Iz svijetaNajnovije vijesti

Moruna opet u vodi Dunava

Osam podunavskih zemalja spašava drevnu ribu poznatu kao tihog diva i kraljicu voda
Naraste do šest metara, kada bude teška i 1,5 tonu, a dvije stotine milijuna godina posve je nepromijenjena. A u posljednjih 150 godina dovedena je do ruba istrebljenja. To je moruna, najkrupnija jesetrovka, u nas regionalno izumrla vrsta. Ima svjedočenja s početka stoljeća da su te morsko-riječne divove lovili i u Savi kod Zagreba, ali toga se danas malo tko sjeća. Ima li kakva fotografija ribiča s takvim ulovom rado bismo je objavili. To je jesetra moruna ili beluga, poznata i u nas kao bjeluga, desnica i morun, a u prirodoslovlju Huso huso, najkrupnija iz reda jesetrovki. Od šest u nas izumrlih vrsta riba, pet čine upravo jesetrovke: obična (crnomorska) jesetra, sim ili aralska jesetra, pastruga ili šarka, atlantska jesetra te, naravno kraljica – moruna. Kritično je ugrožena jadranska jesetra tuponoska. Ali, vrijeme je za dobre vijesti: osam od deset podunavskih država, među kojima je i Hrvatska, zajedno sa svojim nevladinim udrugama, ekologistima i ribičima, odlučile su stvoriti
akcijski plan i u Dunav vratiti najkarizmatičniju slatkovodnu ribu!

Živi fosil od 300 mil. god.

– To je tiha kraljica voda, blagi div ništa manje karizmatičan od morskih pasa, a mi kao da smo već zaboravili da je nastavala i naše vode – zažareno nam govori Aljoša Duplić iz Državnog zavoda za zaštitu prirode.

Priroda joj je dala sve što joj treba jer je živi fosil. Ne razlikuje se bitno od najstarijega fosila starog 300 milijuna. Umjesto krljušti jesetrovke imaju pet nizova koštanih pločica, jedan na hrptu, dva po bokovima i još po dva na granici između bokova i ravnog trbuha. Usta su im s donje strane i njima pročišćuju mulj s dna mora i rijeka hraneći se puževima, školjkama, račićima… Gotovo su slijepe, ali imaju vrlo osjetljive brkove. Ipak, lak su plijen krivolovcima, jer nemaju naviku da se šuljaju, nego po dnu slijede maticu rijeke čisteći poput kombajna. Tako se ulove na zmijoliko postavljene parangale cijelom širinom rijeke, a na povećoj udici čak ne mora biti nikakvog mamca.

Pročitajte i:   Održana prva dva kola Premijer Feeder lige Bosne i Hercegovine za 2024. godinu

Nekoliko je nevolja morunu dovelo na rub potpunog istrebljenja. Nemilosrdno je krivolove zbog najcjenjenije crne ikre za kavijar. Kumuje joj i raspad SSSR-a u kojemu se lov moruna oštro nadzirao, država je trgovala kavijarom, a pritom je razvijen njen umjetni uzgoj koji joj i danas jedva održava populaciju. Sada su ilegalni izlov i još zabranjeniju trgovinu kavijarom preuzele lokalne mafije u zemljama sljednicama SSSR-a. Svoj obol daje i onečišćenje Crnoga mora, ali smrtnu su joj ozljedu zadale brane hidroelektrana Đerdap I. (1972,) i II. (1985.) kroz koje se riba ne može iz Crnoga mora probiti mnogo sjevernije, prema brzim dunavskim vodama i kamenitom dnu, na koje ženke polažu ljepljivu ikru, a mužjaci je rasipajući sjeme u vodu oplođuju.

Đerdap je briga politike

Male morune dugo su plijen grabljivica, a som je na duvskom dnu mlađi najveći neprijatelj. Spolnu i fizičku zrelost dohvate ako prežive punih 25 godina, a neki autori tvrde da na putovanje uzvodno odlaze tek svake četiri godine. Dragovoljci i znanstvenici, među kojima je rumunjski znanstvenik Radu Suciu moruni darovao cijeli radni vijek, mogu mnogo, ali države će se morati dogovoriti kako da se premosti Đerdap.

Moruna je naš lav, nosorog ili slon

U Muri je između Mađarske i Hrvatske 2004. godine ulovljena moruna duga 1,60 metara. To je dobar znak da je u Dravi i Muri možda preživjela neka reliktna zajednica i bez dijela života u slanoj vodi. Svejedno, mi morunu moramo pokušati vratiti, jer bi to uradile i najsiromašnije afričke države ako bi na sličan način zaprijetilo izumiranje lavova, slonova ili nosoroga – kaže nam Aljoša Duplić.

– Učimo kako ih se umjetno razmnožava iz uzgoja. Rusi su to unapređivali od sredine XIX. stoljeća, a i sada je radi kavijara ne ubijaju, nego ženke “muzu”. Učimo i od Rumunja kojima je jako stalo da se moruna održi, a dobrodošlo nam je i iskustvo Giacinta Giovanninija iz Brescije koje od sedamdesetih u rijeku Po pokušava vratiti jadransku jesetru – opisuje napore Aljoša Duplić.

Pročitajte i:   Poziv za učešće u Premijer ligi BIH u lovu ribe udicom na plovak za kategoriju invalida, master veterana i veterana

U rijeci Po jesetra bi uspjela da u nju nije ubačen som

Giacinto Givannini iz Brescie neumorno pokušava u Jadran vratiti jadransku jesetru, koje kod nas još ponegdje ima. Od sredine sedamdesetih godina prošloga stoljeća uspio je ubaciti pola milijuna mlade ribe koja teško preživljava dok od 2,5 centimetra ne naraste do 60-70 centimetara. Onečišćena rijeka možda i ne bi bila prepreka da se jesetra održi, ali strašan je problem som koji je tu ubačen radi ribolovaca, iako ga tu nikad nije bilo. Ipak, ima već 12 tisuća označenih jesetri.

Riba sa sjevera svugdje se bori za opstanak

Jesetrovke su raširene ribe sjeverne polutke, ali od samo 27 poznatih živućih vrsta njih je 70 posto pred izumiranjem! Da bi zaštitila barem morunu Rumunjska je od 2004. godine potpuno zabranila njen lov. Rusi su zabranili lov u Kaspijskom jezeru još 1962. iako su potpuno usavršili njen uzgoj pedesetih godina prošlog stoljeća. Ipak populacijamorune kao da ide nizbrdo. Posljednja je pastruga (Acipenser stellatus) prije pregradnje Đerdapa ulovljena u mađarskom Mohaču nedaleko hrvatske granice 1965. godine, a osamljena moruna slučajno se ulovila kod Paksa u Mađarskoj 1987. Jedan je sim (Acipenser nudiventris) ulovljen 1989. u Dravi kod Heresznya nedaleko Pitomače.

Piše: Miroslav Ambruš-Kiš – Večernji.Hr

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.