Strategija zaštite okoliša BiH: Poboljšanje kvaliteta zraka i borba protiv klimatskih promjena

Problemi vezani za kvalitet zraka, energiju i klimatske promjene već dugo utječu na BiH. Prekomjerna potrošnja fosilnih goriva uveliko pridonosi tim problemima.

Početkom ove godine, BiH je započela proces izrade Strategije zaštite okoliša i Akcionog plana za razdoblje od 2030. godine i dalje (BiH ESAP 2030+). U sklopu pomenutog procesa, procjenjuje se niz tema u vezi okoliša u zemlji, a kvaliteta zraka, energija i klimatske promjene jedna su od njih.

Prof.dr. Azrudin Husika i prof.dr. Goran Trbić, bh. stručnjaci koji u BiH ESAP 2030+ procesu pokrivaju ovo područje, govore o problemima i dostupnim rješenjima.

1. Koji su glavni izazovi u pogledu kvaliteta zraka, energije i klimatskih promjena u BiH danas?

Jedan od glavnih problema u pogledu kvaliteta zraka, klimatskih promjena i energije je velika potrošnja fosilnih goriva u BiH, čijim sagorijevanjem se zagađuje zrak i emituje ugljen dioksid koji je glavni uzročnik klimatskih promjena. S tim u vezi, jedan od glavnih izazova je proces dekarbonzacije, odnosno prelazak sa korištenja fosilnih goriva na alternativne izvore enerije, a misli se dominatno na solarnu energiju i energiju vjetra.

Poseban je izazov uvesti mehanizme kojima će se smanjiti emisija zagađujućih materija iz kućnih ložišta s obzirom na ekonomsku situaciju i činjenicu da kućna ložišta imaju najveći uticaj na zagađenost zraka u mnogim sredinama. Rješenja kao što su energijska efikasnost objekata, daljinska grijanja, primjena toplotnih pumpi ili prirodnog gasa su poznata, ali je izazov kako energijsku efikasnost omasoviti subvencijama, a ostala rješenja učiniti troškovno prihvatljivijim za građane. Pri tome, treba naglasiti da se ne smije subvencionirati cijena bilo kojeg energenta, jer se na taj način podstiče neracionalno korištenje energije.

Pored toga, izazov je i smanjenje emisija iz velikih postrojenja na šta se BiH obavezala, a za šta su potrebna velika sredstva. U oblasti transporta jedan od ključnih problema je starost vozila kao i loša organizacija saobraćaja u mnogim sredinama uz nerazvijen javni prevoz.

2. Kako su tri koncepta – kvalitet zraka, energija i klimatske promjene međusobno povezana i zašto se kroz projekat BiH ESAP 2030+ tretiraju kao jedna tematska oblast?

Kvalitet zraka, klimatske promjene i energija su međusobno uslovljeni i zavisni, te su praktično povezani u jedan sistem. Promjena bilo koje karike, od ove tri nabrojane, uslovljava lančanu reakciju i dalje promjene u sistemu, a što za posljedicu ima dalje narušavanje i zagađenje okoliša.

Proizvodnja energije je glavni izvor emisija zagađujućih materija kao što su čvrste čestice, sumpor dioksid, azotni oksidi itd., a oko 75% emisije stakleničkih gasova u BiH se emituje prilikom proizvodnje energije (uključujući i transport). Energijska efikasnost uz primjenu obnovljivih izvora energije je rješenje za kvalitet zraka u većini naših sredina. Dakle, mjere koje se provode u nekoj od ovih tematskih cjelina imaju istovremeno uticaj i na ostale tematske cjeline.

3. Problem lošeg kvaliteta zraka u određenim urbanim dijelovima BiH je prisutan godinama. Koja područja BiH su najzagađenija i kako zagađen zrak utječe na zdravlje ljudi? Šta su potencijalna rješenja ovog problema?

Najzagađeniji su veliki urbani i industrijski centri: Sarajevo, Tuzla, Zenica, Banja Luka, Lukavac, Kakanj, Bijeljina itd. Zagađen zrak veoma nepovoljno utječe na kompletno stanovništvo navedenih centara, a naročito na one stanovnike koje imaju zdravstvene tegobe i probleme (kardiološke, pulmološke, neurološke i dr).

Posebno je negativan uticaj sitnih čestica na zdravlje ljudi. Prema izvještaju ureda Svjetske banke u Sarajevu, zagađen zrak u većini gradova u BiH prouzrokuje preranu smrt više od tri hiljade ljudi godišnje.

Pročitajte i:   Ekološka udruženja se okupila ispred Parlamenta FBiH: Naše rijeke nisu na prodaju

Problemi su dosta kompleksni, a samim tim i moguća rješenja. Primarno je fokusirati se na smanjenje emisija zagađujućih materija. Neka od rješenja su primjena mjera energijske efikasnosti na stambenim objektima uz, tamo gdje postoji mogućnost, unaprjeđenje i izgradnju sistema daljinskog grijanja.

Tamo gdje nema uslova za daljinsko grijanje, uz primjenu mjera energijske efikasnosti treba raditi na podsticanju korištenja prirodnog gasa, certificiranog peleta, toplotnih pumpi i solarne energije pomoću najefikasnije opreme (kondenzacijski kotlovi, certificirani kotlovi i peći na pelet, certificirane toplotne pumpe, itd.).

U oblasti saobraćaja rješenja su razvoj javnog prevoza, bolja organizacija saobraćaja (tranzit, bolji protok, zone ograničenog saobraćaja i sl.), izgradnja biciklističkih staza i obnavljanje voznog parka uz izgradnju infrastrukture za električna vozila. U sredinama gdje industrija dominantno zagađuje zrak, potrebno je usklađivanje svih proizvodnih procesa sa najboljim raspoloživim tehnikama u što kraćem periodu. To uključuje i instaliranje savremene opreme za prevenciju nastajanja zagađujućih materija i prečišćavanja otpadnih gasova.

Očuvanje radnih mjesta ne smije biti argument za prekomjerno zagađivanje. Danas su sva postrojenja obavezna da primjenjuju najbolje raspoložive tehnike za svoju djelatnost, pa prema tome svi imaju jednake uslove. Primjena najboljih raspoloživih tehnika poboljšava resurnu efikasnost i jača konkurentnost kompanija, tj. održava i povećava broj radnih mjesta.

4. Klimatske promjene u BiH, kažu stručnjaci, imat će posljedice na sve sfere društva i gotovo sve privredne grane. Na koji način klimatske promjene danas pogađaju BiH i da li je BiH spremna da odgovori ovim izazovima?

Klimatske promjene veoma snažno utječu na BiH i na mnoge privredne sektore. Posebno su ugroženi sektori poljoprivrede, vodoprivrede, energetike, a naročito je izražen pritisak na vodne resure općenito. Posebno je bitno naglasiti klimatske ekstreme koji imaju sve izraženiju frekvenciju i intenzitet, a manifestuju se kroz povećanje poplava, sušu, toplotne talase i druge pojave. Nakon katastrofalnih poplava 2014. godine realizovano je mnogo infrastrukturnih projekata, gdje posebno naglašavamo aktivnosti na uređenju rijeka i riječnih slivova.

Mnogo je urađeno i na jačanju znanja i širenju svijesti oko važnosti borbe protiv klimatskih promjena. Međutim, BiH ima veoma ograničene kapacitete u realizaciji mnogobrojnih projekata iz oblasti adaptacije na klimatske promjene. Kada se govori o klimatskim promjenama bitno je naglasiti i da je zdravstveni sistem veoma izložen tim promjenama. Posebno veliki izazov je jačanje kapaciteta zdravstvenog sistema u uslovima pandemije COVID-19.

5. Koji su Vaši prijedlozi i preporuke za poboljšanje kvaliteta zraka, uslova u energetskom sektoru i reduciranje utjecaja klimatskih promjena u BiH?

Procesi poboljšanja kvaliteta zraka, energetske tranzicije i ublažavanja klimatskih promjena su međusobno povezani. Za realizaciju ovih ciljeva neophodna je hitna akcija od kreatora politika, donosioca odluka, ali i od akademske zajednice i samih građana/ki.

Svako na svom nivou mora dati svoj doprinos kako bi ovi procesi bili uspješni, a budućnost planete Zemlje, ali i naših potomaka izvjesna. Bitno je naglasiti da prijedlozi i preporuke, koji su dobrim dijelom sadržani u odgovorima na prethodna pitanja, vode ka boljem stanju životne sredine uz kreiranje održivih i humanih radnih mjesta. Dakle, to je pitanje razvoja, a ne nikako nekih obaveza i tereta.

6. Za proces pripreme BiH ESAP-a 2030+ odabran je participativni pristup, što znači da su u proces uključene relevantne institucije, šira javnost, privatni sektor i organizacije civilnog društva, kao i relevantna stručna zajednica u BiH. Zašto je participativni pristup važan, te na koji način šira javnost može učestvovati u procesu?

Pročitajte i:   U subotu akcija ‘Livno bez smeća’

Participativni pristup je važan, jer su sve zainteresirane strane uključene u proces izrade Strategije od samog početka za razliku od klasičnog pristupa u kojem zainteresirane strane komentarišu materijal koji je neko prethodno samostalno pripremio. U ovom pristupu ciljeve, očekivane ishode, mjere, itd. definišu članovi radnih grupa koji dolaze iz širokog spektra zainteresiranih strana.

Ovakav pristup omogućava da prioriteti budu komunicirani od strane šireg spektra zainteresiranih strana. Povećava se vjerovatnoća da će utvrđene prioritetne mjere u Strategiji i Akcionom planu odražavati potrebe različitih grupa ljudi, osiguravajući da benefiti održivog razvoja, uključujući zaštitu okoliša, budu pravednije raspodijeljeni. Dalje, ovaj pristup povećava vlastitu odgovornost za Strategiju i podršku za njenu realizaciju.

7. Strategije i akcioni planovi za nivoe Bosne i Hercegovine (BiH), Federacije BiH (FBiH), Republike Srpske (RS) i Brčko distrikta BiH (BD BiH) su važne za zaštitu okoliša. No, da li građani/ke BiH mogu svojim djelovanjem utjecati na poboljšanje kvaliteta zraka?

Strategije i akcioni planovi po pravilu definišu politike te vizije, ciljeve i mjere u rješavanju pojedinih problema koji pritišću životnu sredinu. Međutim, u praksi je veoma važno spremnost i djelovanje pojedinaca s ciljem preveniranja zagađivanja svih medija okoliša.

To se prije svega odnosi na racionalno korištenje energije, smanjeno korištenje fosilnih goriva i samim tim smanjenje zagađenosti zraka. Pri tome, vlast mora kreirati takvo okruženje da je građanima/kama isplativo ne zagađivati okoliš.

8. Za kraj, zašto je za BiH važno da usvoji Strategiju zaštite okoliša 2030+?

Jako je važno da se na metodološki isti način tretiraju svi nivoi vlasti u BiH i definišu problemi i ponude moguća rješanja u oblasti zaštite okoliša. Strategija će definisati operativne ciljeve i dati konkretne mjere za postizanje tih ciljeva do 2030. godine.

Za svaku od tih mjera će se odrediti nadležna institucija za njeno provođenje, indikator za praćenje uspješnosti provođenja i potrebna finansijska sredstva za periode do 2025. i od 2025. do 2030. godine. Na osnovu toga kvalifikovat ćemo se za međunarodne programe pomoći u ovim oblastima.

Poznato je da je samo EU namijenila 9 milijardni eura grantovskih sredstava za provođenje tzv. zelene agende u zemljama zapadnog Balkana. Jedan od fokusa te pomoći je i dekarbonizacija tj. povećanje korištenja obnovljivih izvora energije.

Više o projektu BiH ESAP 2030+

Primarni cilj projekta ESAP 2030 + u BiH je podržati vlasti BiH, FBiH, RS i BD u razvoju strategija zaštite okoliša. ESAP dokument sadržavat će strategije zaštite okoliša i akcione planove za BiH, FBiH, RS i BD. Dugoročno, projekt će poboljšati okoliš u BiH i podržati BiH na putu ka članstvu u EU.

Sadržaj ESAP-a BiH odnosit će se na sljedećih sedam područja pravne stečevine okoliša: voda; otpad; biološka raznolikost i očuvanje prirode; kvaliteta zraka, klimatske promjene i energija, hemijska bezbjednost i buka, upravljanje resursima i upravljanje okolišem.

Projekt ESAP BiH provodi Štokholmski institut za okoliš (SEI) uz podršku Švedske ambasade u BiH.

Više detaljao projektu ESAP 2030+ u BiH dostupno je na sljedećem linku.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.