(RIBO)LOV U MUTNOM: Tendere obara falsifikator certifikata o autentičnosti ribe

Očuvanje ribljeg fonda je plemenita namjera. Ali, u praksi se odvijaju interesne borbe za stotine hiljada maraka, jednostavno rečeno, kriminal sa neizostavnom političkom pozadinom.

Piše: Amarildo Gutić

Sve bi, barem na papiru, trebalo biti jednostavno. Elektroprivreda BiH i Elektroprivreda HZHB imaju obavezu da svake godine planiraju sredstva za obnovu i očuvanje ribljeg fonda u slivu rijeke Neretve, kao nadoknadu štete uzrokovane radom hidrocentrala na ovoj rijeci.

Na tender bi se trebali javiti proizvođači određene riblje mlađi. Nakon izbora najpovoljnije ponude, putem ribarskih udruženja koja upravljaju određenim područjima izvršava se poribljavanje. No u praksi se odvijaju interesne borbe za stotine hiljada maraka, jednostavno rečeno, kriminal sa neizostavnom političkom pozadinom.

„Kočničar“ tendera je falsifikator

Tako je i ove godine Elektroprivreda BiH raspisala tender vrijedan 585 hiljada maraka za nabavku autohtone riblje mlađi, namijenjen poribljavanju ribolovnih zona sliva Neretve na kojima pravo upravljanja ribljim fondom ostvaruju Udruženje sportskih ribolovaca “Glavatica” – Jablanica i Udruženje/Udruga sportskih ribolovaca “Neretva 1933” – Mostar. Tražena je mlađ autohtonih vrsta, ribe glavatice, te mekousne i potočne pastrmke.

No i ovaj bi tender, kao i prethodna tri mogao završiti jednakim ishodom, a to je da bude poništen na osnovu žalbe firme „Riba Neretva“ iz Konjica. Ured za razmatranje žalbi već tri puta poništava tender, uvažavajući navod „Riba Neretve“ da konkurenti nemaju validan certifikat o porijeklu i genetičkoj autohtonosti kojom dokazuju autentičnost riblje mlađi.

Pročitajte i:   USR 'Glavatica' Jablanica: Održan 14. Internacionalni kup 'Jablaničko ljeto 2019'

„Riba Neretva“ negira, a Ured za žalbe prihvata da državni Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) nije akreditovan kao institucija koja može davati certifikate.

Ironija je da se tenderi poništavaju na osnovu žalbi „Riba Neretve“ koja je 2017. na tenderu EP HZHB dostavila potvrde o genetičkoj autohtonosti koje je navodno izdao INGEB te onu o zdravstvenom stanju riblje mlađi za poribljavanje Veterinarskog fakulteta Sarajevo, a za koje su utvrdilo da su falsifikovane!

Ove dvije institucije su pismeno potvrdile da nikada nisu izdali te potvrde za „Riba Neretvu“. Federalna uprava policije je nakon istrage dostavila izvještaj o počinjenom krivičnom djelu Kantonalnom tužilaštvu HNK – područnom uredu Konjic, a bila bi prava vijest da ovo tužilaštvo okonča bilo kakvu istragu te vrste, uključujući i ovu.

„Riba Neretva“ tako obara tendere za poribljavanje rijeke Neretve iako nije u mogućnosti da obezbjedi genetsku kartu ni za potočnu pastrmku, koju jedino i proizvodi. Za druge dvije autohtone vrste postoje proizvođači. Ribu glavaticu uzgaja Centar za ribarstvo Konjic, a mekousnu pastrmku ribogojilište „Laks“.

Ko će davati certifikat?

Nekoliko je problema koje karakterišu poribljavanje Neretve. Jedan je nesuklađenost Zakona o slatkovodnom ribarstvu HNK sa onim na nivou Federacije. U kantonalnom je navedeno da rješenje o ovlaštenoj instituciji daje Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, dok federalni zakon ne propisuje davanje ovlaštenja bilo kome, uključujući i Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju.  Prethodnih deset godina federalnom ministarstvu nije predstavljao problem da Institut izdaje sve certifikate o autohtonosti ribe.

Pročitajte i:   Veliki pomor ribe od Kalesije do Živinica: Tužilaštvo naredilo analizu, ekolozi zabrinuti

No problem je u kontroli onoga što proizvođači riblje mlađi na tenderu nude. Pravilo instituta je da njihovi predstavnici dolaze u ribogojilište i nasumice uzimaju uzroke ribe za analizu, koja mora 100% genetički biti ispravna da bi dobila certifikat.

Kao takvi smetnja su (ribo)lovcima u mutnom koji zagovaraju da to može raditi bilo koja institucija izvan BiH. Tako je primjera radi firma „BUTREX – RIBARSTVO“ iz Trebinja dostavile certifikat Centra za genotipizaciju ribolovnih resursa iz Beograda iz kojeg je jasno da su oni radili analizu na osnovu uzoraka DOSTAVLJENIH od proizvođača, što znači da ih je mogao nabaviti bilo gdje i dostaviti na kontrolu.

Tako dolazimo do pravog razloga zastoja u poribljavanju Neretve. Stotine hiljada maraka su svake godine „u igri“, a pojedinci su namjerili doći do sigurnog novca uz minimalan trošak. Nije samo certifikat važan, nego i koja će vrsta i u kojoj količini u konačnici biti ubačena u ribom već znatno osiromašenu Neretvu.

(nastaviće se)

Izvor: zurnal.info

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.