Loša energetska politika uništava deltu Neretve

Povodom planova za izgradnju novih hidroelektrana u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini (HE Dubrovnik II, HE Dabar-Gornji horizonti i HE Ombla), svjetska nevladina organizacija za zaštitu prirode WWF je na konferenciji za medije u Zagrebu upozorila javnost i vlade Republike Hrvatske i BiH na nedostatke u pripremi tih hidroenergetskih projekata.

Predstavnici WWF-a, kako se navodi u saopćenju ove organizacije, su istaknuli da bi to moglo mati značajan prekogranični utjecaj i negativne posljedice za sliv i deltu Neretve te lokalno stanovništvo koje živi uz rijeku.

– Radi se o izuzetno kompleksnom projektu sa značajnim negativnim posljedicama po lokalno stanovništvo i prirodu u nizvodnim područjima kako u Hrvatskoj, tako i u BiH. Svi ti projekti su u biti jedan veliki hidrotehnički zahvat koji prikuplja i preusmjerava vode iz sliva Neretve u sliv Trebišnjice, a potom značajne dijelove voda Trebišnjice koje otječu u pravcima Popovog polja, Omble, Malostonskog zaljeva i delte Neretve preusmjerava na HE Dubrovnik 2, rekao je Zoran Mateljak, lokalni koordinator WWF-a u BiH.

Za tako veliki zahvat, kako je rečeno, morala bi se izraditi strateška procjena utjecaja na okoliš i svi ti projekti, počevši od projekta Gornji horizonti, koji uključuje nekoliko hidroelektrana, tunela i kanala u Republici Srpskoj u BiH, te HE Dubrovnik II i HE Ombla u Hrvatskoj, ustvari su jedan ogroman projekt koji bez odgovarajućeg pristupa, pripreme i uključivanja šire zajednice može imati iznimno negativne socijalne i ekološke posljedice.

Pročitajte i:   U BiH stao društveni život, ali ne i uništavanje prirode

Po zadnjim planovima će se za potrebe HE Dubrovnik 2 iz sliva Neretve i Trebišnjice preusmjeravati ogromna količina vode, veća nego što je cijeli protok Neretve u Mostaru, što će imati drastičan utjecaj na hidrologiju i ekologiju cijele istočne Hercegovine i Malostonskog zaljeva sve do delte Neretve.

Ako se ostvare, ovi projekti će, kako je rečeno, prouzrokovati zaslanjenje delte Neretve i potpuni nestanak poljoprivredne proizvodnje u regiji, presušivanje parka prirode i jednog od najvećih staništa ptica selica na Balkanu – močvare Hutovo blato, dok bi se protok Neretve promijenio s nepredvidivim posljedicama po riblji fond u rijeci.

Iz WWF-a ističu da je zanimljivo da se spomenuti projekti pokušavaju izvesti prije prihvaćanja plana upravljanja slivovima Neretve i Trebišnjice, u čiju izradu su uključene obje države i oba entiteta u BiH.

Izradu Plana upravljanja Neretvom i Trebišnjicom finansira Svjetska banka putem GEF (Global Environment Facility) i trebao bi postaviti temelje za upravljanje ovih prekograničnih vodnih resursa.

– Hrvatska, ne brinući se za opstanak i očuvanje delte Neretve, krši niz obvezujućih međunarodnih konvencija o zaštiti svjetskih prirodnih vrijednosti, ukupno njih osam, među kojima je i Ramsarska konvencija. Samim time gazi i po nacionalnom zakonodavstvu o zaštiti prirode i okolišu, a ugrožava i ljudska prava lokalnog stanovništva, rekla je Irma Popović-Dujmović iz WWF Mediteranskog programa.

Pročitajte i:   Bajram šerif mubarek olsun

Ona je dodala da Hrvatska direktno krši i temeljne odredbe okvirne direktive o vodama, one o postizanju dobrog stanja voda te o zaustavljanju pogoršanja stanja rijeka.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.