Bakterije pojele 200.000 tona nafte

U pet mjeseci nakon eksplozije na platformi Deepwater Horizon u Meksičkom zalivu 2010., bakterije su pojele i uklonile oko 200.000 tona nafte i plina koji su iscurili u more, pokazala je nova studija naučnika sa Univerziteta u Rochesteru i Texas A&M Universityja
Tim stručnjaka analizirao je prikupljene podatke kako bi utvrdio ne samo količine zagađenja koje su bakterije razgradile već i kako se ovaj proces mijenjao s vremenom.

Značajne količine istekle nafte i plina zadržale su se oko kilometar ispod površine mora. Čini se da su bakterije koje se hrane ugljikovodicima obavile dobar posao i uklonile većinu materijala koji su zaostali u tim slojevima“, rekao je suautor istraživanja John Kessler sa Univerziteta u Rochesteru.

Rezultati, koji su objavljeni u časopisu Environmental Science and Technology, predstavljaju prva mjerenja ključna za razumijevanje uticaja ove, ali i budućih mogućih havarija.

Kessler kaže da je njihova studija također pokazala da su sredstva za razgrađivanje korištena u Meksičkom zalivu pomogla mikroorganizmima da konzumiraju oslobođene ugljikovodike mada njihov uticaj na okoliš još treba istražiti.

Pročitajte i:   Prijetnje nas neće zaustaviti! (VIDEO)

Prema mjerenjima tima konzumacija plina i nafte prestala je u septembru 2010., pet mjeseci nakon eksplozije na Deepwater Horizonu.

Za sada nije jasno znači li to da je ova velika gozba tada završila ili su mikroorganizmi jednostavno uzeli pauzu prije nego što će prijeći na desert i kafu“, rekao je Kessler.
Naši podaci pokazuju da je nakon septembra 2010. u istim slojevima zaliva ostalo još oko 40 posto isteklih ugljikovodika, dakle da je hrana i dalje bila dostupna za nastavak gozbe. Međutim, nepoznata nam je lokacija ovih tvari kao i odgovor na pitanje jesu li se one biohemijski transformisale“.

Nažalost, novo je istraživanje otkrilo da ovaj proces ima i neke negativne posljedice. Naime, bakterije kada se hrane naftom i plinom troše kiseonik, a ispuštaju ugljen dioksid kao što to rade ljudi kada dišu. Kiseonik se ponovno troši kasnije kada bakterije umiru i raspadaju se. Tim je upravo na temelju smanjenja nivoa kiseonika uspio procijeniti koliko su nafte i plina i kojom brzinom pojeli mikroorganizmi.

Pročitajte i:   Sportski ribolovci u ekološkim akciji čišćenja i umivanja Jotanovih otoka (VIDEO)

 

httpv://www.youtube.com/watch?v=mDkCqmv2GVU&feature=player_embedded#!

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.