Bunski kanali kod Mostara pred brisanjem iz Prostornog plana za izgradnju hidroelektrana

U Gradskoj upravi Grada Mostara je odbijena saglasnost investitoru da gradi minihidroelektrane na Bunskim kanalima i zatraženo brisanje tog lokaliteta iz prostornog plana Grada Mostara kao područja izgradnje hidroelektrana, na inicijativu HRS-a, potvrđeno je za Klix.ba

Predsjednik mostarskog HRS-a Silvio Bubalo nam objašnjava da je Odjel za gospodarske, komunalne i inspekcijske poslove Grada Mostar isposlovao odbijanje urbanističke suglasnosti za izgradnju dvije MHE Buna 1 i Buna 2 te službeno od Odjela za urbanizam zatražio brisanje tog lokaliteta iz Prostornog plana Grada Mostara koji se planira usvojiti u četvrtom kvartalu ove godine.

“Odjel je utvrdio, na osnovu dokumentacije koju su dostavile udruge za očuvanje prirode, kako su zemljišta planirana za izgradnju MHE na Buni “objekt prirode tok rijeke Neretve, rezervat prirodnih predjela” te da imaju svojstvo zaštićenog objekta prirode, stavljenog pod zakonsku zaštitu”, kazao je Bubalo za Klix.ba.

Ističe kako ovaj dokument pokazuje crno na bijelo da Grad Mostar ne dopušta i neće dopustiti izgradnju MHE na Buni. Dodaje da je dopis dostavljen tajništvu Gradonačelnika i da Služba mora postupiti po istome.

Pročitajte i:   SRD 'Drina' Bratunac: Održana prva dva kola udruženjskog takmičenja u lovu ribe udicom na plovak

“Dojavljeno nam je kako ovih dana investitor i pojedini stranački poslušnici naveliko obilaze područje MZ Buna lobirajući nanovo i tražeći neke javne rasprave. Ovime smo dobili odgovor zašto to rade. Pozdravljamo uvijek saradnju zakonodavne vlasti s lokalnim stanovništvom, no nakon ovoga će morati promijeniti tematiku sastanaka, jer ovime je izgradnja MHE na Buni završena tema”, kazao je Bubalo za naš portal.

Naglašava da je glavni posao u ovoj priči uradila Ekološka udruga “Majski cvijet”, koja se godinama bori protiv izgradnje mnihidroelektrana na zaštićenom području prirode sa željom da se budućim generacijama ostave prirodna bogatstva onakva kakva jesu i da je HRS bio mali kotačić, produžena ruka svih onih koji su stali na put tajkunizaciji prirodnih resursa i bogaćenju pojedinaca na račun općeg dobra.

Sljedeći korak prema njegovim riječima će biti na prvoj sljedećoj sjednici Skupštine HNK, kada će tražiti ukidanje koncesijske dozvole investitoru od nadležnog ministarstva za izgradnju MHE na Buni, jer je dokumentom Odjela za urbanizam postala bespredmetna.

Predsjednik Udruge “Majski Cvijet” Oliver Arapović kaže da je radostan što su se stvari pokrenule s mrtve tačke, ali kako naglašava, borba još nije gotova sve dok Bunski kanali ne budu imali trajnu zaštitu na način da Grad Mostar to područje u Prostornim planu i svojim odjelima upiše kao zaštićeno područje, kao što je na nivou HNK i Federacije BiH.

Pročitajte i:   SRD "Vrbas" Donji Vakuf: Prijavite se na Open FlyFishing KUP 'SREBRENI PRINC 2021'

Podsjeća da su rješenjem iz 1970. godine Bunski kanali – Tok Neretve kao prirodni rezervat proglašeni zaštićenim dijelom prirode u Zavodu za zaštitu Spomenika prirode FBiH i da su kroz dugogodišnju borbu u više navrata dokazali kako su u procesu izgradnje MHE na Bunskim kanalima načinjeni brojni propusti i da su njihovi zahtjevi opravdani.

Studije su pokazale da na području Bunskih kanala obitava više od 20 endemskih vrsta od kojih su neke kritično ugrožene i da je to prirodni fenomen koji se stvarao milion godina te da bi uništenje ovog ekosistema bilo trajno i nepovratno.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.