11:47 pm - Utorak Decembar 12, 2017

Bunski kanali: Dragulj prirode kojeg građani i udruženja brižljivo čuvaju

Najatraktivniji dio toka rijeke Neretve mnogi će se složiti nalazi se ispod Mostara, gdje modro zelena ljepotica prolazi kroz uski prirodni kanal stvaran hiljadama godina. Na ušću Bune u Neretvu priroda pruža najveći raskoš boja, spoj vode, zelenila i kamena, te postavlja upit ljudima koliko su svjesni bogatstva kojeg vide. Prizor je svaki put drugačije, sve u zavisnosti od godišnjeg doba i količine vode u kanalu.

Bunski kanali nalaze se pored mjesta Buna, gdje Magistralni put M-17 ostavlja Mostar i kreća prema Počitelju i Čapljini. Hiljade građana dnevno prođu pored, a da nisu svjesni da prolaze pored jednog od najljepših slika koje priroda u našoj zemlji može ponuditi. Neobilježeno ispod puta u kanjonu rijeke pruža se pravi spektakl kojeg voda, stijene i zelenilo priređuju hiljadama godina.

Rijekom bogata Buna na svom ušću širi se u malu deltu, te onda preko duge sedrene stijene stvarane hiljadama godina stropošta u kanal koji je formiran. Buni treba devet kilometara da od svog izvora stigne do Neretve i uz niz prekrasnih momenata za kraj ostavi onaj najljepši.

Bunski kanali, pravi dragulj prirode potpuno su turistički neiskorišteni, osim ribara koji baš tu najviše vole čekati trzaj mekousne pastrmke ili glavatice i pokojeg bicikliste ili izletnika, raj za oči nepoznanica su i za mnoge koji žive desetak kilometara od kanala.

Savršena staza za kajak i kanu

Osamdesetih godina kajakaši su se na Bunskim kanalima borili za svjetske i evropske medalje, jer na tom je lokalitetu priroda izgradila ono što se obično vještački gradi da bi se napravila što teža i zahtjevnija staza.

Rok Rozman, proslavljeni slovenski olimpijac i osvajač brojnih medalja u kajaku i veslanju, prošle je godine u sklopu svoje ekološke akcije “Balkan Rivers Tour” spustivši se niz Bunske kanale ustvrdio da u cijelom svijetu nema atraktivnije staze za kajak i kanu.

U 230 kilometara svog toka Neretva je izgradila cijeli niz prekrasnih krajolika, ali mišljenja mnogih da je baš lokalitet južno od Mostara na ušću Bune, taj koji zbog količine vode, ali i krajolika predstavlja najveću vrijednost.

Nekad zaštićen prostor danas ostavljen

U bivšoj državi prostor Bunskih kanala bio je zakonom zaštićen kao spomenik prirode, sad je pak sve to poprilično nejasno, ostavljeno na slobodno tumačenje, pa su udruženja koja se bore za zaštitu rijeka više puta upozoravala da ovaj lokalitet i ova današnja država treba jasnije i glasnije uzeti pod zaštitu.

“Ljudi su Stari most izgradili za par godina, a Neretvi su hiljade i hiljade trebale da formira svoje korito. Nekad prelako prelazimo preko bogatstava koje nam priroda daje i za koje se mi trebamo boriti da bi ih ostavili generacijama koje dolaze iza nas. Bunski kanali su bez sumnje najljepši dio toka Neretve, pravi dragulj prirode”, kaže Sejo Pintul, urbanista i ekolog, jedan od najglasnijih u borbi za zaštitu rijeka, posebno Bunskih kanala.

U ratnim godinama preko kanala izgrađen je neugledni, betonski most koji im je djelomično narušio ljepotu, a udruženja i aktivisti predalažu drugačiji most, prilagođen krajoliku i željama da Bunski kanali budu zaštićeni spomenik prirode i kao takvi tretirani od države na pravi način.

Prostor Bunskih kanala već par godina dio je borbe građana Bune i Mostara, udruženja i struke za očuvanje izvorne ljepote i zabranu gradnje minihidroelektrana koje se baš na tom lokalitetu planiraju graditi.

Izvor: klix.ba

Komentari

Facebook komentari

Powered by Facebook Comments

  • Nema postova sličnog sadržaja
Filed in: Reportaže

No comments yet.

Leave a Reply