Poruka konferencije o klimi u Dohi: Prijeti nam katastrofa divovskih razmjera!

Svijet se suočava s ozbiljnom katastrofom i potrebno je hitno reagirati, poruka je prvog dana Konferencije o klimi u Dohi koja bi trebala uroditi prihvaćanjem ključnog dokumenta, tzv. Protokola iz Kyota 2.
“Suočavamo se s katastrofom divovskih razmjera i potrebno je hitno djelovati”, poručili su predstavnici otočnih zemalja, koje su posebno izložene posljedicama klimatskih promjena.
Protokol iz Kyota ističe krajem decembra te je iznimno važno donijeti sporazum za sljedeće razdoblje kako bi pregovori UN-ove konferencije, koja okuplja 190 zemalja, postigli uspjeh. Konferencija je otvorena u ponedjeljak i traje do 7. decembra.
“Već sedam godina razvijene industrijske zemlje govore, govore i samo govore o svojim obavezama smanjivanja emisije stakleničkih plinova. Ali, dođe trenutak kada treba nešto i učiniti. Taj trenutak je došao”, kazala je Marlene Moses, predstavnica Saveza malih otočnih država, njih 44 koje osjećaju posljedice povećanja nivoa mora, prenosi Hina.
UN-ov program za okoliš (UNEP) u svom izvještaju u Dohi upozorava i na topljenje permafrosta širom Sibira i Aljaske. Permafrost, trajno smrznuto tlo, sadrži velike količine ugljika, a njegovo topljenje bi moglo rezultirati dodatnim globalnim zatopljenjem do 2100. godine.
“Permafrost se počeo topiti”, kazao je Kevin Schaefer s univerziteta Colorado. Do 2100. bi otopljeni permafrost mogao osloboditi između 43 i 135 milijardi tona CO2, glavnog uzročnika stakleničkih plinova. Permafrost sadrži oko 1.700 milijardi tona ugljika, ili duplu količinu koja se sada nalazi u atmosferi. Do 2100. godine bi se temperatura mogla podići za tri do pet stepeni Celzijusa.
Potpisan 1997., protokol iz Kyota je jedini pravno obavezujući sporazum o smanjenju stakleničkih plinova u visoko industrijaliziranim zemljama.
Zemlje u razvoju posebno se pozivaju na taj 2. član iz Protokola “u ime historijske odgovornosti” koju imaju razvijene zemlje sjevera prema klimi i očuvanju okoliša.  Neuspjeh Kyota 2 samo bi povećao nepovjerenje između razvijenih i nerazvijenih zemalja u dugim i zamornim pregovorima o borbi protiv klimatskih promjena.

Pročitajte i:   Kakav ulov ribe: Grdosija od 45 kilograma novi je rekord Gline

NIVO MORA ĆE PORASTI ZA VIŠE OD METAR DO 2100. GODINE
Nivo mora rastao je 3,22 milimetra godišnje u posljednjih 30 godina, za razliku od ranijih proračuna od dva milimetra.
Ako se ovaj trend nastavi, nivo mora bi mogao porasti za devet milimetara godišnje u narednih sto godina. Sveukupni porast do 2100. mogao bi biti 1,2 metra.
Ovo je objavljeno tokom skupa oko 200 zemalja u Dohi, prijestolnici Katara, na posljednjem sastanku UN-a o klimatskim promjenama.
U istraživanju objavljenom u žurnalu Environmental Research Letters korištene su najsavremenije tehnologije kako bi se izmjerio porast nivoa mora.
Siromašne nacije izložene porastu nivoa mora žale se da pregovori teku previše sporo kako bi se spriječilo da manji otoci nestanu zauvijek.
Porast nivoa mora od jednog metra do 2100. godine  uzrokovao bi nestanak manjih otočnih zemalja poput Tuvale i Maldiva.
Delta regije poput Bangladeša, gdje žive milioni ljudi, bila bi preplavljena, a priobalnu gradovi kao što je New York morali bi izgraditi brane.
London već planira izgraditi brane kako bi spriječio plavljenje Temze, javio je britanski Telegraph.
Na osnovu izvještaja GlobalFloodMap.org, koji izračunava porast nivoa mora u različitima zemljama koristeći podatke NASA-e, više od 22.000 ljudi bit će izloženo poplavama u Kataru ako nivo mora poraste za jedan metar.
Prvobitno je Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) saopćio da će globalno zagrijavanje uzrokovati porast nivoa mora za dva milimetra godišnje, prema čemu  bi do 2100. nivo mora porastao za 60 centimetara.
Međutim, nova istraživanja, koja koriste najsavremenije satelitske podatke, zaključila su da se porast nivoa mora ubrzava.
Stefan Rahmsdorf, iz potsdamskog Instituta za istraživanje klimatskih promjena, vodio je studiju. On kaže da nivo ugljendioksida u atmosferi izaziva globalno zagrijavanje koje zatim uzrokuje topljenje ledenih pokrivača i porast nivoa mora.
“Ova studija pokazuje da IPCC daleko od toga da diže uzbunu, nego je ustvari potcijenio problem klimatskih promjena”, rekao je on.
EU i manjina ostalih država pristali su da ponovo potpišu Protokol iz Kyota od 2013. godine kao dio drugog obavezujućeg perioda.
Ostatak svijeta, uključujući dva najveća zagađivača SAD i Kinu, radi na globalnom sporazumu za 2015. godinu koji bi smanjio emisiju karbona od 2020. godine.

Pročitajte i:   Održano Prvenstvo SRS F BiH u lovu ribe hranilicom - Feeder

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.