10:52 am - Petak August 18, 2017

Ribolovac Amer Hadžimešić: Odmorim se samo kad sam pored vode, a Drina i Neretva me čine sretnim čovjekom

Amer Hadžimešić

 Na početku razgovora, prisjetio se svog prvog ulova i važnih lekcija koje je naučio od svog oca.

“Sa osam ili devet godina ulovio sam prvu pastrmku, donio je kući u kantici s vodom i htio se pohvaliti ocu. Otac je rekao: ‘Dobro sine, sad je spusti’, a zatim sam dobio blagi šamar upozorenja zbog toga što sam ugrozio ribu koja je bila mala i zapravo nije smjela biti ulovljena. Tada sam naučio šta je plemenita riba i kako se prema njoj treba odnositi”, rekao je Amer, prisjećajući se i kako je sa šest godina, dok još nije znao ni čitati, pa mu je sestra čitala knjižicu, položio ispit za ribolovca koji je tada bio obavezan.

“Kada sam trebao platiti polaganje, uz pratnju sestre, sjećam se, neka gospođa na šalteru banke je platila tu dozvolu i rekla mi: ‘Ti, sine, kupi sebi sladoled’. Tako je malo to koštalo”, prisjeća se Amer koji ribu, prije nego je vrati u vodu, poljubi i poželi joj sve najbolje.

“Nažalost, sada se ribolovački ispiti ne polažu. Dozvolu može izvaditi bilo ko i bilo kada i u potpunosti bez ikakvog znanja o osnovnim zakonskim aktima može pristupiti ribolovu. I ako nema nekoga ko će ga naučiti i objasniti, posebno djecu, ista vrlo lako mogu da odu putem kojim ne treba da idu. Zbog ovoga apelujem na sva sportsko-ribolovna udruženja da se posvete radu s djecom, trebaju se održavati škole ribolova, a taj rad će sigurno imati rezultate u dugoročnom smislu”, rekao je Amer.

Mladica koju je ulovio je vrh sportskog ribolova kod nas i u regionu.

“Za nju se kaže da je riba od hiljadu ili milion zabačaja i koju je teško uloviti, rijetka je i nije jatna riba. To je mnogima san. Ja sam je ulovio jer sam se poslije posla vozio dva sata da bih je isto toliko dugo lovio tri kilometra od Foče na Dragojevića buku koji je dao najveći broj mladica na Drini. Mladicu sam mjerio jer mi je bila interesantan ulov, najveći u životu, nisam je ciljano ulovio, došla je sasvim slučajno, ali je veliki borac i priuštila mi je veliko zadovoljstvo”, ispričao nam je Amer o svom najznačajnijem ulovu i dodao kako mnogi po 50 ili 100 puta ciljano odu da love mladicu, ali im to ne uspije.

On ističe kako je, u ovo današnje vrijeme kada je čovjek jako opterećen što zbog posla, što zbog brzine života, za njega ribolov nešto posebno, nešto što ga opušta i čini odmornim.

Problem su krivolovci i loš Zakon

Govoreći uopšteno o našim rijekama i njihovoj pogodnosti za ribolov, Amer kaže kako je trenutno situacija loša, stanje riblje populacije, posebno salmonidnih vrsta je jako loše, što je posljedica prekomjernog izlova. On ističe kako je problem što se koriste sredstva koja su zakonom zabranjena, a ribočuvarske službe ne rade uvijek svoj posao, što bi se donekle moglo opravdati slabim stimulacijama njihovih društava koja su opterećena zakonskim dažbinama i koncesijama koje plaćaju državi svake godine. Također, Tužilaštvo sporo i loše radi svoj posao, a sve zbog neadekvatnog Zakona o slatkovodnom ribarstvu.

Hadžimešić smatra kako su sportski ribolov i ribolov generalno apsolutno neiskorištena grana turizma i navodi kako alpska regija u Italiji koja je veličine Kantona Sarajevo ima milione prihoda od sportskog ribolova.

“Nemaju ništa bolje nego što ima BiH. Problem je u lošem zakonu i krivolovcima. Sistem ne funkcioniše, ali potencijal koji imamo je nevjerovatan”, kazao je Amer koji se cijeli život bavi i drugim sportovima.

“Nije problem nositi ribu i jesti ribu. I treba da se jede. I razumijem da ljudi love da bi nahranili sebe i porodicu. Ali treba loviti koliko ti treba za ručak. Dnevnu količinu za izlov je odredio zakon. A zakon je pisala struka, nauka i stručni ljudi. Sve bi bilo drugačije da se poštuje zakon u ribolovu kao i u svakoj sferi života”, objasnio je Hadžimešić.

Govoreći o problemu onečišćenih rijeka, naveo je primjer Miljacke koja se na dužini od 500 metara mnogo onečisti i postane rijeka u kojoj skoro da nije moguć životinjski svijet.

“Tužno je da vidite rijeku Miljacku koja je do Vijećnice jako čista i bistra i lijepa za ribolov i baš na tom mjestu je grupa entuzijasta iz udruženja Miljacka, sličnih meni napravila prelijepu ribolovnu priču i dokazala da se može kada se hoće. Međutim, odmah od Vijećnice kanalizacija je onečišćuje, tako da je već do Marin Dvora u katastrofalnom stanju. Dakle, ona iz rijeke druge kategorije prelazi u rijeku četvrte kategorije za nekih 500 metara. Od bistre, čiste rijeke, bogate kisikom, prelazi u rijeku u kojoj je iznimno narušen i otežan život životinjskog svijeta bilo koje vrste”, naveo je Amer, dodavši kako bi samo gradnja kolektora i sakupljanje otpadnih voda trajno riješili problem rijeke Miljacke, kao i nesnosan smrad koji se od nje širi.

“Nema planskog rješavanja čišćenja rijeka, grade se brane, ljudima se zamazuju oči, a ustvari svaka ta brana sprječava migraciju ribe, sprječava mrijest ribe, njeno razmnožavanje. Zatim se rade poribljavanja, što se nigdje u svijetu ne radi, već se čuva mrijest, genetska karta, kako bi se riba tog genetskog koda koja je tu hiljadama godina i očuvala. Ali, dolaze ribe iz Skandinavije, Austrije, Njemačke…”, kazao je Hadžimešić.

Mladica i lipljen su jedne od rijetkih riba koje nisu ugrožene u smislu genetskog koda. Sve ostale ribe, naprimjer mekousna pastrmka, koja je endem, ili glavatica su ugrožene i već mijenjaju svoju morfologiju zbog mutacija uzrokovanih razmnožavanjem s ribama s drugih područja koje su ubačene zadnjih 15 ili 20 godina.

“Država se ne brine o tome i mislim da samo balkanskom mentalnom sklopu riba jako malo znači i svi je gurkamo u stranu, ali smatram da ribolov kao grana turizma može jako doprinijeti i BiH i neke njene dijelove može dići na viši nivo”, zaključio je Hadžimešić i dodao kako ima jako puno prijatelja iz Evrope koji bi htjeli doći u BiH loviti ribu, ali bilo bi ga stid dovesti ih jer bi ulovili jednu ili dvije ribe.

BiH je domaćin svjetskog prvenstva u ribolovu 2018. godine

Lov grabljivica umjetnim mamcima s obale je disciplina u kojoj se Amer takmiči.

Na nedavno održanom svjetskom prvenstvu u Italiji na kojem je učestvovalo 18 zemalja, a svaka od njih daje po četiri takmičara, naša reprezentacija je zauzela 6. mjesto.

“U Italiji smo zauzeli izvanredno 6. mjesto na svjetskom prvenstvu koje se održalo početkom juna ove godine, a Igor Krajišnik je osvojio 12. mjesto u pojedinačnoj kategoriji”, rekao je naš sagovornik dodajući kako su uslovi slabi i da se takmičari sami snalaze za finansije.

Otkrio nam je da je rijeka Željeznica kod mjesta Kijevo odabrana kao mjesto održavanja Svjetskog prvenstva koje će prvi put u ovoj disciplini biti održano u BiH sljedeće godine. Kaže kako sve svoje snage usmjeravaju na Željeznicu kako bi sljedeće godine osvojili medalje.

Amer je s nama podijelio i neka pravila ovog sporta.

U lovu salmonida, odnosno plemenitih vrsta ribe koju lovi, živi mamac je zakonom zabranjen u cijelom regionu, jer je to najlakši način da se gladna riba prevari. Krivolovci živim mamcima love ribu, što je kažnjivo Zakonom o slatkovodnom ribarstvu. Dok je još u jatima, krivolovci je mesarski unište, povade cijela jata, jer se riba hrani intenzivno nakon mrijesta, a to je način da je krivolovci ulove i napune svoje frižidere.

Mamci koje takmičari koriste imitiraju ribu i insekte kojima se grabljivice hrane i tako je privlače, ribe koje on lovi su prirodni grabežljivci koji se hrane isključivo drugom ribom i svi mamci koje koriste su imitacije s ciljem da provociraju ribu da ih pojede. Udice na tim mamcima nemaju kontrakuka što je zarez koji ne dopušta ribi da spadne i može je povrijediti. U takmičenju je strogo zabranjeno lovljenje s udicama koje imaju kontrakuku, njih ne smije da bude. Sudija mamac kontroliše tako što ga provlači kroz garderobu i ukoliko zapne, učesnik je automatski diskvalifikovan, objasnio nam je Amer.

Svaka riba koja se uhvati mora se vratiti u vodu, a prije toga ona se prihvata meredovom (mreža kojom se riba zahvata i vadi iz vode), a nakon što se otkači u mreži, polako se spušta u vodu, ne smije se baciti, niti se smije pustiti na tlo ili kamen. Također, riba se ne smije uzeti direktno u ruku, već preko mreže u kojoj se nalazi jer je mreža već mokra, a suha ruka oštećuje sluz na tijelu ribe koja je zapravo štiti od svega onoga što se nalazi u vodi.

Takmičarski ribolov godinama je bio iznimno skup kao i svaki sport kojem se čovjek ozbiljno preda. Skoro sav pribor se nabavlja iz Japana i SAD-a. Međutim, odnedavno, veliki sportski radnik i entuzijasta Ognjen Borovčanin je svu opremu omogućio ovdje u Bosni i Hercegovini, istakao je Amer Borovčaninovu zaslugu.

Drina i Neretva

Amer kaže kako u okolini Sarajeva ide na Darivu, a za ozbiljniji lov na Neretvu i Drinu, rijeke koje mu mnogo znače, a oči mu se napune suzama na svaki spomen Drine.

“Dvije su rijeke koje mene čine sretnim čovjekom, to su rijeka Drina na kojoj sam odrastao, na koju me sve vuče, i Neretva za koju sam vezan iz drugih razloga zadnjih deset ili dvanaest godina. Na njima provodim sve slobodno vrijeme, uglavnom su to dani vikenda, eventualno radnim danom ako mogu da pobjegnem na nekoliko sati. Rasteretim se i odmorim samo kad odem kod vode”, priznao je.

Kaže da mu nije bitno da li će uloviti ribu, lov sam po sebi je dovoljan. Često ode i na more jer su rijeke kod nas pet ili šest mjeseci u lovostaju, tj. nastupi period kada je zabranjeno loviti salmonide zbog perioda kada riba kreće s migracijom i mrijestom i tada je more jedino rješenje za ribolov.

“Moj najveći uspjeh u ribolovu je ono što sam takav kakav jesam, što vraćam svaku ribu, to je moja najveća moralna satisfakcija i sve ono za šta ja u svom ribolovnom svijetu živim. Što se materijalnih uspjeha tiče, pobjednik sam više takmičenja, više kupova u sportskom ribolovu, već dugi niz godina član sam reprezentacije BiH, a članstvo podrazumijeva da ste među šest najboljih u državi. Ako niste, naredne godine gubite to mjesto. Tim uspjesima zaslužio sam da od sportskog ribolovnog saveza budem imenovan na mjesto selektora BiH, a od ove godine sam imenovan komesarom, odnosno sekretarom državnog prvenstva. Prošle godine sam u junu organizovao najveći kup u sportskom ribolovu, dvodnevno takmičenje koje je održano na Neretvi u Konjicu. Bile su tu reprezentacije Bugarske, Češke, Slovačke, Rumunije, Hrvatske i BiH i bila je prisutna elita evropskog i svjetskog sportskog ribolova. Sve ovo me ispunjava i čini sretnim”, rekao je Amer za kraj našeg razgovora.

Komentari

Facebook komentari

Powered by Facebook Comments

  • Nema postova sličnog sadržaja
Filed in: Reportaže

No comments yet.

Leave a Reply

PRONAĐITE NAS I NA FACEBOOKU

Powered by WordPress Popup