog površinskog rudarskog kopa, utjecaj na pejzaž se procjenjuje kao umjeren (do visok), što je prihvatljivo. Novi dalekovod od TE Tuzla do trafostanice Ljubača predstavljao bi novu infrastrukturu u pretežno šumskom nenaseljenom području, koja i uz mjere ublažavanja znači novo opterećenje u pejzažu. Sa tog gledišta povoljnije je iskoristiti postojeću trasu, odnosno postojeći koridor spojnih vodova 1,2 i 3 za izgradrnju planiranog dalekovoda.

STANOVNISTVO

Izgradnja bloka 7 TE Tuzla, deponije produkta sagorjevanja, uključujudć transportere sa gumenom trakom i dalekovoda Tuzla – Ljubaće, nedvojbeno će biti utjecaja na postojeće stanje okoliša. U neposrednoj blizini, odnosno na područjima gdje ima izravnih utjecaja na okoliš i stanovništvo u blizini potencijalnih lokacija, negativni utjecaji (prašina, buka, problemi vezani za transport, vizualna percepcija, i sl.) bit će osobito izraženi tijekom izgradnnje objekata. Iz perspektive šireg okruženja i lokalnih zajednica u fazi izgradnje manje će biti izloženi negativnim utjecajima. Učinci gradnje na lokalnoj razini, nedvojbeno će bit negativni za stanovništvo u neposrednoj blizini.

Pozitivni učinci će biti evidentni nakon izgradnje bloka 7 TE Tuzla. Između ostalog, potrebno je istaknuti:

  • Očuvanje ili povećanje broja radnih mjesta.
  • Zbog korištenja odnosno upotrebe modernih tehnologija, smanjenje zagađenja zraka,voda i drugih pritisaka na kvalitet okoliša.
  • Proširenje mreže daljinskog grijanja u Tuzlanskom kantonu.
  • Pravične naknade lokalnoj zajednici zbog proizvodnje električne i toplotne energije.
  • Kompenzacije lokalnoj zajednici u kontekstu unapređenja životnih uvjeta (realizacija ,,Programa prijateljskog okruženj a”).

Izgradnia objekata uz poduzimanje odgovarajućih mjera ublažavanja negativnih utjecaja na kvalitet životnog prostora, bit će prihvatljiva. Pored tehničkih mjera potrebna je komunikacija i suradnja s javnošću, prije izgradnje kao i u fazi gradenja. Komunikacija je značajna sa najviše pogođenim stanovništvom, relativno mali broj stanovnika, koji imaju pravo i na kompenzaciju zbog eventualnog smanjenja vrijednosti i devastacije privatne imovine. Činjenica, da je u ovom kao i u mnogim drugim slučajevima, bitan otvoren i iskren dijalog između uključenih aktera koji su spremni na razllčita mišljenja i stavove, te postići kompromise u cilju ostavrenja društvenih interesa i održivog razvoja Tuzlanskog kantona i Bosne i Hercegovine.

RADIOAKTI\TNO ZRAČENJE

Kao gorivo na novom proizvodnom bloku 7 je predviđena mješavina lignita iz dnevnih kopova Šikulje i Dubrave, u manjoj mjeri i iz jame Mramor. Konceniracije prirodnih radionuklida u tom lignitu su niske (niže nego u tlu u krugu TE Tuzla), zbog toga deponija uglja u krugu TE Tuzla neće utjecati na stepen radioaktivnosti u okolini. Takođe, transport uglja u zatvorenim vagonima neće imati utjecaja na nivo prirodne radioaktivnosti okoliša. Zbog gipsa, koji ima vrlo niske specifične aktivnosti prirodnih radionuklida, stabilizat će imati niže koncentracije prirodnih radionuklida od pepela. Na deponiji Šićki Brod još nema odloženog pepela i šljake, ali se zbog niskih sadržaja radionuklida u stabilizatu ne očekuje značajan utjecaj nove deponije na nivoe radioaktivnog zračenja- utjecaj će biti nizak.

Međuodnos svih navedenih faktora već je obrađen u prethodnim poglavljima, a procjenjeno je da sa izgradnjom savremenog bloka 7 neće se uzrokovati kumulativni negativni efekti na kvalitet okoliša Tuzlanskog kantona i šire. Sa odabranom najboljom raspoloživom tehnikom učinci će biti pozitivni u odnosu na postojeće stanje kvaliteta okoliša i utjecaja iz pogona TE Tuzla. Na osnovu navedenog se može zaključiti, da je izgradnja bloka 7 TE Tuzla sa stanovišta utjecaja na okoliš prihvatljiva.

Z AKLJUČNO RAZMATRANJE

Emisijske koncentracije zagađujućih materija neće prekoračivati granične vrijednosti i tako će se smanjiti doprinos TE Tuzla ukupnom zagađenju zraka. Predviđena je toplotna stanica za obezbjeđenje toplotne energije za daljinsko gnjanje urbanih centara, zbog dega će se smanjiti zagađivanje zraka iz kotlovnica i individualnih ložišta. Novi blok će biti izgrađen u skladu sa zahtjevima i uvjetima zaštite okoliša, prema propisima u EU. Ukupna potrošnja sirove vode bit će, zbog zaustavljanja starih proizvodnih jedinica manja nego dosada, te zahvati nadvišenja brane jezera Modrac nisu potrebni. Produkti sagorijevanja i odsumporavanja (pepeo, šljaka i gips) ponudit će se za korisnu upotrebu, a ostatak prerađen u “stabilizat”, u polusuhom stanju će se odlagati na uređenu deponiju. Na savremenu deponija će se odlagati 480.023 t/god bez stvaranja otpadnih transportnih voda, i pod uvjetima zaštite i ublažavanja negativnih utjecaje na okoliš. Blok 7 će imati prihvatljivo prečišćiavanje i recirkulaciju tehnoloških voda, što je zantajno sa aspekta zaštite prirodnih resursa – voda. U rijeku Jalu ispuštat će se samo vode od odmuljivanje rashladnog tornja, koje će ispunjavati uvjete zaštite površinskih voda. Sa implementacijom predviđenih mjera za ublažavanje negativnih utjecaja i zaštitu okoliša (vode, tlo, zrak, klimu, stanovništvo, floru, faunu, materijalna dobra, pejzaž) utjecaji će biti prihvatljivi. Obezbjeđenje zamjenskih kapaciteta sa planiranim blokom 7, nakon isteka radnog vijeka postojećih blokova, znaći i smanjivanje emisija polutanata u okoliš. Sa dovoljnom visinom ispusta dimnih gasova i sa uvažavanjem reljefnih i meteoroloških karakteristika, smanjit će se učinak TE Tuzla u ukupnom zagađenju zraka Tuzlanskog kantona i šire. Pošto je zrak zbog emisija iz ostalih izvora privremeno prekomjerno zagađen, novi savremeni blok će biti jedan od koraka ka poboljšanju postojeće situacije.

Na osnovu navedenog se može zaključiti, da je izgradnja bloka 7 Tn Tuzla, sa stanovišta utjecaja na okoliš, prvenstveno na ugroženi kvalitet zraka Tuzlanskog kantona, pozitivan učinak u odnosu na postojeće stanje. Odabrano tehnološko rješenje iz okvira najboljih raspoloživih tehnika (BAT) je u skladu sa IPPC Direktivom, te tehno-ekonomski i ekološki prihvatljivo.

Pročitajte i:   Nakon 19 godina borbe Jezero Šićki Brod spašeno od šljačista: Vrijeme je da se počne koristiti, da se naprave staze i klupe

8 thoughts on “Povratak otpisanih – Dokumentarni film o jezeru Kop

  • 14. Aprila 2010. at 23:27
    Permalink

    HVALA SENADE OVO JE PRVA STRANICA KOJA JE DOBILA FILM I OVAJ IZVJESTAJ O DEŠAVANJIMA OKO ŠLJAKISTA PRVI CE TE BIT INFORMISANI JER NA OVOJ STRANICI JOŠ NEMA CENZURE OD EP. POZDRAV SVIMA BISTRO

  • 14. Aprila 2010. at 23:37
    Permalink

    Kao sto se vidi ovo sve je planirano da bude gotovo do 2017godine a do tad ce radit ova fabrika smrti ,i sad javno priznaju kako je ovo svo vrjeme radila krseci sve parametre o zaštiti okolisa,Evo jedan podatak iz elaborata izvucen sastavu sljake koja je uzeta iz jednog sljakista u blizini jezera ,,Koncentracije primjesa hemijskih elemenata bile su iole vece u biljkama koje su rasle iz same sljake na sljakistu Divkovici I. Međutim, koncentracija B u divljim biljkama bila je zapanjujuca. Bijela vrba i Salix caprea akumulirale su prosjecnu koncentraciju B od 830mg/kg u svoje listove (maksimum 1122mg/kg) odnosno 450mg/kg. Listovi su pokazali tipicne simptome trovanja B kao sto su hloridne opekline i odumrli dijelovi na rubovima i vrhovima listova (Bergmann, 1993).
    Koncentracija B u biljkama koje spadaju u vrstu Populus bila je manja dostizuci prosjecnu koncentraciju od 260mg/kg u Populus nigra. Slicne koncentracije biljezimo i u listovima Populus albe (180mg/kg) koja raste na vlaznom sljakistu u Srbiji (Pavlovic, 2004). Biljke koje sadrze koncentraciju B vecu od 800mg/kg smatraju se otrovnim za stoku (Underwood i Suttle, 1999).
    BILJKE OTROVNE ZA STOKU A O LJUDIMA DA NE PRICAM????

  • 15. Aprila 2010. at 09:33
    Permalink

    Roko samo da znas nisi sam ida ima jos ljubitelja vode i prirode bit ce lakse izmjestit opstinu i gradonacelnika jasmina imamovica neko jezero sicki a mjestani nebi trebali dozvolit okolnih naselja da neko truje i zagacuje najciscu vodu u kantonu i njihovu djecu ako su dosad njih

  • 15. Aprila 2010. at 11:14
    Permalink

    idem danas u bistarac da javim i njima Jasko naravno da nisam sam. sam ne bih mogao uradit nista ovo je oko jezera zasluga svih ljudi koji su tu pomagal a citaoci ove stranice su upoznati o njma tako da sad je prioritet ponistit raspravu zakazat drugu ,tako da sam u zurbi zaboravio pazit o izjevi ispred sekcije koja ce imat veliki znacaj na ovoj raspravi nadam se da ce mo istrajat u svojim zahtjevima za ocuvanje ovog prirodnog ambijenta …bistro

  • 15. Aprila 2010. at 12:39
    Permalink

    Stanovnistvo Tuzle bi trebalo tuziti TE zbog dosadasnjeg trovanja, kojeg su ocito prikrivali…

    SRETNO u borbi za prirodu, zivot i jezero!!! Ako treba potpisati peticiju, ili na bilo koji drugi nacin pomoci… tu sam!

  • 22. Aprila 2010. at 11:04
    Permalink

    Svaka rijac je nakon Rokovih rijeci u ovom dokumenarcu suvisna. Hvala svima koji se bore za ovu vodu hvala i reziseru Emiru sto je stisnuo petlju i na ovaj nacin opalio pismenu samarcinu gradskim mocnicima od kojih ni habera, sve ove godine borbe za Sicki kop. Uz vas smo 102% samo naprijed.

  • 25. Aprila 2010. at 23:52
    Permalink

    Ima to jezero sopstvenu snagu,ukoliko mu se u sto vecem broju,onako kako ko zna i umije,pridruzimo u njegovu odbranu,sramice se i osporavat da su to ikad i bilo gdje samo i spomenuli.

  • Pingback:Povratak otpisanih – Dokumentarni film o jezeru Kop | U.G. "EKO-SPORT" Šićki Brod

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.