Svjetski dan šuma: Pročitajte zašto sječa šuma negativno utiče na vodni režim

Među brojnim zaštitnim funkcijama šuma, njihova uloga u regulaciji vodnog režima zemljišta, vodoizvorišta i vodotokova je izuzetno značajna.

Uticaj šuma na vodni režim ogleda se u većoj akumulaciji i stvaranju rezervi vode i njenom sporijem oticanju. U ovom pogledu posebnu ulogu ima listinac (šumska prostirka – lišće, iglice, grančice i sl.) koji ima visok kapacitet za vodu, predstavlja svojevrstan rezervoar vode.

Količina vode koju može zadržati listinac znatno je veća od njegove težine. Ponašajući se kao sunđer, šumska prostirka znatno umanjuje površinsko oticanje vode. U zavisnosti od
vrste listinca različite su količine upijene vode.

Tako npr. 1 m3 bukovog listinca upije 176 l, iglice smrče 248 l, a iglice bijelog bora 160 l (Pintarić, 2004).

Istraživanjem u Švicarskoj je utvrđeno da „listinac hrasta može upiti količinu vode koja je devet puta veća od njegove težine; bukve osmerostruko; a bora peterostruko“.

Šume krošnjama drveća utiču na postupno dospijevanje kiše na tlo, a listincem akumuliraju dospjele količine vode postupno je otpuštajući u podzemlje i umanjuju njeno površinsko oticanje.

Šuma korijenovim sistemima, naročito šumsko drveće, strukturira zemljište povećavajući njegovu poroznost i kapacitet za upijanje vode. Uz ovo podzemne šupljine nastale odumiranjem korijenja povećavaju poroznost zemljišta.

Zemljišta se odlikuju vrlo složenim sistemom poroznosti, koju čine makro i mikro pore. Veća poroznost zemljišta pod šumama utiče na to da šumska zemljišta mogu primiti veću količinu vode i da je njeno upijanje mnogo brže nego na poljoprivrednim površinama, čak i u odnosu na oranice. S ovim u vezi je manje površinsko oticanje vode sa šumskih zemljišta nego s otvorenih terena.

Pročitajte i:   Održan Kup SRS FBiH u lovu ribe udicom na plovak

Topljenje snijega je sporije u šumi, naročito na osojnim položajima, nego na otvorenom prostoru. Voda od otopljenog snijega sporije otiče pa se veća količina vode upije u zemljište, što umanjuje nagli porast vodostaja.

Osim vezivanja vode u šumi upijanjem od listinca i tla, oborinska voda u šumi se veže i intercepcijom. U šumi sva količina oborina ne padne na zemljište, jedan dio se zadrži na krošnjama drveća, grmlja i prizemne flore, odakle ispari (intercepcija). Intercepcija je različita i varira od 10% do 40% od ukupne godišnje količine oborina i ovisi od vrsta dendroflore, starosti i sklopa sastojina, njezine građe, količine i intenziteta oborina, godišnjeg doba.

Naprijed navedeno je prikaz pozitivnih učinaka šuma na vodni režim, gdje shvatamo poguban uticaj ogoljavanja šumskih područja nelegalnom sječom šume.

Kao jedan od osnovnih uzroka poplava koje su se desile 2014. godine u Bosni i Hercegovini navodilo se upravo i ogoljavanje šuma, te smanjena apsorpcija vode koje su te šume činile.

(Dr Vladimir Beus:  Upravljanje rizicima od poplava i ublažavanje njihovih štetnih posljedica  – Šume regulator vodnog režima i zaštite zemljišta od erozije ; Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine)

Iz teksta dr. Vladimira Beusa je vidljivo da su to ogromne količine koje bi se zadržavale u šumama, te se zato i javljaju bujične vode koje se samo slijevaju sa ogoljenih brda i planina Bosne i Hercegovine.

Pročitajte i:   UGSR 'Mrena' Živinice: Održano udruženjsko takmičenje

Ilegalna sječa šume je osnovni problem, i podaci Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH kažu da je 2008. godine podneseno 2960 prijava, dok je 2014. godine taj broj više nogo udvostručen – narastao je na čak 6260 prijava.

Povoljna stuacija za šumokradice u FBiH je i nepostojanje zakona koji reguliše ovu oblast i koji je trenutno u fazi Nacrta zakona. Ništa bolja situacija nije ni u RS-u. Prema podacima JP “Šume RS”, vrijednost ilegalno posječene šume u devet mjeseci 2014. godine iznosi oko dva miliona KM.

U tom razdoblju podneseno je čak 2226 prijava, od čega 856 kaznenih i 1361 prekršajna prijava. Od toga su riješene samo 133 kaznene i 162 prekršajne prijave. Dok je u ilegalnoj sječi među prvima, BiH se nalazi na zadnjem mjestu u Europi kada je u pitanju zaštita šumskog bogatstva.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.