Projekti izgradnje novih termoelektrana obiluju nepravilnostima

termoelektrane-----U pozadini današnjeg sastanka Kine i zemalja Srednje i Istočne Evrope

Dok se treći godišnji samit vođa Kine i Srednje i Istočne Evrope zahuktava u  Beogradu[1], problemi se gomilaju širom Balkana na projektima izgradnje novih termoelektrana na ugalj[2]. Samo danas je Sekretarijatu Energetske zajednice podnesena službena žalba[3], zbog planirane termoelektrane od 600 MW, Ugljevik 3, te objavljena nova analiza[4] koja pokazuje da će nova planirana termoelektrana od 450 MW – Tuzla 7 najvjerovatnije biti ekonomski neodrživa.

Žalba vezana za TE Ugljevik 3 se bavi njenom neusklađenošću sa EU Direktivom o studiji uticaja na životnu sredinu, budući da se u Studiji uticaja na životnu sredinu za ovu elektranu ne može naći većina informacija ključnih za procjenu štete koju rad ovog postrojenja može izazvati. Najveći problem je činjenica da su podaci za SO2, NOx i prašinu netačne.

Međutim, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske ovo nije primijetilo, te je na osnovu ovakvog netačnog dokumenta dodijelilo ekološku i djelimičnu građevinsku dozvolu, time ne ispoštovavši Zakon o zaštiti životne sredine Republike Srpske a ni obaveze Bosne i Hercegovine prema Energetskoj zajednici.

Danas objavljena analiza za novi blok-Tuzla 7, koju je izradio ekonomista Vladimir Cvijanović, pokazuje da bi u slučaju čak i minornog porasta troškova za planirane kredite, cijene uglja ili ulaganja u rudnike, investicija u Tuzlu 7 postala ekonomski neisplativa. Porast cijene sva tri faktora se pritom smatra vjerovatnim[5].

U prilog tome, čini se da Federacija Bosne i Hercegovine planira da projekt oslobodi od plaćanja PDVa, time oštećujući budžet za iznos od 133 560 500 EUR, samim tim subvencirajući projekt. U dokumentu koji je predstavljen pred parlamentom FBiH se takođe navodi mogućnost da će Vlada FBiH da potpiše dugoročni ugovor o kupovini električne energije, koji se takođe može posmatrati kao subvencija za projekt time rizikujući da podvrgne potrošače plaćanju viših cijena od neophodnih u slučaju da dogovor bude loše izveden.

Pročitajte i:   U Neretvi primijećen morski pas, zalajao na dječaka koji je bacio plastičnu bocu u rijeku

Ova nova otkrića dolaze pri kraju inače katastrofalne godine za ugalj na Balkanu. Nakon velikih poplava u rudniku Kolubara (Srbija) i Šikulje (BiH) u maju, te Kostolac (Srbija) u julu i avgustu, eksplozije u TE Kosovo A u junu u kojoj su poginula dva radnika, rudarske nesreće u rudniku Raspotočje (BiH) u septembru u kojoj je život izgubilo 5 rudara i dvije nesreće sa fatalnim ishodom u rudniku Kolubara [6].

„Poslednja saznanja nam jasno poručuju da je vrijeme da prestanemo tretirati sektor uglja kao svetu kravu koja će spasiti naše ekonomije“ izjavio je Igor Kalaba iz Centra za životnu sredinu..

„Nakon detaljnijih analiza nam postaje jasno da ugalj više nije i ne može biti pokretač naše ekonomije, već samo dodatni teret. Poslednja stvar koju sada trebamo je slučaj poput onoga u Šoštanju u Sloveniji. Za ovaj projekt se  predviđa da će stvarati godišnje gubitke od 70-80 miliona eura, pritom zapošljavajući samo dijelić ljudi koji je spominjan u početku“ dodaje on[7].

“Kineske kompanije u poslednje dvije-tri godine pokazuju sve jači interes za ulaganje u energetski sektor regije, ali mi njima i drugim investitorim predlažemo da obrate pažnju na nove oblike obnovljive energije poput vjetra i sunca umjesto na loše isplanirane projekte na ugalj“, zaključio je Rijad Tikveša iz organizacije Ekotim.

Pročitajte i:   SRD 'Vrbas' Donji Vakuf: Održan mušičarski kup 'Ajvatovica Open 2019'

Detaljnije na:
[1] Više detalja o skupu možete dobiti na službenoj internet stranici: http://chinaceec-summit.gov.rs/

[2] Pregled novih planova i iskrslih problema pronađite na: www.bankwatch.org/coal

[3] Žalba je dostupna na: http://czzs.org/wp-content/uploads/2014/12/ZalbaUgljevik-3-fin.pdf

[4] Analiza je dostupna na: http://www.ekotim.net/dokumenti/Kriticka_analiza_projekta_izgradnje_bloka7_TE_Tu
zla.pdf

[5] Ove promjene se smatraju vrlo vjerovatnim jer:

  • Trošak proizvodnje lignita u rudniku Kreka je već iznad cijene potrebne da se
    održi isplativost projekta (4.75 BAM/GJ). 2012. godine cijena proizvodnje je
    iznosila 7.18 KM/GJ.
  • Ponuda kineske Gezhouba kompanije je i dalje podložna promjenama prije
    potpisivanja bilo kakvog ugovora, a iskustva iz prethodnih projekata pokazuju da će cijena najvjerovatnije porasti, tim više jer nije bilo drugih ponuđača
    nakon što se Hitachi povukao.
  • Informacije o mogućim uslovima kreditiranja pokazuju uslove za 85%
    troškova, ali ne i uslove za ostalih 15%.
  • Nema informacija o potencijalim posudbama za rudnike uglja.

[6] Za detaljnije informacije pogledajte:

[7] Više informacija o slučaju TE Šoštanj možete pronaći ovde: http://czzs.org/blog/2014/12/04/termoelektrana-sostanj-6-greska-koja-se-ne-smije-ponoviti/

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.