Deponija ili reciklaža: Otpad je gotovo stopostotno iskoristiv

deponija-12235235“Čak 99,9 posto otpada je iskoristivo i kao takvog ga treba promatrati i koristiti”, ocijenio je istaknuti sarajevski industrijalac Tomislav Grizelj, kao jedan od učesnika seminara “Tretman otpada bez odlaganja/deponija” koji je organizirao Mašinski fakultet u Sarajevu.

U radu seminara učestvovali su istaknuti stručnjaci u ovoj oblasti iz BiH i Hrvatske.

Fokus razgovora bio je na termičkom tretmanu otpada te otpadu kao sirovini, resursu ili materijalu koji se dalje može koristiti u proizvodnji, a ukazano je i na moguća rješenja koja se u vezi s otpadom primjenjuju u razvijenim zemljama.

Grizelj kao jednu od preporuka navodi da sve deponije u BiH, a ima ih više od 400, treba revitalizirati, te na njihovim mjestima izgraditi humanije i bolje programe.

“Otpad je energent, resurs i novac, i to je najvažnije shvatiti. Čovjek je proizveo polimer, kao naprimjer plastične vrećice, koji se može milijardu puta obnoviti kao i staklo, bez stvaranja otpada. Stoga je cilj tretman otpada bez stvaranja deponija”, kazao je on.

Viktor Simončić iz Hrvatske smatra da je cilj seminara još jednom pokušati afirmirati problematiku otpada te ga prestati tretirati kao smeće.

Pročitajte i:   Obavještenje iz OSR Konjic

Podvlači da otpad postaje privredna kategorija, zbog čega se danas od mnogih proizvoda može napraviti nova sirovina za neke druge proizvode.

“U Hrvatskoj imamo određene regionalne i županijske centre za reciklažu, ali tim rješenjima uopće nisam zadovoljan. Smatralo se da će problem biti riješen ako se napravi takav centar za 200 ili 300 hiljada stanovnika, a nije napravljeno ništa u organizaciji. Postupanje s otpadom mora se spustiti na najniži nivo, do samog građanina. Dokle god građanin ne osjeti da je njegova kanta za otpad povezana s njegovim džepom to ne vrijedi”, istaknuo je.

Simončić je mišljenja da otvaranje regionalnih reciklažnih centara uglavnom rješava područje određene općine, zbog čega je to izuzetno loše uložen novac, jer predstavlja samo vrh problema.

“U jednom otpadu postoje tri komponente – organska od koje se može praviti kompost za pošumljavanje, saniranje i slično, druga je jako puno sekundarnih sirovina, a treća je upotreba otpada kao goriva u cementarama ili drugim termoenergetskim objektima. Takvi objekti u svijetu danas zbrinu uz pomoć otpada čak 80 posto energije, ne trošeći mazut, ulje ili druge energente”, naglaso je.

Pročitajte i:   Dva kapitalca iz jezera Starača u Ilijašu

Dekan Mašinskog fakulteta Ejub Džaferović podsjeća da se o otpadu počelo govoriti odmah poslije završetka rata u BiH, ali su tada kao rješenje nametnute sanitarne deponije.

Ocjenjuje da je danas problem pronaći lokaciju za deponiju, jer je niko ne želi pored sebe.

“Otpad se smatra kao resurs, sirovina i energent. Važna je u tome klasifikacija otpada, odnosno odvajanje onoga što je upotrebljivo za daljnju proizvodnju”, zaključio je.

Odlaganje opada na deponije zbog nemogućnosti njihove kontrole danas narušava zdravi ambijent življenja, uz nebrojene probleme koje takve lokacije prouzrokuju.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.