Klix.ba: Otkrivamo zbog koje Sarajke je Leonardo DiCaprio krenuo u borbu za bh. rijeke

Mnogi se pitaju otkud Leonardo DiCaprio u borbi za očuvanje prirodnog bogatstva Bosne i Hercegovine te zašto taj proslavljeni holivudski glumac razmišlja o federalnom premijeru Fadilu Novaliću ili HDZ-ovom Tomislavu Martinoviću. Za sve je kriva jedna Sarajka.

Odgovorna za tu pažnju je Marsela Pećanac. Ona je rođena u Sarajevu, odrasla u ratu u opsjednutom gradu. Na samom kraju rata, koncem 1994. godine, odlazi u SAD, gdje nastavlja školovanje na univerzitetima Njujorka i Pariza. Po struci je magistrica finansija, menadžerica koja je u Californiji jedna od pionirki i promoterki impact bankarstva.
Danas živi i radi u San Francisku. Podstiče i podržava aktivizam progresivnih neprofitnih fondacija i etičkih “clean” kompanija. Aktivizam promiče na upravama tri progresivne fondacije u Americi te kao osnivačica Fondacije za društvene promjene ACT, registrirane u SAD-u i BiH, najdirektnije se zalažući za ljudska prava, održiv ekonomski razvoj i solidarnu ekonomiju te zelenu tranziciju.

U razgovoru za Klix.ba ona kaže kako je u posljednjoj deceniji intenzivirala saradnju s raznim fondacijama i aktivistima u SAD-u i svijetu.

“Uključila sam se u aktivizam na zaštiti ugroženih bh. vodotoka 2018. na poziv prijatelja iz etičke kompanije Patagonija. Patagonija je među prvima podržala međunarodnu kampanju Riverwatcha ‘Blue Heart of Europe’ za spas rijeka na Balkanu, jedinih preostalih pitkih rijeka u Evropi. Na Balkanu je već izgrađeno, u izgradnji je ili se planira više od 4.000 malih hidroelektrana, u BiH je izgrađeno 114 takvih, planirana je izgradnja još više od 350. Nijedan vodotok neće ostati netaknut ako se ovi planovi realizuju. Tajkuni, tzv. investitori, uz svesrdnu podršku korumpiranih političara, jedini od toga imaju finansijsku korist”, kaže nam Marsela.

Bh. rijeke prepune su rijetkih i ugroženih životinjskih vrsta, a od njih direktno ovisi hiljade malih lokalnih zajednica, naglašava ona.

“Tu vodu pijemo svi, tu se napaja stoka, od njih se navodnjava tlo za poljoprivredu, čitavi ekosistemi prepliću se oko ovih rijeka. Jedna od napadnutih rijeka je i prekrasna Neretvica u Klisu, jedna od glavnih pritoka Neretve. U Klisu je lokalno stanovništvo stalo na bedeme odbrane Neretvice, poručujući da rijeku treba pustiti da teče”, kaže ona.

Kaže nam i kako je aktivista i filantrop Leonardo DiCaprio sa svojim timom prepoznao svu važnost ove borbe i nesebično su pomagali ACT-u tokom protekle godine.

Pročitajte i:   USR 'Krušnica 1936': Izvršeno poribljavanje Une mladicom

“Veliku potporu ACT ima i u Robert Redford Centru, koji je podržao kampanju ACT-a prošle godine. Kruna podrške iz svijeta ovog ljeta stiže iz srca Californije, San Francisca – čuvena ‘Goldman nagrada za okoliš’ ili kako se kolokvijalno zove ‘Zeleni Nobel’. O prestižu ove nagrade govori i činjenica da su Goldman ceremoniju prethodnih godina vodili Al Gore, Robert Redford, Sigourney Weaver i Lenny Kravitz, a ove godine Jane Fonda. Za Goldman nagradu se ne može aplicirati, već funkcionira samo po pozivu odabranim grupama. Nominatori, renomirani aktivisti iz raznih krajeva svijeta, vas pozovu da aplicirate, i to je jedini način kako se može ući u nominaciju”, izjavila je.

Poziv za učešće dobila sam od kolege i jednog od Goldman nominatora Marka Duboisa, 13. decembra 2019., na putu u Santa Barbari, prisjeća se.

“Mark je moj dugogodišnji prijatelj i američki proslavljeni aktivista, borac i čuvar rijeka još od ‘70-ih godina. Suosnivač je neprofitne organizacije International Rivers. S ACT-om sarađuje od novembra 2018., kada smo vodili kampanju za spas rijeke Doljanke. Tada su nas podržali i američki Earth Law Center i kompanija Patagonija. Budući da je Mark Dubois prepoznao naš aktivizam, mene i ACT zvanično je pozvao da kandidiram najzaslužnijeg aktivistu za spas rijeka Balkana. Nisam imala puno dilema, u ženama Kruščice vidjela sam nekoga ko u ovom času najviše zaslužuje ovu nagradu”, kaže ona.

Dodaje kako ih je predložila u januaru 2020. godine kada su započele aktivnosti na bh. kandidaturi za Goldmana.

“Specifikum Goldman nagrade je i u tome što se nominacije odvijaju u strogoj tajnosti pa je prihvaćenu kandidaturu Žena Kruščice trebalo dugo čuvati daleko od očiju javnosti. Kako Goldman isključivo nominira pojedince, a ne grupe, sljedeći korak naše aktivnosti bio je da žene Kruščice same odaberu svoju predstavnicu. Odlučile su da to bude Maida Bilal, a zvaničnu aplikaciju smo pripremili, i uz preporuke pet lokalnih aktivista iz BiH poslali Goldmanu 4. maja 2020. Taj proces je veoma složen i selektivan, jer se godišnje dodjeljuje samo šest nagrada, i samo jedna nagrada ide u Evropu. O cijelom procesu čak ni moji saradnici iz ACT-a nisu bili upoznati”, navodi ona dalje.

Pročitajte i:   Završen 11. Jadransko-podunavski kup u mušičarenju

Kaže kako je u julu dobila informaciju da je BiH prošla u drugi krug, a u decembru 2020. konačno i poziv od Goldman tima da su Žene Kruščice i gospođa Bilal jednoglasno dobile “Zeleni Nobel” za Evropu za 2021.

“Proces je trajao punu godinu. Moram istaći da je ACT cjelokupnu kandidaturu proveo bez ikakve finansijske podrške”, kaže Pećanac.

Podcrtava kako je Fondacija ACT osnovana sa ciljem djelovanja u skladu s okolišem, obnovom zajednice, građanskim aktivizmom, podrškom umjetnosti i jačanjem zelene ekonomije.

“Zasnovana je na premisi da zajednica može dosegnuti trajni ekonomski napredak samo uz poštivanje integriteta ekosistema. Moram istaći da je ACT suštinski različit u odnosu na NGO, koji su na budžetu, ne takmičimo se za projekte, ne uzimamo novac od korporacija, političara, stranaka, itd. ACT se finansira od individualnih donacija i progresivnih fondacija. ACT je ideja i pokret koji se ogleda kroz stalnu akciju, s trenutnim fokusom na rijeke BiH. Ključna sljedeća aktivnost je usvajanje Zakona o električnoj energiji FBiH, kojim se zabranjuje gradnja budućih malih hidrocentrala, pa očekujemo da će Dom naroda FBiH to što prije uključiti na svoju agendu”, navela je ona.

Svjetski konsenzus naučnika procjenjuje da imamo 10 godina da smanjimo emisije CO2 na pola, što nam daje samo 50 posto šanse da ostanemo ispod 1,5 stepeni povećanja temperature, koje i dalje nosi neizbježan rizik od nepovratnih lančanih klimatskih reakcija izvan ljudske kontrole, dodaje ona.

“Ovo ne uključuje dodatno zagrijavanje skriveno toksičnim zagađenjem zraka ili nepredviđene događaje, a procjena se oslanja na to da nove generacije nekim čudom nađu načina da izdvoje stotine milijardi tona CO2 iz zraka uz pomoć tehnologija koje još niti imamo niti znamo kako napraviti”, zaključila je u razgovoru za Klix.ba Marsela Pećanac.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.