Usvojena Deklaracija o zaštiti rijeka u RS-u: Sužava se prostor za male hidroelektrane

Narodna skupština Republike Srpske danas je usvojila Deklaraciju o zaštiti rijeka.

To, između ostalog, predstavlja veliki uspjeh aktivista i aktivistica okupljenih u Koaliciju za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine koji su proteklih godina svojim tijelima branili rijeke i ukazivali na štetnost malih hidroelektrana (MHE).

“Iako konačnim tekstom Deklaracije nismo u potpunosti zadovoljni, pozdravljamo usvajanje Deklaracije sa amandmanima, jer predstavljaju prvi korak ka zaštiti naših rijeka. Sljedeći korak je na Vladi RS i mijenjanju zakonodavstva u oblasti obnovljivih izvora energije”, istakao je Viktor Bjelić, potpredsjednik Centra za životnu sredinu.

Dodao je kako osnov novog zakona treba da bude ukidanje podsticaja za sve nove projekte u oblasti obnovljivih izvora energija (OIE) i okretanje ka podsticanju građanske energije gdje bi građani koji plaćaju naknadu za OIE mogli biti i investitori, što je već praksa u susjednoj Hrvatskoj, saopćeno je iz Centra za životnu sredinu.

Deklaracija o zaštiti rijeka i zaključak o potpunoj zabrani gradnje malih hidroelektrana na cijeloj teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine izglasana je u junu i u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, ali do danas nisu usklađeni federalni i kantonalni propisi, te je promjena zakonodavstva u ovoj oblasti još u toku, navode iz tog centra.

Pročitajte i:   USR 'Neretva 1933' Mostar: Počela prodaja ribolovnih dozvola

Deklaracija koja je usvojena u Narodnoj skupštini RS i Predstavničkom domu Parlamenta FBiH bazirana je na Deklaraciji o zaštiti rijeka zapadnog Balkana, koja je nastala kao reakcija ekoloških udruženja na ogromne štete po lokalne zajednice i životnu sredinu koju uzrokuju male hidroelektrane.

Donesena je u novembru 2019. godine na međunarodnoj konferenciji koju je organizovao Centar za životnu sredinu sa partnerima, a kojoj je prisustvovalo 75 predstavnika nevladinih organizacija, institucija i stručnjaka iz BiH i cijele Evrope.

Iz Centra podsjećaju da je u BiH planirano više od 400 MHE od kojih je izgrađeno oko stotinu, koje u većem dijelu godine svojim radom ostavljaju korita rijeka skoro potpuno suha.

Tokom odlučivanja o izgradnji MHE u BiH, javnost nije adekvatno uključena, građani su uskraćeni za informacije i pravo da se na demokratski način izjasne o tim projektima.

Izgrađene MHE su nanijele veliku štetu prirodi i lokalnim zajednicama, a odgovornost za to treba da snose oni koji su svojim potpisom dali saglasnosti i dozvole za gradnju ovih po prirodu i društvo štetnih projekata, ističu iz Centra za životnu sredinu.

Pročitajte i:   ZATEČEN S 11 KANTI ZABRANJENOG ULOVA: Izlovio 193 kilograma trpova u Kraljevici (HR)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.