Vrelo bruke
Generacije koje dolaze neće nam oprostiti što
voda sa izvora Vrela Bosne više nije za piće
Krajem svake godine iz raznih izvora i sa svih strana saopštava ju nam rang-liste najboljih ili najuspješnijih pojedinaca i grupa, ističu poslovne i druge rezultate i podsjećaju na najvažnije događaje koji su obilježili minulih dvanaest mjeseci. Pritom malo ko spominje ono što je bilo loše, a nebi se smjelo zaboraviti.
Slijedom toga, ovo je prilika da se podsjetimo na juni 2010. godine, kada je zvanično objavljeno da je voda na Vrelu Bosne bakteriološki zagađena i da nije za piće. Tabla sa tim upozorenjem i dan-danas stoji na prilazu vrelu. Utvrđeno je da je zagađenje izazvano kvarom na kanalizacionom kolektoru od Bjelašnice do Hadžića, nakon čega su stručnjaci upozorili da voda sa ovog vrela možda više nikad neće bi ti za piće. Ako je tako, onda zagađenje Vrela Bosne nije samo najozbiljni ji ekološki incident u 2010. godi ni, već događaj koji ostaje kao mrlja na
sve što je u bližoj i dalekoj prošlosti učinjeno na zaštiti životne sredine kod nas.
Podsjećam na to da je prije tri godine iz Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine na 50 adresa najodgovornijih institucija i ljudi upućena informacija o tome kako se rijeke uništavaju izgradnjom malih hidrocentrala sa posebnim akcentom na vrelo Vrbasa koje je zbog toga presušilo. Generacije koje dolaze to nam nikada neće oprostiti. Spisak ostalih ekoloških incidenata evidentiranih u 2010. godini nije previše dug koliko je zabrinjavajući zbog činjenice da su lokacije godinama iste, a mjere na njihovom suzbijanju praktično nedjelotvorne. Takav je slučaj sa zagađenjem zraka u Zenici, Tuzli, Maglaju, nerijetko i Jajcu i stotinom divljih deponija i odlagališta opasnog otpada, izbacivanjem hemikalija u vodotoke Gračanice itd. Djelotvornih reakcija na ove događaje s bilo koje strane nije bilo.
GODINA ŠUMA
Definitivno je jasno da se nevladin sektor ovolikoj dozi nasrtaja na prirodu i njena dobra ne može efikasno suprotstaviti i da bi godina pred nama u tom smislu trebalo da bude prelomna ukoliko se žele legitimisati kao istinski zaštitari životne sredine. Novu vlast morali bi dočekati sa jasnim zahtjevom šta od nje očekuju kako bi se žarišta ekoloških incidenata držala pod kontrolom i ojačao sistem zaštite onih vrijednosti koje su bitne za život ili predstavljaju dio riznice prirodnog blaga BiH. Jedan od takvih frontova treba uspostaviti s ciljem zaštite šuma jer upravo započinje godina koju su Ujedinjeni narodi rezolucijom Generalne skupštine proglasili Međunarodnom godinom šuma. Tim gestom svjetska asambleja nastoji ukazati na visok nivo poštovanja prema šumskim eko sistemima i njhovoj važnosti za opstanak planete. Sve države članice UN-a već su pozvane da tokom 2011. godine na međunarodnom i nacionalnom nivou sudjeluju i organizuju niz događaja i aktivnosti kojima bi obilježili taj međunarodni projekt. Zajednički cilj je širenje svijesti i edukacije javnosti o dobrobiti koje šumski eko sistemi daju cijeloj planeti te svim segmentima čovjekovog života. Pri tome se poseban naglasak daje na održivo gospodarenje šumama kao potrebnom temelju svih ljudskih akti –
vnosti. Bosanskohercegovačka praksa upravljanja i eksploatacije šumom krajnje je zabrinjavajuća i zbog činjenice da i u 2011. godinu ulazimo bez zakona o šumama za po dručje Federacije BiH.
PRO LJEĆE U KRASNOGRADU
Kakve su nam šume i šta u njima imamo, o tome svjedoči i stalna postavka izložbe “Šume u BiH” otvorena prije dva mjeseca. Autor postavke je ugledni bosanskohercegovački botaničar i biofil i naučni savjetnik tog muze ja dr. sc. Čedomil Šilić koji je umro nekoliko dana prije njenog otvaranja. Šilić je imao osobito razvijen smisao za lijepo i važno, ljubav prema prirodi i edukacijske sklonosti, što je iskoristio u popularizaciji prirode i nauke po kojima je postao poznat izvan granica Bosne i Hercegovine. Njegov odlazak je jedno je od tužnih obilježja 2010. godine.
Kako vrijeme bude odmicalo, ovoj državi, a i cijeloj planeti, biće potrebno sve više ljudi koji su istinski posvećeni istraživanju prirode njenih ćudi i zakonitosti i (ne)očekivanih procesa. Klimatske promjene (u 2010. godini bile su posebno ekstremne) porušile su mnoge dosadašnje teorije o tipovima klime na pojedinim dijelovima planete: u Bugarskom Krasnogradu ovih dana je pravo proljeće i visoka temperatura kakva se ne pamti u posljednjih stotinu godina. Ne pamte ni Moskovljani da je ledena kiša zimi padala duže od 24 sata, a minule sedmice tri dana ni je prestajala. To su samo dvije manifestacije klimatskih poremećaja što su zabilježene TV kamerom obišle svijet. Koliko ih je u ovom času u toku, niko zasigurno ne zna. Bez obzira na to, sretna vam Nova godina, sa željom da vas zdravlje služi, a vrijeme ne iznevjeri. Ako je to uopšte moguće.
Hajdar ARIFAGIĆ – Oslobođenje
Odavno govorim da cemo mi “ljudi”, najvece zvjeri ovoga Svijeta unistiti sami sebe, unistavajuci svaki dan prirodu oko sebe. Jedna po jedna rijeka se zagadjuje, sume se sijeku, plastike svugdje i to ne staje, ide dalje. Jedino tu napredujemo, u zagadjenju prirode. Ako se ovako nastavi i BiH bi uskoro mogla kupovati vodu za pice!
.
PA BiH i SAD KUPUJE VODU ,AL AKO SE NASTAVI NECE SE VIŠE MOC NI KUPIT VODA JER PAMETNE DRŽAVE CE ČUVAT SVOJE RESURSE A MI CE MO OD OVAGOVOG VODENOG BOGASTVA POSTAT PROSJACI ,,,AKO SE OVAKO NASTAVI NIKO NECE NI DOCEKAT BUDUCNOST UNUCI ZABORAVITE DA CE TE ISTA OD OVIH LJEPOTA VIDJETI NA VAS NIT HOCE NIT ZNAJU MISLITI
BISTRO
nezahvalna tema za komentirat al’ moram, prije svega nije sve tako crno kod nas, i ako krenemo generalizirati, niđe nas neće biti.
Drugo, nekulturni, neobrazovani, nevaspitani i bezobrazni ljudi kakvi žive u mom gradu, konkretno Sarajevo, su i doveli do toga da se osjećam odvratno u gradu u kojem sam se rodio i odrastao. Čitav život sam pješačio ili joggirao do Vrela Bosne i nazad, 40 godina se osvježavao vodom sa vrela, koja je svakog ljeti u život vraćala, sad mi je i sama pomisao da odem do Vrela Bosne, odvratna. Nažalost, još je stotinu takvih lokacija u krugu od 50 kilometara. Ražalosti se čovjek, hvala onom gore na izuzetcima i ljudima koji žive u skladu sa prirodom, samo da ih je više . . .
BISTRO