U reciklaži otpada ne zaostajemo za regijom, ali smo daleko od razvijenih država

Dodatak administratora: Neću ulaziti u istinitost tvrdnje ‘Bolji smo od Hrvatske…’, ali me ona podsjeća na onu ‘Je li vi vjerujete meni ili sopstvenim očima?’

Prirodnih resursa je sve manje na planeti Zemlji i zbog toga reciklaža nikada nije bila potrebnija. Nadležne u Bosni i Hercegovini smo pitali koliko mi recikliramo. Ne manje od zemalja u regiji, ali mnogo manje od razvijenih država.

U bosanskohercegovačkim domaćinstvima je sve više električnih uređaja, pa smo pitali i kako se oni zbrinjavaju nakon što završe u kanti za smeće. Osim u reciklaži, otpad se koristi i kao sirovina u energanama, a samo jedna postoji u Bosni i Hercegovini.

Federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo je za naš portal izjavila da postoji sistem razdvajanja otpada, a to se odnosi na ambalažu i elektronički otpad.

Podsjetila je da postoje operateri koji upravljaju tim sistemom. Za obje spomenute vrste otpada postoje po dva operatera u Federaciji Bosne i Hercegovine. Kako je kazala, oni moraju prikupiti 35 posto od ukupnog otpada.

Đapo je napomenula da se najviše reciklira papir. Od 2012. do 2018. godine reciklirano je ukupno 128.637 tona otpada, a od toga 92.464 tone papira. Reciklirano je 18.717 tona plastike kao velikog zagađivača okoliša.

“U Federaciji nema energana”

Kada je u pitanju elektronički otpad, Đapo je naglasila da se on izvozi kao i druge vrste otpada.

Osvrnula se na pitanje gradnje energana na području Federacije Bosne i Hercegovine.

“Uglavnom svi vlasnici deponija razmišljaju da naprave postrojenja za proizvodnju električne energije ili energana. Deponija Smiljevići u Sarajevu je imala jednu malu energanu. Prilikom potrage za žrtvama oštećena je njena infrastruktura i Kanton Sarajevo to nije mogao vratiti u prvobitno stanje. Čekalo se od tužilaštva da im se vrate sredstva. Koliko znam, nemam postrojenja u kojima se otpad pretvara u električnu energiju”, obrazložila je.

“Bolji smo od Hrvatske, ali zaostajemo za razvijenim državama”

Đapo je ponovila da se mora reciklirati najmanje 35 posto ambalažnog i elektroničkog otpada. Podsjetila je da u Hrvatskoj postoji depozitni sistem za flaše, ali ne i za druge materijale. Tvrdi da je Federacija Bosne i Hercegovine čak i bolja u ukupnoj reciklaži nego Hrvatska.

Pitali smo da li Bosna i Hercegovina zaista toliko zaostaje u reciklaži za razvijenim državama.

Pročitajte i:   VIDEO - Zatrpavanje i zagađenje rijeke Blihe u Kamengradu (Sanski Most)

“Ne bih rekla da je to slučaj kada su u pitanju Srbija i Hrvatska, ali kada pogledam Evropsku uniju, onda to jeste tako”, odgovorila je.

Također je podsjetila da su lokalne zajednice imale obavezu da osiguraju infrastrukturu za selektivno odlaganje otpada.

“Nažalost, one su očigledno imale neke druge prioritete”, dodala je Đapo.

“Građani žele da odvajaju otpad i to im se mora omogućiti”

Smatra da građani žele da im se omogući razdvajanje otpada i napomenula je da se u Sarajevu otpad razdvajao i prije posljednjeg rata.

“Ne bih rekla da je do građana. Oni bi lako stekli navike ako bi im bilo omogućeno razdvajanje. Na općinskim načelnicima je bilo da osiguraju različite kontejnere koji bi se praznili različitim kamionima. Tamo gdje su postojali različiti kontejneri građani su mogli vidjeti da se otpad kasnije stavlja u jedan kamion. Onda su se pitali čemu sve to. Nije do građana, nego do institucija”, potcrtala je.

Naknada za plastične flaše

Komentarisala je pitanje naknade za povrat plastičnih flaša, što postoji npr. u Hrvatskoj.

“Kada sam postala ministrica, htjela sam promijeniti depozitni sistem kao što je u Hrvatskoj. Onda je Ministarstvo kažnjeno na Konkurencijskom vijeću, a onda smo na sudu to dobili. Sud je rekao da ministarstvo može mijenjati politike. Kada smo analizirali taj sistem, vidjeli smo da on postoji samou Hrvatskoj. Tako da nećemo prelaziti na taj depozitni sistem, nego ćemo koristiti uspostavljeni sistem koji funkcioniše”, rekla je.

Đapo je poručila da u Bosni i Hercegovini već postoje otkupne stanice i da mora postojati harmoniziran sistem zbrinjavanja otpada u oba entiteta.

Kakvo je stanje u Republici Srpskoj?

Iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske su nam naveli podatak entitetskog Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost da je 2017. u ovom dijelu Bosne i Hercegovine reciklirano 35.439 tona. Iste godine u Federaciji je reciklirano 27.083 tone otpada.

Naglasili su da ne postoje, kako su naveli, pouzdani podaci o količini elektroničkog otpada i da se jedina procjena može izvršiti na osnovu morfološkog sastava otpada. Shodno tome, pretpostavljaju da njegova zastupljenost iznosi 0,4 posto od ukupne količine otpada. Prije dvije godine je elektroničkog otpada nastalog u industriji bilo 4,9 tona.

Pročitajte i:   OSR Konjic: Kod Glavatičeva uhvaćen krivolovac sa podvodnom puškom

U ovom ministarstvu su obrazložili kako se zakonom tretira ovaj otpad.

“Izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom uvedena je obaveza plaćanja naknade za proizvođača i uvoznika proizvoda koji prvi put stavljaju proizvod na tržište te je razvijen finansijski sistem upravljanja posebnim kategorijama otpada u RS-u (plastičnih kesa, baterija i akumulatora, guma, električnih i elektronskih proizvoda i opreme, ulja i motornih vozila)”, istakli su.

Kao cilj uvođenja naplate su naveli uspostavljanje i razvijanje sistema upravljanja ovim otpadom u svrhu zaštite zdravlja ljudi i životne sredine. Osim toga, time žele napraviti informacioni sistem kojim će se precizirati podaci o količini otpada.

Jedna energana i više ciljeva

Potcrtali su da prema informacijama kojima oni raspolažu u RS-u postoji jedna elektrana i to na biomasu i to u okviru stočne farme u Donjem Žabaru kod Bosanskog Šamca.

Poručili da su postoji plan za upravljanje otpadom od 2019. do 2029. godine koji čine kratkoročni i dugoročni ciljevi.

Objasnili su koji im je opći cilj.

“Kao preduslov uspješnom provođenju upravljanja otpadom na načelima upravljanja otpadom potrebno je uspostaviti informacioni sistem za registrovanje podataka o upravljanju otpadom putem fonda te razviti sistem upravljanja otpadom na načelima upravljanja otpadom uz provođenje konstantne edukacije na svim nivoima društva i privrede”, ukazali su.

Kao kratkoročni cilj do 2024. godine naveli su, između ostalog, da 85 posto stanovnika bude obuhvaćeno sakupljanjem i zbrinjavanjem otpada, odvajanje 10 posto komunalnog otpada i 25 posto ambalažnog otpada. Cilj je da se poveća količina tretiranog otpada na dva posto.

Kao dugoročni cilj do 2029. godine su naveli da kompletno stanovništvo bude obuhvaćeno organizovanim sakupljanjem i zbrinjavanjem otpada, odvajanje 15 posto komunalnog otpada i 37 posto ambalažnog otpada te da se poveća količina tretiranog otpada na osam posto.

Nijemci najviše recikliraju u Evropi

Prema podacima Eurostata, u Evropi najviše recikliraju Nijemci i to skoro 68 posto otpada. Reciklira se 428 kilograma po stanovniku u ovoj državi. Najmanje se reciklira u Srbiji, Turskoj, Rusiji i Malti – manje od 10 posto otpada. Izvještajem Eurostata nije obuhvaćena Bosna i Hercegovina. U Hrvatskoj je to 23,55 posto.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.