Prezentovana publikacija o biodiverzitetu jezera najstarijeg Nacionalnog parka u BiH
Budućnost Sutjeske zavisi od naše odgovornosti
Publikacija ”Biodiverzitet jezera Nacionalnog parka Sutjeska i preporuke za njihovo održivo upravljanje” koja je nastala kao proizvod naučnih istraživanja realizovanih na ljeto 2016. godine prezentovana je danas u prostorijama Centra za životnu sredinu u Banjaluci. Fokus istraživanja je bio na pet jezera: Donje i Gornje Bare, Crno, Bijelo i Orlovačko jezero. Na njima je istraženo prisustvo različitih grupa organizama i kvalitet vode, a pronađene su i nove vrste.
”Sa više od 900 nalaza oko 370 taksona ovim istraživanjem još jednom potvrđujemo bogatstvo biodiverziteta ovog područja, ali i ukazujemo na značaj pravilnog upravljanja Parkom i svim njegovim vrijednostima. Zelengora spada u najinteresantije i najdragocjenije planine Dinarida, dok njena glacijalna jezera, tzv. ‘gorske oči’ vijekovima pružaju uslove za život rijetkim i osjetljivim organizmima. Da li će to tako i ostati, zavisi isključivo od naše odgovornosti i spremnosti da očuvamo neprocjenjivu prirodu koju imamo”, istakla je Iva Miljević iz Centra za životnu sredinu.
Prethodni naučni podaci za istraživana jezera su šturi, zastarjeli ili uopšte ne postoje, te je od izuzetne važnosti da se buduća naučna istaživanja podrže i realizuju, ne samo u zaštićenim područjima, već širom naše zemlje. U prilog tome ide i činjenica da je tokom relativno kratkog trajanja istraživanja pronađeno na desetine novih vrsta.
”Nacionalni park Sutjeska smatramo jednim od naših najvrijednijih područja, te godinama ulažemo naše vrijeme, energiju i znanje kako bi bilo što očuvanije. Nakon uspješne borbe protiv planiranih hidroelektrana na rijekama Sutjeska i Hrčavka, nastavili smo aktivnosti u ovom Parku koje za cilj imaju podršku, promociju, bolju zaštitu i kvalitetnije upravljanje”, izjavila Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu.
Promociju su prisustvovali predstavnici Prirodno-matematičkog fakulteta, JU Muzeja Republike Srpske, Nacionalnog parka Sutjeska i ostali zainteresovani pojedinci koji su iskazali prijeku potrebu da se stručna zajednica više uključi u planiranje kvalitetnog i svrsishodnog upravljanja našom prirodom i prirodnim resursima.
”Potrudili smo se dati preporuke na osnovu stanja koje smo zatekli na terenu tokom istaživanja, sa akcentom na spriječavanje daljih negativnih uticaja primijećenih na glacijalnim jezerima i njihovoj okolini. Kontrolisano i plansko poribljavanje, organičavanje kretanja motornih vozila i turističke aktivnosti su samo neke od preporuka koje smo detaljnije obradili i uvrstili u ovoj publikaciji. Neophodno je sve aktivnosti detaljno planirati i dati prioritet očuvanju prirodnih resursa, zbog čega se nacionalni parkovi osnivaju i na čemu, na kraju krajeva, najvećim dijelom temelje svoju turističku ponudu”, zaključio je Đorđije Milanović, stručni saradnik za praktičnu nastavu Šumarskog fakulteta u Banjoj Luci.
