Sve je lakše uloviti ribe zbog tragova antidepresiva koji dospijevaju u vode i čine ribe ‘opuštenim’

Tableta-na-udicSedativi dospijevaju u vodotoke putem kanalizacije, tvrdi studija. Sve ovo utiče na ribu koja postane „hrabrija“ i počinje da se hrani mnogo brže nego što je to ubičajeno. Posljedice bi mogle ugroziti osjetljivi vodeni ekosistem.

Naučnici su proučavali ponašanje grgeča izloženog uticaju sedativa koji je dospio u vodu putem kanalizacije.

Pilule za spavanje mogle bi biti uzrok poremećaja riječnih ekosistema pretvarajući ribe u pohlepne grabljivice spremne na rizik, tvrde istraživači.

Lijek pod nazivom benzodiazepin  koristi se za liječenje anksioznosti i nesanice, a na ribe djeluje tako što ih čini „hrabrijim“ i sklonim izdvajanju iz grupe.

Ribe napuštaju sigurnost ribljih jata i same kreću u potragu za hranom što ih dodatno izlaže predatorima. Uočeno je i da jedu mnogo brže.

“U većini slučajeva, grgeč je stidljiva riba koja lovi u jatima”, rekao je voditelj israživanja dr. Tomas Brodin sa Umea Univerziteta u Švedskoj.

“Ovo je poznata strategija za ostanak i razvoj. Ali, one jedinke koje plivaju u vodi u kojoj je prisutan oxazepam postaju znatno odvažnije. Naš slijedeći korak je utvrđivanje posljedica koje ova pojava može izazvati.. Ribe koje započnu ubrzano hranjenje mogle bi prouzrokovati  neočekivane posljedice za vodeni ekosistem” .

Primjerice, moglo bi doći do promjene balansa vrsta i naglog širenja algi. Grgeč se hrani manjim ribama i drugim bićima koja jedu alge i na taj način održavaju ravnotežu ekosistema.

Pročitajte i:   Kratki film o plastici kojom zatrpavamo prirodu

Istraživači su proveli testiranja koristeći koncentraciju lijekova jednaku onoj pronađenoj u vodama gusto naseljenih dijelova Švedske.

Njihovi zaključci objavljenji su u časopisu „Science“ i predstavljeni danas na godišnjem sastanku Američke udruge za napredak nauke (American Association for the Advancment of Science) u Bostonu, SAD.

Osim navednih, u vodama su pronađeni i mnogi drugi slični lijekovi.

Dr. Jerker Fick sa Umea Univerziteta zaključio je kako rješenje ovog problema nije u prestanku upotrebe lijekova, nego u razvoju biljnih vrsta koje bi pročišćavale kanalizaciju i neutralizovale lijekove koji ugrožavaju okolinu, piše Daily mail.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.