Invazivne vrste doprinose biodiverzitetu!? – Samo u Bosni i Hercegovini!

Na nezavisnom internet portalu novasloboda.ba, 17. jula je objavljen članak „Crvenouha kornjača puštena u Park prirode Hutovo blato“. Ovaj članak je izazvao brojna negodovanja među stručnom javnosti.

U navedenom članku vlasnik puštene kornjače poručuje: „Bilo mi je žao da ovako lijepa kornjača čitav život provede u malom akvariju. Bila je velika tek dva, tri centimetra kad sam ju kupio, a sad je narasla i ojačala. Želio sam da bude u prirodnom okruženju i zahvalan sam upravi parka što su mi to omogućili“.

Uz pomoć rendžera, te stručnih djelatnica Parka prirode Hutovo blato, kornjača je puštena u prirodu, te će „doprinijeti biodiverzitetu“ ove jedinstvene submediteranske močvare i ptičjeg rezervata.

Dalje u članku uprava Parka poziva građane, koji imaju kućne ljubimce, koje bi htjeli donirati parku prirode Hutovo blato da se obrate upravi parka. Napominju da se sva puštanja u prirodu moraju raditi u dogovoru s upravom, nikako samovoljno.

Crvenouha kornjača (Trachemys scripta elegans) je vrsta koja je nativna za područje Sjeverne Amerike i živi i do 40 godina. Popularan je kućni ljubimac, te je postala uobičajena vrsta i na drugim kontinentima zbog puštanja u divljinu od strane nesavjesnih vlasnika. IUCN (Međunarodni savez za očuvanje prirode) uvrštava crvenouhu kornjaču na spisak 100 najopasnijih invazivnih vrsta. Invazivne vrste su vrste koje uvedene u nova staništa i predstavljaju prijetnju lokalnom biodiverzitetu.

Procjenjuje se da invazivne vrste uzrokuju ekonomsku štetu u svijetu od jednog triliona eura godišnje (1000 milijardi).

Crvenouha kornjača se brzo širi i ima negativan ekološki utjecaj na ostale vrste. Najveću prijetnju predstavlja našoj domaćoj (autohtonoj) barskoj kornjači (Emys orbicularis) jer joj uzima hranu, pogodna staništa za sunčanje i s vremenom je moguće da dovede do izumiranja barske kornjače.

Također može prenijeti bakterije i parazite koji mogu utjecati i na druge životinje u močvarnim i vodenim ekosistemima. Inače, Park prirode Hutovo blato se nalazi u području ekološke mreže Natura 2000 „Delta Neretve“, a Hutovo blato je jedno od tri Ramsar područja (značajna močvarna područja) u Bosni i Hercegovini.

Zajedničku reakciju na ovaj članak su uputili Bosansko-hercegovačko herpetološko udruženje „ATRA“, Hrvatsko herpetološko društvo „HYLA“, Srpsko herpetološko društvo „Milutin Radovanović“, te Društvo Studenata Biologije. Tim putem upozoravaju da vrste koje nisu s ovih područja, a posebno invazivne vrste mogu imati jako velik utjecaj na domaće vrste i ekosisteme te im smanjiti biodiverzitet, utjecati na zdravlje ljudi, ali i prouzročiti veliku ekonomsku štetu.

Nikako se ne preporučuje puštanje stranih životinja u prirodu jer to nisu njihova prirodna staništa i one tu NE pripadaju.

Dobro razmislite prije kupnje kućnih ljubimaca koji nisu s ovih prostora i promislite da li ste zaista spremni brinuti se o njima sljedećih 40 godina!

Ove organizacije također pozivaju instituciju Park prirode Hutovo blato da se ponovno obrate javnosti i demantiraju poziv koji su uputili svima koji žele pustiti svoje kućne ljubimice na zaštićeno područje parka. Takvi postupci ne doprinose biodiverzitetu ove jedinstvene submediteranske močvare i ptičjeg rezervata, već naprotiv mogu doprinjeti upravo suprotnom, osiromašenju biodiverziteta ovog jedinstvenog područja.