Učimo od komšija: Labin protiv nove termoelektrane

1U Labinu (Istra) 94% građana se na juče održanom lokalnom referendumu izjasnilo protiv izgradnje nove termoelektrane od 500 MW. Na referendum je prema neslužbenim informacijama izašlo 36% građana.

“Već godinama tvrdimo da je Plomin C ekonomski, ekološki i zdravstveno štetan projekt. Građani nisu povjerovali HEP-ovim obećanjima da će lokalna zajednica profitirati od Plomina C nego ga je nevjerojatnih 94% posto odbacilo. Taj podatak Vlada ne smije ignorirati”, izjavio je Marko Gregović, voditelj energetskog i klimatskog programa Greenpeacea Hrvatska.

Prema istraživanju agencije IPSOS objavljenom 23.6.2014. godine 64% građana republike Hrvatske se takođe protivi termoelektrani na ugalj Plomin C.

“Ovo nije prvi put da su se građani izjasnili protiv ekološki i ekonomski štetnih projekata u Hrvatskoj. U januaru ove godine građani Ploča su poslali jasnu poruku protiv izgradnje termoelektrane u tom mjestu kada je 90% građana zaokružilo „Ne” na pitanje „Da li ste za izgradnju termoelektrane na ugalj u Pločama?”.

Igor Kalaba, Koordinator kampanje “Stop prljavoj energiji, jer budućnost je obnovljiva” ispred Centra za životnu sredinu iz Banjaluke, je izjavio: “Ovo je već drugi slučaj u kojem su lokalne zajednice glasale protiv zagađenja zraka i uništavanja životne sredine u Hrvatskoj. Termoelektrane na ugalj su štetne iz niza razloga kao što su klimatske promjene, uništavanje zdravlja ljudi ali i ekonomski razlozi, što nam pokazuje svjetski trend gdje se za svaku izgrađenu termoelektranu odustane od dvije planirane. Pritom, taj niz razloga protiv novih termoelektrana na ugalj prati brz razvoj obnovljivih izvora energije i velike mogućnosti unapređenja energetske efikasnosti, tehnologije i aktivnosti koje pri tom zapošljavaju daleko više ljudi od termoelektrana. Građani BiH i cijele regije bi se trebali ugledati na građane Labina”.

“Bosna i Hercegovina zbog loše energetske efikasnosti gubi velike količine električne energije, a u isto vrijeme raspolaže odličnim potencijalima za razvoj obnovljivih izvora energije. Umjesto razvijanja novih prljavih termoelektrana na ugalj, naši političari moraju napokon da obrate pažnju na struku i zdrav razum i da odbace planove izvoza prljave energije koja truje naše građane a da se okrenu unapređenju našeg kvaliteta života i osiguranju sigurne budućnosti za sljedeće generacije u BiH”,  zaključio je Denis Žiško, Koordinator kampanje “Stop prljavoj energiji, jer budućnost je obnovljiva” ispred Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle.

Pročitajte i:   (FOTO) Veliki pomor ribe u Ćehotini, rijeka potpuno bijela!

Vijest iz 9. maja 2013. godine objavljena na stranici “Zelena akcija”

680 preuranjenih smrtnih slučajeva – da li je to cijena ugljena u “Plominu C”

Dana (9.5.2013.) su Greenpeace, Zelena akcija i Zelena Istra održali prosvjednu akciju u Plominu gdje su ispred termoelektrane (TE) postavili 680 silueta ljudi. Na taj način su prikazali, temeljem Greenpeaceove znanstveno utemeljene statističke analize, broj procijenjenih preuranjenih smrtnih slučajeva koji će nastupiti zbog onečišćenja iz TE „Plomin C“ u 40 godina rada, ukoliko dođe do realizacije ovog projekta.

Ostali važni zaključci Greenpeaceove analize o skrivenim troškovima planirane TE „Plomin C“:

  • Procjenjuje se da će „Plomin C“ svake godine u prosjeku uzrokovati 2.671 napadaj astme, te nevjerojatnih 36.163 slučajeva bolesti dišnog sustava.
  • Ukupno se procjenjuje gubitak od 3.970 radnih dana na godinu zbog bolesti.
  • Ukupni vanjski troškovi onečišćenja uzrokovanog samo ovim blokom doseći će 124,8 milijuna eura na godinu. (Vanjski trošak neke gospodarske djelatnosti je onaj trošak kojeg ne preuzima nositelj te djelatnosti, nego ga snose svi građani.)
Pročitajte i:   Najavljen početak pregovora o izgradnji dvije hidroelektrane u Ilijašu

U Greenpeaceovoj procjeni utjecaja planirane TE „Plomin C“ na zdravlje ljudi i gospodarstvo korištena je standardna metodologija Europske agencije za okoliš (EEA), prethodno korištena u studiji navedene agencije iz 2011. pod naslovom „Stvarni troškovi onečišćenja zraka od industrijskih pogona u Europi“ (engl. Revealing the Costs of Air Pollution from Industrial Facilities in Europe). Metodologija je detaljno dokumentirana na više od 450 stranica u 7 metodoloških referata iz projekta CAFE-CBA (engl. Clean Air for Europe – Cost Benefit Analysis). Izračuni su temeljeni na najsuvremenijem modelu prijenosa kemijskih spojeva MSC-W (Meteorological Synthesizing Centre-West) koji su izradili europski hidrometeorološki zavodi u okviru programa EMEP, u čijem radu aktivno sudjeluje i hrvatski Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), a program se financira i sredstvima iz Hrvatske.

Tvrdnja koju često koriste zagovornici izgradnje TE „Plomin C“, da će se kvaliteta zraka poboljšati zbog realizacije ovog projekta, nije točna. Naime, TE „Plomin 1“ se zbog dotrajalosti mora uskoro zatvoriti, što će smanjiti onečišćenje zraka. U odnosu na tu razinu onečišćenja, „Plomin C“ sasvim jasno predstavlja veliko dodatno zagađenje zraka.Također, u odnosu na TE „Plomin 1“, „Plomin C“ će emitirati nekoliko puta više CO2.

Pozivamo Vladu da, kao vlasnik HEP-a, odustane od izgradnje TE na ugljen „Plomin C“, kako bi se izbjegle dalekosežne posljedice ovog projekta. Umjesto realizacije ovakvih zastarjelih projekata, potrebno je smanjiti gubitke u distribuciji električne energije, uložiti sredstva u povećanje energetske učinkovitosti te napokon iskoristiti potencijal obnovljivih izvora energije.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.