Iz štampe izašla knjiga “Ribe Modraca” prof. dr Avdula Adrovića

Ribe_modracaObavještenje ribolovcima i ostalim zainteresovanim da je iz štampe izašla knjiga “Ribe Modraca” prof. dr Avdula Adrovića, profesora na Prirodno matematičkom fakultetu Univerziteta u Tuzli.

Knjigu možete naručiti na mail avdul.adrovic@untz.ba

Sažetak knjige

Istraživanja biodiverziteta riba i njihovih ekoloških osobenosti, provedena su u periodu od marta do oktobra 2006. godine., a sastojala su se iz terenskog i laboratorijskog dijela. Terenska istraživanja su imala sezonski karaker, a rezultirala su prikupljenim uzorkom riba, na kome su u laboratoriji provedene planirane analize. Uzorkovanje je obavljano tokom višednevnih terenskih izlazaka, a primjenjene su standardne metode izloba riba stajaćim trostrukim mrežama tipa popunica i barakudama. Mreže su polagane u predvečerje, između 18 i 20 sati, a podizane sutradan u jutarnjim satima između 6 i 8 sati Pri tome se vodilo računa o tome da vrijeme uzorkovanja traje najmanje 12 sati. U priobalnom pojasu akumulacije, ribolov je obavljen sa čamca, elektroagregatom za elektroribolov tipa «ELT 61 II» – 300/500 V, i «Honda», jačine 2 kV.

Za istraživanja je odabrano pet lokalcija na longitudinalnom profilu istraživanoga ekosistema, pri čemu se nastojalo da one obuhvate sve tipove ribljih naselja. Odabrani lokaliteti su označeni prema imenima okolnih naselja u čijoj se blizini nalaze. Tako je prvi lokalitet označen kao Ljubače, drugi – Šerići, treći – Dublje, četvrti – Mosorovac, a peti lokalitet je uzvodno od brane u njenoj neposrednoj blizini.

Ciljevi predloženih istraživanja su analiza aktuelnog stanja diverziteta i ekoloških osobenosti ihtiopopulacija u hidroakumulaciji Modrac i pruočavanje kvalitativnih i kvantitativnih odnosa u ihtiofauni istraživanog područja po obuhvaćenim lokalitetima i sezonama; istraživanja raspona, intenziteta i pokazatelja varijacije temeljnih ihtiometrijskih karaktera (totalne tjelesne dužine i mase) konstatovanih vrsta riba. Utvrđivanje polne i dobne stukture i biopotencijala prirodnog prirasta proučavanih ihtiopopulacija. Proučavanje aktuelnih ekoloških prilika u hidroakumulaciji i (na bazi relevantnih pokazatelja) izvršiti procjenu intenziteta i karaktera antropogenih uticaja na degradaciju i destrukciju ekosistema, kao osnove za dalji monitoring, racionalno i ekološki održivo upravljanje istraživanim resursima.

Tokom istraživanja je ostvaren ihtiouzorak od 1104 jedinke različitih vrsta riba, svrstanih u sedam porodica. Nakon determinacije ulovljenih riba, registrovan je visok specijski diverzitet izražen kroz prisustvo 22 vrste riba koje se svrstavaju u sedam porodica.

Prvi put je u vodama Bosne i Hercegovine utvrđeno prisustvo prirodnog hibrida – Abramis brama x Rutilus rutilus.

Iz porodice Cyprinidae prisutne su sljede vrste: deverika (Abramis brama, Linnaeus, 1758, bodorka (Rutilus rutilus, Linnaeus, 1758), bolen (Aspius aspius, Linnaeus, 1758), zela (Alburnus alburnus, Linnaeus, 1758), linjak (Tinca tinca, Linnaeus, 1758), crvenperka (Scardinius erythrophthalmus, Linnaeus, 1758), karaš (Carassius carassius, Linnaeus, 1758), babuška (Carassius gibelio, Bloch, 1783), klen (Leuciscus cephalus, Linnaeus, 1758), krkuša (Gobio gobio, Linnaeus, 1758), potočna mrena (Barbus petenyi, Heckel, 1848), šaran (Cyprinus carpio, Linnaeus, 1758) i gavčica (Rhodeus amarus, (Bloch,1783).

Porodica Cobitidae je zastupljena sa dvije vrste: vijun (Cobitis elongatoides, Bacescu & Maier, 1969) i vijunica (Cobitis elongata, Heckel et Kner, 1858).

Iz porodice Ameiuridae je prisutan američki somić, Ameiurus nebulosus (Le Sueur, 1819), a iz porodice Siluridae som (Silurus glanis, Linnaeus, 1758).

Porodica Percidae je predstavljena sa tri vrste: grgeč (Perca fluviatilis, Linnaeus, 1758), smuđ (Sander lucioperca, Linnaeus, 1758) i balavac (Gymnocephalus cernuus, Linnaeus, 1758). Iz porodice Centrarchidae je prisutna sunčanica (Lepomis gibbosus, Linnaeus, 1758).

Po broju ulovljenih jedinki, u ukupnom uzorku dominira bodorka čija brojnost iznosi 345 jedinki (31,25%), a ihtiomasa 9694,57 g (13,80%). Bodorka je registrovana u svim sezonama istraživanja i na većini lokaliteta.

Deverika je prisutna sa 216 jedinki (19,56%) i ukupnom ihtiomasom od 27901,24 g (39,72%). Ova vrsta je registrovana na svim lokalitetima istraživanja i u svim sezonama.

Zela je prisutna sa ukupno 174 jedinke (15,76%), čija ihtiomasa iznosi 3731,20 g (5,31%). Registrovana je na lokalitetima Ljubača i Mosorovca tokom zimske sezone, na lokalitetu Dublje tokom proljetne sezone, a u ljetnoj sezoni na svim lokalitetima. U jesenjoj sezoni njeno prisustvo je registrovano na svim lokalitetima izuzev loklaliteta Ljubače.

Hibrid između bodorke i deverike takođe ima brojnu populaciju. Ukupno je ulovljeno 96 jedinki (8,70%), ukupne ihtiomase 9071,15 g (12,91%).

Bolen je zastupljen sa svega dvije jedinke (0,18%) koje su imale ihtiomasu od 1297,30 g (1,85%), dok je populacija linjaka imala brojnost od 21 jedinke (1,90%) i ihtiomasu od 304,20 g (0,43%). Sličnu brojnost su imale i populacije crvenperke i klena, koje su brojale 17 (1,54%), odnosno 15 jedinki (1,37). Masa jedinki crvenperke je bila 304,20 g (0,43%), a klena 105,40 g (0,15%). Još je manja brojnost populacije krkuše koja broji sedam jedinki (0,63%) i sapače koja broji četiri jedinke. Njihova ihtiomasa je istovjetna i svaka teži po 89,00 g (0,13%).

Najmanju apsolutnu i relativnu brojnost u uzorku ostvaruju vrste koje su zastupljene sa po jednom jednkom (0,09%). To su sljedeće vrste: babuška (Carassius gibelio), som (Silurus glanis), balavac (Gymnocephalus cernuus), šaran (Cyprinus carpio) i gavčica (Rhodeus amarus).

Pročitajte i:   SRD 'Vogošća': Održano udruženjsko takmičenje

Maseno učešće 12 vrsta registrovanih vrsta je manje od 1% ukupne ihtiomase uzorka, pri čemu je najmanja pojedinačna ihtiomasa karakteristična za gavčicu koja teži svega 3 g, što je 0,004% ukupne ihtiomase.

Malobrojne su i populacije pripadnika porodice Cobitidae, vijuna i vijunice koje su zastupljene sa četiri (0,36%), odnosno šest jedinki (0,55%). Masa jedinki vijuna je svega 19,80 g (0,03%), a vijunice 64,80 g (0,09%).

U uzorku je bilo je 89 jedinki grgeča (8,06%), čije prisustvo je konstatovano u svim sezonama istraživanja. Najčešći je bio u ljetnoj i jesenjoj sezoni, a najmanje ga je bilo u proljetnoj. Njegova ukupna ihtiomasa je bila 1319,20 g (1,88%).

Relativno je brojna i populacija štuke, koja po broju ulovljenih jedinki ostvaruje šesto mjesto. Ulovljeno je 47 jedinki (4,26%), ukupne ihtiomase 6476,91 g (9,22%).

Sunčanica (Lepomis gibbosus) u ulovu je učestvovala sa 27 jedinki (2,45%) i ukupnom ihtiomasom od 1142,70 g (1,63%).

Iako je po broju jedinki (17) relativno malobrojan, ihtiomasa smuđa je u ukupnoj ihtiomasi zastupljena sa 5946,20 g (8,46%).

Balavac je u ulovu predstavljen sa svega jednom jedinkom (0,09%), čija masa je iznosila 53,70 g (0,076%).

Iz porodice Siluridae je registrovana jedna jedinka soma (0,09%), sa ihtiomasom od 25,80 g (0,36%), dok je američki somić predstavljen sa devet jedinki (0,81%) i masom od (1,80%).

Posmatrano po sezonama istraživanja, najbrojniji je bio uzorak iz sezone ljeto, kada je ulovljeno ukupno 365 jedinki, sa ihtiomasom od 16186,10 g, a najmalobrojniji iz zime kada je ulovljeno 250 jedinki sa ihtiomasom od 20680,40 g.

Ukupna ihtiomasa ostavrenog uzorka je bila 70247,67 g, od koje je najveći dio ostvaren tokom zime 23643,26 g, a najmanji tokom jeseni 9737,90 g.

U analizu raspona variranja osnovnih tjelesnih mjera (totalne dužine tijela, standardne dužine tijela i ihtiomase), uvršćene su izmjerene vrijednosti svih ulovljenih jedinki, a zatim je izračunata srednja vrijednost istih. Za dobijene vrijednosti ovih parametara se može konstatovati da one variraju u granicama koje su od ranije poznate iz literature.

Formiranju akumulacije Modrac nije prethodila izrada studije „nultoga stanja“ živog svijeta, pa je praćenje promjena u sastavu ihtiopopulacija dosta otežano. Ipak se može zaključiti da promjena režima toka rijeke, odnosno formiranje uspora mijenja čitav niz ekoloških faktora, zbog čega je neminovna promjena kvalitativnog i kvantitativnog stanja populacija živog svijeta, pa tako i populacija riba.

Akumulacija je izložena svakodnevnom snažnom antropogenom pritisku, kao što je zatrpavanje česticama ugljene prašine i drugim otpadom organskog i anorganskog porijekla. Prisutna je i velika količina čvrstog otpada različitog porijekla i sastava, kao i velika količina komunalnih otpadnih voda. Snažnom antropogenom pritisku su izložene i registrovane ihtipopulacije. Posebno je izražen krivolov svim dozvoljenim i nedozvoljenim sredstvima.

Analiza polne strukture je obuhvatila sve jedinke registrovanih vrsta. Dob je određivana brojanjem skleritnih prestenova (anulusa) na krljuštima, a pol dicekcijom riba i pregledom gonada. Analiza dužinskog rasta je urađena samo kod vrsta čija pojedinačna brojnost prelazi 50 jedinki.

Analiza uzrasne strukture populacije deverike pokazuje da jedinke ove vrste pripadaju uzrasnim klasama od 0+ do 10+. Najveći broj jedinki pripada uzrasnim klasama 5+ (25,00%), 6+ (20,00%) i 4+ (18,05%). Ostale uzrasne klase su zastupljene manjim brojem jedinki. Tako uzrasnoj klasi 2+ pripada 10,20%, 1+ (8,33%), a 7+ (5,55%). Uzrasnoj klasi 0+ pripada (4,16%), a najmanje su zastupljene uzrasne klase 9+ i 10 + (0,46%).

U populaciji deverike su brojniji mužjaci 51,85%, 42,13% su ženke, a kod 6,25% jedinki pol nije bilo moguće odrediti, jer ispitivane jedinke nisu bile polno zrele. Dužinski rast jedinki deverike je intenzivan u periodu 0+ do 4+, a nakon toga je usporen do 9+.

U dobnoj strukturi bodorke dominiraju jedinke starosne dobi 0+ (23,00%), a sa sljedećom uzrasnom skupinom opada broj jedinki koje joj pripadaju. Tako uzrasna skupina 1+ obuhvata 21,45% jedinki, 2+ 17% jedinki, 3+ 10,10%, 4+ 9,28%, 5+ 5,22%, a 6+ svega 1,74% ukupnog broja jedinki. Polna struktura je povoljna jer je 22,60% populacije mužjaka, 29,86% ženki, a kod 47,54% jedinki pol nije bilo moguće utvrditi.

Linearni rast bodorke ima gotovo pravilan izgled. Neznatna stagnacija rasta je uočjiva između uzrasnih skupina 4+ i 5+, a koja se ponovo vraća u prvobitno stanje u uzrasnoj skupini 6+.

Analizom uzrasne strukture hibrida je utvrđeno da su prisutne jedinke iz uzrasnih skupina 1+ do 7+. Najviše jedinki 31,30% je pripadalo uzrasnoj skupini 6+. Uzrasnim klasama 5+ i 4+ pripadalo je 26,04%, odnosno 13,54%. Uzrasnoj klasi 3+ pripadalo je 11,05%, a uzrasnoj klasi 2+ 8,33% jedinki. Najmanje jedinki 1,04% je pripadalo uzrasnoj klasi 1+, koja je i najmlađa. U populaciji hibrida dominiraju mužjaci (62,50%), kojih je gotovo dvostruko više od ženki (34,41%). Pol nije bilo moguće utvrditi kod 2,09% jedinki hibrida. Rast jedinki hibrida je intenzivan na uzrastu 1+ do 4+, nakon čega je konstatovana njegova stagnacija na uzrastu 4+ do 7+.

Pročitajte i:   Zabrinjavajući rezultati: Kese za smeće nas ubijaju

U dobnoj strukturi zele konstatovano prisustvo uzrasnih klasa 0+ do 5+. Najbrojnija uzrasna klasa je 2+ kojoj pripada 23,60% ukupnog broja jedinki, a nešto manje, 22,90% pripada uzrasnoj klasi 3+. Slijede uzrasne klase 4+ kojoj pripada 18,97% jedinki, 0+ kojoj pripada 13,79% i 5+ kojoj pripada 11,50% jedinki. Najmanje jedinki je pripadalo uzrasnoj klasi 1+, svega 2,87%. Odnos polova je približan teoretskom, jer je 43,95% mužjaka, 41,95% ženke, a kod 14,37% jedinki nije bilo moguće odrediti pol.

I kod drugih vrsta registrovanih riba je konstatovan relativno povoljan odnos polova, a i u starosnoj strukturi su zabilježene jedinke koje pripadaju različitim uzrasnim klasama.

U ihtiopopulacijama hidroakumulacije Modrac, optimum za reprodukciju nalaze ribe iz sljedećih reproduktivnih skupina: fitofili (66%), litofili (18%), psamofili (1,4%), ostrakofili (1,4%) i fitolitifili (1,4%), a za jedinke hibrida (1,4%) je nepoznat način odlaganja ikre.

Kada su u pitanju trofičke skupine riba, registrovane su sljedeće: omnivori, piscivori, herbivori, insektivori, zooplanktivori, fitoplanktivori i detritivori. Najviše je insektivornih vrsta (6 – 26,00%), a zooplanktivorne i piscivorne vrste su podjednako zastupljene (4 – 18%). Trofička skupina zooplanktivor, herbivor je zastupljena sa dvije vrste (9,00%), dok su ostale trofičke skupine zastupljene sa po jednom vrstom (5,00%).

U ihtiofauni akumulacije Modrac dominiraju euritopne vrsta, odnosno vrste koje optimum svojih životnih uslova nalaze kako u tekućicama tako i u stajaćim ekosistemima. Takvih je 11 vrsta (52,00%). Limnofilnih vrsta je pet (24,00%), reofilnih četiri (19,00%), a za hibrida je nepoznato kojoj ekološkoj skupini pripada.

Klasterskom analizom su sagledane sličnosti i razlike po sastavu populacija riba između uzoraka različitih lokaliteta istraživanja. Dobijeni podaci pokazuju da sa najmanje različiti uzorci ostvareni na lokalitetima Šerići (L2) i brana (L5). Nešto manji indeks sličnosti ima uzorak sa lokaliteta Mosorovac (L4), ali je dosta sličan sa uzorcima dva prethodna lokaliteta i priključen je upravo njima. Uzorak sa lokaliteta Dublje se izdvaja u odnosu na prethodne uzorke i ima manji indeks sličnosti. Najmanji indeks sličnosti pokazuje uzorak ostvaren na lokalitetu Ljubače i vidljivo se izdvaja od ostalih uzoraka.

Indeks diverziteta je izračunat na nivou vrsta i na lokalitetu Ljubače iznosi 0,939. Na lokalitetima Šerići i Dublje su nešto niže vrijednosti i iznose 0,843, odnosno 0,805, a na lokalitetu Mosorovac 0,762. Najniža je vrijednost indeksa je na lokalitetu Brana i iznosi 0,689. Vrijednosti indeksa diverziteta su manje od 1 i ukazuju na činjenicu da je voda u akumulaciji Modrac jako zagađena.

Sadržaj

UVOD ………………………………………………………………………………………………………………..1

1.1. Geomorfološke i hidrološke karakteristike sliva rijeke Spreče…………………..3

1.2. Nastanak i fizičke karakteristike akumulacije Modrac………………………………4

1.3. Hidrografske i hidrološke karakteristike akumulacije……………………………….5

1.4. Klimatske karakteristike istraživanog područja ……………………………………….6

1.5. Fizičko – hemijske karakteristike vode……………………………………………………11

1.6. Sastav i karakteristike priobalne vegetacije …………………………………………….13

1.7. Hidrofilna flora i vegetacija……………………………………………………………………….14

1.8. Pregled dosadašnjih istraživanja akumulacije Modrac ………………………………15

1.8.1. Zajednice mikroorganizama ………………………………………………………16

1.8.2. Fitoplankton……………………………………………………………………………….17

1.8.3. Zooplankton…………………………………………………………………………………………..18

1.8.4. Zoobentos ……………………………………………………………………………………19

1.8.5. Ihtiofauna ……………………………………………………………………………………………..20

1.9. Ciljevi istraživanja ……………………………………………………………………………………..23

  1. MATERIJAL I METODE………………………………………………………………………24
  2. REZULTATI I DISKUSIJA ………………………………………………………………….30

3.1. Lokalitet 1. Ljubače …………………………………………………………………………………….32

3.1.1. Zima …………………………………………………………………………………………………………32

3.1.2. Proljeće …………………………………………………………………………………………………….33

3.1.3. Ljeto …………………………………………………………………………………………………………34

3.1.4. Jesen ………………………………………………………………………………………………………..35

3.2. Lokalitet 2. Šerići …………………………………………………………………………………………37

3.2.1. Zima …………………………………………………………………………………………………………38

3.2.2. Proljeće ……………………………………………………………………………………………………38

3.2.3 Ljeto………………………………………………………………………………………………………….39

3.2.4. Jesen ………………………………………………………………………………………………………..40

3.3. Lokalitet 3. Dublje ……………………………………………………………………………………….42

3.3.1. Zima ………………………………………………………………………………………………42

3.3.2. Proljeće …………………………………………………………………………………………………….42

3.3.3. Ljeto …………………………………………………………………………………………………………43

3.3.4. Jesen ………………………………………………………………………………………………………..44

3.4. Lokalitet 4. Mosorovac ……………………………………………………………………………….45

3.4.1. Zima …………………………………………………………………………………………………………46

3.4.2.Proljeće ……………………………………………………………………………………………………..46

3.4.3.Ljeto ………………………………………………………………………………………………………….47

3.4.4. Jesen ………………………………………………………………………………………………………..47

3.5. Lokalitet 5. Područje brane…………………….. …………………………………………………..49

3.5.1. Zima ………………………………………………………………………………………………………..49

3.5.2. Proljeće ……………………………………………………………………………………………………50

3.5.3. Ljeto ………………………………………………………………………………………………………..50

3.5.4. Jesen ……………………………………………………………………………………………………….51

3.6. Ihtiofauna Spreče na utoku u Modrac ………………………………………………………….57

3.7. Ihtiofauna Spreče na istoku iz Modraca ………………………………………………………..58

3.8. Odnos autohtonih i intoduciranih vrsta riba u akumulaciji Modrac ……………….86

3.9. Variranje osnovnih tjelesnih mjera u proučavanim ihtiopopulacijama…………88

3.10. Dobna i polna struktura proučavanih ihtiopopulacija i njihov dužinski rast……97

3.11. Biološke i ekološke osobenosti istraživanih ihtiopopulacija …………………………..109

3.12. Klasterska analiza biocenoza riba akumulacije Modrac ……………………………….114

3.13. Shannon – Weaverov indeks diverziteta …………………………………………………….114

  1. 4. ZAKLJUČCI …………………………………………………………………………………………117

SAŽETAK ………………………………………………………………………………………………………….122

SUMMARY…………………………………………………………………………………………………………127

  1. LITERATURA ………………………………………………………………………………………….132

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.