Ne treba izmišljati “toplu vodu”: Mogu li se ovako spasiti rijeke i jezera u BiH?
Njemačke rijeke su danas sve omiljenije kao cilj za odmor i rekreaciju. A još prije nekoliko godina mnoge od ovih rijeka su smatrane biološki mrtvima. Kako je spašen taj vrlo osjetljivi ekološki sistem?
Plastične kese na površini i ribe koje, više mrtve nego žive, hvataju zrak na površini rijeke. Danas se takve stravične scene mogu snimiti u Kini i one govore o katastrofalnom stanju brojnih kineskih rijeka, koje su među najzagađenijima u svijetu. A prije nekoliko godina su i (neke) njemačke rijeke nudile slične slike, javlja “Deutsche Welle”.
Posebno je Laba, koja od izvora u Češkoj teče oko hiljadu kilometara i iza Hamburga utječe u Sjeverno more, smatrana kandidatom za smrt. Do ponovnog njemačkog ujedinjenja 1990. godine u bivšoj Njemačkoj Demokratskoj Republici (DDR) su otpadne vode nefiltrirane išle u tu rijeku.
Otrovni koktel
Naučnici su 1988. utvrdili da je ta rijeka prema moru transportirala mješavinu otrovnih tvari, na primjer 16.000 tona sumpora, 10.000 tona fosfora, 23 tone žive i tri tone vrlo otrovnog hemijskog spoja pentaklorfenola.
Biolog Veit Hennig sa Univerziteta Hamburg ovako opisuje stanje Labe u 1980-ima: “Ribe su imale velike čireve oko usta, takozvane cvjetača-čireve. Jegulje su izgledale stravično, listovi su imali izrasline na koži.”
I kako je ta rijeka spašena?
Labu i brojne druge njemačke rijeke spasilo je zatvaranje brojnih istočnonjemačkih fabrika, dosljedno pročišćavanje otpadnih voda i uvođenje strogih smjernica zaštite okoliša, kaže Veit Hennig. Ljudi koji pecaju i kupaju se ponovo pripadaju u uobičajenu sliku uz Labu i druge njemačke rijeke. A vraćaju se i životinje, čak i perajasta pliskavica ili morska svinja.
Povratak morskih svinja
Na hamburškoj obali Labe Veit Hennig objašnjava zašto u međuvremenu morske svinje iz Sjevernog mora ulaze i u Labu. One u proljeće slijede ribe koje love, a koje se u Labi mrijeste. Otkako se čistoća Labe poboljšala vraćaju se ribe, kao što su opornjača i lojka, a s njima i morske svinje, što je potvrda ozdravljenja rijeke. U posljednje dvije godine se osjetno povećao broj viđenih morskih svinja, a samo u ovoj godini je bez sistematičnog posmatranja viđeno oko 200 pliskavica, navodi Hennig.
Grijesi prošlosti
Za razliku od drugih voda, na primjer jezera, rijeka relativno brzo transportira otrovne tvari u more. Time se rijeka zapravo sama čisti, pri čemu otrovne tvari ostaju u moru. Samo u riječnom talogu do danas ima otrovnih tvari. U slučaju poplave, kao što je bila ove godine, taj otrovni talog može biti podignut. Stephan Köster s Tehničkog univerziteta Hamburg-Harburg zato naglašava: “Nije tako davno da zaštita okoliša nije uopće bila tema i da se čovjek jednostavno služio okolišem u svakom pogledu.”
Posebno su zbog toga patile rijeke, kaže Köster: “Vidjelo se da se sve može dovesti u rijeku i da to brzo završi u moru – da nestane s očiju, nestane iz sjećanja.”
Danas je stanje drukčije. “Sve više se investira u pročišćavanje otpadnih voda i one se ne pročišćavaju samo mehanički nego i biološko-hemijski.” Postupci za pročišćavanje voda se sve više usavršavaju. “U međuvremenu postoji standard, da se uklanjaju organske tvari, da se ciljano vadi sumpor ili fosfor.”
U postrojenju za pročišćavanje otpadnih voda uvijek se ide od većeg prema manjem. Najprije se mehanički uklanjaju veći predmeti. Zatim se izdvaja minerale kao pijesak, koji bi kasnije mogao oštetiti pumpe. Bazen za taloženje pomaže da u vodi ostanu samo tvari koje su u njoj rastvorene. Na kraju dolaze bakterije koje rastvaraju prije svega organske tvari.
Veit Hennig naglašava, imajući na umu Labu, da za njemačke rijeke mora biti još puno toga učinjeno kako bi se vratilo stvarno “prirodno” stanje: “Bolji je postao samo kvalitet vode u hemijskom smislu, ali struktura rijeke kao prirodnog prostora za život čak se pogoršala.”
Time ovaj biolog misli na ograničavanje rijeka i izgradnju na njihovim obalama. Izgleda da i njemački i kineski aktivisti za zaštitu okoliša imaju još puno posla kako bi stvarno ponovo imali čiste rijeke, piše “DW”.
